Kada su mi moje sarajevske kolegice poslale prve fotografije prostora novog Bazerdžan concept storea u Titovoj, pogled mi se zaustavio na namještaju koji je decentno uresio interijer butika. “To ti je naš Zanat, brend na svjetskom glasu”, bile su informacije koje sam tada dobila no vrag mi nije dao mira pa sam nastavila “kopati”. Nije trebalo mnogo istraživati da uvidim kako je priča o Zanatu jedna fenomenalna regionalna priča o uspjehu koja je nadišla sve predrasude i sumnje koje se obično vežu za ovaj prostor kada je o dizajnu riječ.
Izrastao na temeljima tradicionalne vještine drvorezbarstva, dovedene do savršenstva prije više od stoljeća, brend iz Konjica vremenom je postao etiketa svjetske klase o kojem su pisali svi renomirani magazini o dizajnu interijera od francuskog i talijanskog izdanja ELLE Decora, preko Architectural Digesta do H.O.M.E.-a i mnogih drugih, te je svoj dizajn predstavio na brojnim renomiranim sajmovima namještaja kao što je primjerice prestižni Salone del Mobile u Milanu na kojem će se Zanat publici predstaviti i ovog travnja.
Vještina drvorezbarstva prenosila se u obitelji Nikšić s generacije na generaciju, a ostala je ključnim dijelom Zanatova dizajna sve do danas. No, neke od tajni današnjeg uspjeha kriju se u nepokolebljivoj vjernosti kvaliteti i održivom poslovanju, ali i značajnom estetskom zaokretu. Dizajn Zanat namještaja danas spaja naoko nepomirljive opreke, minuciozne motive svojstvene drvorezbarstvu i čiste linije skandinavskog minimalizma, kreirajući tako neodoljiv spoj tradicije i modernosti. Viziju i strast koja stoji iza Zanata prepoznali su i brojni renomirani dizajneri i arhitekti kao što su skandinavski dizajneri Monica Förster i Harri Koskinen, te švedski arhitekt Gert Wingårdh koji su prihvatili poziv obitelji Nikšić da skandinavski minimalizam ujedine s bogatom Zanatovom ostavštinom i kreiraju nešto jedinstveno. To im je itekako pošlo za rukom, a tim Zanata sve se više širio, nastavljajući surađivati s brojnim slavnim svjetskim imenima iz domene dizajna. Tehnika drvorezbarstva specifična za Zanatov rodni grad Konjic, koja se i danas u tvrtki prakticira kao i prije više od stoljeća, upisana je na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, a u lipnju 2019. u Konjicu je, zahvaljujući naporima obitelji Nikšić, otvoren i jedinstveni Muzej drvorezbarstva.
Zanat je tvrtka izuzetno bogate tradicije, a sve je ustvari započelo rezbarenjem drveta u kojem je jedan od vaših predaka Gano Nikšić bio jedan od pionira, i to prije više od stoljeća. Tu tradicionalnu vještinu njegujete do današnjih dana, no je li se ona i kako ona ipak do danas promijenila?
Sama tehnika ručnog rezbarenja je u suštini ostala ista, kao i alat koji se koristi za rezbarenje. Ono što se jest promijenilo su mustre, odnosno rezbareni motivi, koje rezbarimo. To više nisu folkloristični ornamenti, nego više apstraktne teksture i ornamenti inspirirani modernom umjetnošću, što predmete koje radimo čini suvremenim.
Dizajn Zanata danas u mnogočemu izgleda drugačije nego nekoć. Tradiciju ste ujedinili s modernošću, pa osim minucioznih rezbarija u drvetu, vaš dizajn odlikuju i skandinavski minimalizam i čiste linije. U kojem ste momentu odlučili krenuti u tom smjeru? Koliko je bilo izazovno “pomiriti” prošlost i sadašnjost i kreirati dizajn koji istovremeno poštuje tradiciju i izgleda suvremeno?
Ideja o Zanatu je nastala iz želje današnjih vlasnika (braća Orhana i Adema Nikšića) da se spajanjem naše tradicionalne tehnike ručnog rezbarenja i suvremenog, možemo reći i minimalističkog dizajna, dobije jedna nova, inovativna estetska dimenzija u suvremenom dizajnu namještaja i drugih dekorativnih predmeta, na osnovu koje bi se izgradio atraktivan novi brend u proizvodnji namještaja i predmeta za dekoraciju interijera. Od tradicije smo sačuvali suštinu, odnosno tehniku i znanje koje se prenosilo kroz generacije u obitelji Nikšić, a učinili smo je otvorenom za kreativni proces, što je rezultiralo jednom sasvim novom estetikom koja privlači neke od najpoznatijih dizajnera i arhitekata da surađuju sa Zanatom. Najveći izazov je bio prepoznati suštinsku vrijednost tradicije koju gajimo i osloboditi se okova određene forme. Samo otvorena tradicija ima budućnost van institucija konzervacije sjećanja.
Kako je došlo do vaše suradnje s cijenjenom švedskom dizajnericom Monicom Förster? Kakve su bile njezine prve impresije?
