Ako imate samo beauty inspo foldere za posjete frizeru i manikuru, imam novost za vas: nemate pojma. Oprostite, TikTok želi da mislite da nemate pojma. Pretjerujem li? I don’t think so. Prije nekoliko dana na službenoj stranici Udruge plastičnih kirurga Amerike objavljen je članak o tome kako TikTok – ne “društvene mreže”, nego sam TikTok – utječe na cijelu profesiju. Uglavnom, ništa novo, znam. Kategorija TikTok face odavno nam je poznata, kao i korištenje filtera koji su praktički ugrađeni u samu kameru telefona, a o aplikacijama da i ne govorimo. Znam da jesu jer koliko god ih ugasila ne mogu dermatologu poslati realnu sliku, uvijek me nekako popegla prokleti iPhone. U najblažem slučaju izgledate kao pamflet koji reklamira xy kozmetički zahvat poput tretmana CO2 laserom, u malo ekstremnijem slučaju odgovor može biti samo plastična kirurgija.
Filteri na TikToku su na daleko višoj razini od onih na Instagramu i (zastrašujuće) realistični jer transformiraju lica piksel po piksel. Mnogi od njih zapravo se temelje na sličnoj tehnologiji i principima koje sami plastični kirurzi koriste u svojim ordinacijama kako bi pacijentima pokazali kako će rezultati izgledati. Takav je, primjerice, filter .33 koji određuje i mijenja proporcije lica tako da budu u idealnom skladu. Kanthal tilt filter mjeri koliko su vam oči nagnute ili prema dolje – opsjednutost mačkastim izgledom nije ni blizu kraja. Je li netko raspoložen za dozu tjelesne dismorfije?
Više nitko ne nosi fotografije poznatih ljudi, već pacijenti uglavnom dolaze s vlastitim licima provučenim kroz filter. I kako se to točno plastična kirurgija mijenja pod utjecajem TikTok filtera?
Za početak, TikTok filteri pakiraju (vrlo često) složene procedure u simpatične pakete, baš kao što čine s licima. Sve to uz nekakvu edukaciju kroz analitičke alate i gotovo stručnu terminologiju. Iako ultimativni profesionalni AI alat koji će sa sigurnošću pokazati kakav će zahvat dati rezultat, ne postoji u praksi, TikTok je vrlo blizu.
Najpopularniji su oni filteri koji pokazuju “male” korekcije iako je za njih ponekad potrebna operacija. Svojim načinom stavljanja različitih pojedinaca u isti estetski kalup oni lako mogu proizvesti negativan učinak: ljudi se često osjećaju loše što se ne uklapaju u neki propisani nerealni standard (kao, primjerice, lice bez pora), a osim toga, cijela priča vodi u opću uniformiranost. Toliko o tome kako “Želim biti poseban” funkcionira u praksi. Ako vas zanima, bacite oko na Instagram Dr. Harrisa, o čemu smo već pisali.
Ova ideja o idealnom licu može lako dovesti do iskrivljene slike o sebi, pogotovo ako su rezultati mogući s metodama poput filera. S druge strane, naizgled profesionalni paket koji to zapravo nije, čini da invazivniji zahvati izgledaju kao odlazak frizeru, što oni uopće nisu. To su medicinski tretmani, više ili manje invazivni, i tako ih uvijek treba doživljavati. Poseban problem predstavlja činjenica da se pacijenti obraćaju liječnicima sa željom da im izvedu određeni zahvat koji jednostavno nije primjeren njihovom konkretnom slučaju, kao što je čest slučaj s filerima za bradu i čeljust ili zatezanjem kapaka.
tiktok Popularnost i dostupnost čini plastičnu kirurgiju i druge neinvazivne metode sve prihvatljivijima mlađoj populaciji
Zahvati koji u biti nisu novi, nakon što postanu hit na TikToku, mladima postaju užasno primamljivi, poput botoksa u čeljusni mišić za sužavanje ili Barbie botoksa za opuštanje ramena i vizualno produljenje vrata, Isto važi i za kirurške zahvate poput blefaroplastike, te mnogi plastični kirurzi navode da je broj pacijenata u dobi od 18 do 30 godina dramatično porastao.
Dakle, nema sumnje da TikTok filter i estetske intervencije svih vrsta idu ruku pod ruku i vuku jedni druge naprijed. Ostaje pitanje hoće li plastični kirurzi i estestki liječnici imati dovoljno etike da educiraju javnost i pacijente ili će se jednostavno prepustiti valu (i novcu)?