Suradnja s dizajnerima izvan Bosne i Hercegovine počela je s grupom skandinavskih dizajnera koji uživaju svjetski ugled. Ostvarena je zato što izuzetno cijenimo skandinavski dizajn i njegov minimalizam, a cilj nam je bio skepticima pokazati da je moguć spoj tradicionalnog zanatskog drvorezbarstva i minimalizma. Prvo smo stupili u kontakt s nekim od vodećih švedskih dizajnera čija estetika i pristup dizajnu nam se činio kompatibilan i na naše iznenađenje svi su odgovorili pozitivno. Monica Förster s kojom smo odlučili raditi u tim je pozvala i Gerta Wingårdha, koji se smatra najvećim švedskim arhitektom današnjice kao i finskog dizajnera Harria Koskinena, kojeg također smatraju najznačajnijim finskim dizajnerom. Prije nego što su donijeli konačnu odluku o suradnji, ovaj tim dizajnera posjetio nas je u Konjicu. Mi smo im dali zadatak, a jedan od glavnih uvjeta je bio da inkorporiraju tradicionalnu rezbariju pritom stvarajući nov i suvremen proizvod. Moniki Förster, a i ostalim dizajnerima, svidjela se ideja kao i izazov. Neposredno nakon predstavljanja, tri proizvoda iz ove linije su dobila prestižnu nagradu „Interior Innovation Award“, koju dodjeljuje Njemačko vijeće za dizajn, a jedan od proizvoda je dobio i nagradu „Golden Chair Award“ od strane Švedskog udruženja arhitekata, što se smatra najvećom nagradom za dizajn u Švedskoj. Danas surađujemo s nekim od najuglednijih dizajnera i iz drugih europskih zemalja i redovno dobivamo zahtjeve od dizajnera za nove suradnje.
Drvorezbarstvo iz Konjica naposljetku se našlo i na listi nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a. Kako je Zanat tome doprinio i je li se to priznanje UNESCO-a odrazilo na vaše poslovanje? Na koncu, otvorili ste u Konjicu i Muzej Drvorezbarstva.
Zanat, točnije vlasnici Zanata, su tome umnogome doprinijeli. Obitelj Nikšić je jedina obitelj u kojoj se još uvijek prakticira drvorezbarski zanat i to u kontinuitetu u posljednjih 100 godina. Vlasnici Zanata vodili su inicijativu na nivou lokalne zajednice i mobilizirali izuzetno širok krug osoba i institucija od značaja za kulturu da daju svoj doprinos upisu konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu. Sam UNESCO u svojoj odluci specifično je pohvalio napore Zanata da ovim što radi udahne novi život u tradicionalni zanat i očuva samu tehniku koja je i predmet UNESCO-ve odluke. Muzej drvorezbarstva, koji smo izgradili vlastitim naporima i u najvećoj mjeri vlastitim sredstvima (izuzev manjeg granta kojeg smo dobili od Europske Unije) je jedino mjesto u Konjicu gdje je sistematski i kronološki prikazana evolucija konjičkog drvorezbarstva od samih početaka do danas. Muzej je prošle godine dobio prvu nagradu Europske muzejske akademije, Luigi Micheletti, kao i prvu nagradu Foruma slavenskih kultura za najbolji slavenski muzej.
Zanat je danas brend koji je izlagao na prestižnim sajmovima diljem svijeta i međunarodno je prepoznat.
Koliko je bilo teško izgraditi takvu reputaciju iz BiH koja u svijetu nije poznata po proizvodnji dizajnerskog namještaja?
Reputacija brenda se gradila postepeno i temeljito i još uvijek se gradi. Dokazujemo da znanje, inovativnost, trud i ustrajnost daju rezultat i da je to uvijek i bilo gdje dobra formula za uspjeh. Uspijevamo razbiti predrasude onih koji ne mogu spojiti Bosnu I Hercegovinu s dizajnerskim namještajem, i ponosimo se zbog toga. Zanat je jedini brend iz Bosne I Hercegovine koji od 2017. godine izlaže svake godine na prestižnom sajmu Salone del Mobile u Milanu, najvećem i najznačajnijem sajmu dizajnerskog namještaja u svijetu.
Koliko je uspjeh Zanata doprinio razvoju lokalne zajednice? Jesu li mladi zainteresirani upustiti se u stolarstvo i učiti jednu tako tradicionalnu vještinu kao što je drvorezbarstvo?
Mladi ljudi su vrlo zainteresirani da savladaju tehniku ručnog rezbarenja, i generalno pokazuju veliko zanimanje da se priključe Zanat timu. Danas Zanat zapošljava šezdesetak mladih ljudi, a nekoliko puta godišnje raspisuje pozicije za nova radna mjesta i zapošljava ljude koji prvo prolaze obuku u trajanju od nekoliko mjeseci. Od 2015. do danas, drvorezbarskom i stolarskom Zanatu obučili smo oko 80 mladih osoba. Nedavno smo potpisali sporazum s Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu s ciljem unapređenja i formalizacije procesa obuke mladih drvorezbara.
Kako vidite razvoj Zanata u budućnosti?
Želimo izgraditi poziciju među najrespektabilnijim dizajnerskim brendovima svijeta, biti prepoznati po inovativnosti i autentičnosti. Misija Zanata između ostalog je da doprinosi promociji i jačanju zanatski-orijentiranog i održivog dizajna, kao modela očuvanja vrijednih tradicionalnih Zanata i na tom frontu planiramo realizirati neke značajne projekte. Naš način proizvodnje je održiv gotovo po prirodi stvari i cilj nam je biti primjer održivosti u najširem smislu te riječi, a Konjic želimo učiniti europskim centrom drvorezbarstva i prvom asocijacijom na drvorezbarski zanat. Motivirani smo i postavljamo visoke ciljeve.
