Pokret slow livinga nastao je nakon otvaranja McDonald’sa u srcu Rima. Lanac brze hrane je 1986. godine otvorio lokaciju na Piazza di Spagna, u podnožju Španjolskih stuba. U to vrijeme, to je bio najveći McDonald’s na svijetu, što je izazvalo proteste Talijana i tužbu Valentina – američka pošast je skrnavila čuveni rimski spomenik. Taj McDonald’s postoji i danas.
Kao odgovor, politički aktivist Carlo Petrini osnovao je Međunarodni slow food pokret 1989. godine, s fokusom na lokalnu, tradicionalno pripremljenu hranu, čiji je antipod bila „brza hrana“. Danas slow living obuhvaća mnogo različitih aspekata – jedan je slow food, dok drugi uključuju slow fashion, slow traveling, slow fitness, slow interiors i slow news. I imajte na umu, ne morate živjeti u vikendici na selu s vrtom i bez interneta da biste živjeli sporim načinom života.
ŠTo JE ZAPRAVO SLOW LIVING?
Slow living je način života koji naglašava sporiji, pažljiviji pristup svim aspektima svakodnevnog života. Radi se o tome da identificirate što najviše cijenite u svom životu i da u skladu s tim strukturirate svoje vrijeme. „Osnovno načelo Slow filozofije je odvajanje vremena da se stvari urade kako treba, i time da više uživate u njima“, kaže Carl Honoré u svojoj knjizi iz 2004. In Praise of Slowness.
Umjesto da kroz dane jurcamo što je brže moguće da bismo bili „produktivniji“, usporavanje nam pomaže da uživamo u životu umjesto da krstarimo autopilotom. Knjiga Carl Honoré-a pomogla je da se objasni veza između slow fooda i slow livinga, dovodeći ovo drugo u mainstream. Koncept je zadobio popularnost tijekom pandemije kada je usporavanje širom svijeta izazvalo želju mnogih ljudi da se povuku i „ponovo se povežu sa smislenim hobijima, prirodom i sobom samima“, kaže Slow Living LDN.
ZAŠTO JE SLOW LIVING VAŽAN?
Glavni princip slow livinga je vraćanje vašeg vremena – isključivanje aktivnosti koje ne služe vašim interesima, kao što je doom scrolling, gledanje Netflixa u nedogled ili učenje da kažete “ne” određenim obavezama. Ovo nas zapravo može učiniti da se osjećamo kao da imamo više vremena – više sati u danu da se posvetimo onome što nam je važno, kao što su hobiji, prijatelji i obitelj ili zadovoljstvo.
Slow living nam omogućava da u svoje živote privučemo više usmjerenja. Usmjerenje nam pomaže da pronađemo više smisla i zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima, podsjećajući nas zašto radimo to što radimo, umjesto da koristimo tempomat i ne uživamo u malim stvarima. „Sve, od našeg zdravlja i prehrane do naših odnosa, obitelji, zajednica i škola, [pati]“, rekao je Honoré Marthi Stewart, a također šteti našoj sposobnosti da razmišljamo, povezujemo, inoviramo, radimo, budemo produktivni, i budemo kreativni.” Živjeti sporije također znači živjeti u boljem skladu s prirodom. Donošenje odluka koje će biti od koristi za vaše zdravlje i dobrobit će također imati koristi za zdravlje planete, kroz mjere kao što su konzumiranje lokalno uzgojene hrane, šetnja i biciklizam kad god je to moguće.
„SLOW LIVING NAM OMOGUĆAVA DA U SVOJE ŽIVOTE UVEDEMO NAMjERNOST.”
Još jedna korist? Uspostavljanje pažljivijeg odnosa s tehnologijom. Slow living ne znači nužno odbacivanje tehnologije ili drugih modernih pogodnosti, već osigurava da tehnologija nama služi umjesto obrnuto. Na kraju krajeva, slow living znači jačanje i produbljivanje naših odnosa. Sa smanjenim stresom i više vremena, možemo se više davati onima koji su nam najvažniji (a možda manje onima koji nisu). Važno je napomenuti tko ima pristup slow livingu, a tko ne – bogatiji ljudi svakako mogu sebi priuštiti da uspore na poslu ili čak da u potpunosti sve napuste, ili mogu naći vremena da meditiraju ili pola dana, da daju prioritet hobijima. Kao i većina trendova u našem hiperpovezanom svijetu, slow living je postao skoro pa nepristupačan način života, estetiziran na društvenim mrežama i pored sada gotovo besmislene fraze „self care-a“. „Toliko BIPOC ljudi živi slow living ili iz nužde ili samo da bi bili dio supkulture“, rekla je za i-D Leah Thomas, osnivačica Intersectional Environmentalist. “Moja baka će satima sjediti na svom trijemu.” Spor život se ne odnosi na skupe majice (ma koliko bile održive) ili vožnju biciklom na posao – već u tome da živite pažljivo kako biste se brinuli o sebi i svijetu oko sebe.
KAKO PRIMijENITI KONCEPT SLOW LIVINGA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU?
Evo nekoliko savjeta za početnike o tome kako da prihvate spor način života.
Jedite lokalno. Kupujte namirnice na farmama i placu kad god je to moguće, ili, još bolje, napravite vrt kod kuće. Kuhajte hranu u kojoj uživate, a ne samo hranu koju tipično spremate ili fast food.
Pažljivo koristite društvene mreže. Društveni mediji mogu biti nevjerojatan izvor inspiracije i povezivanje s drugima, ali su također dizajnirani da stvaraju ovisnost. Koristite aplikacije kao što je Screen Time da kontrolirate svoje korištenje i pratite samo ljude i profile koji objavljuju sadržaj zbog kojeg se osjećate inspirirano. Kada čekate da čajnik proključa, oduprite se želji da otvorite telefon i umjesto toga budite sa svojim mislima.
Pažljivo održavajte odnose. Umjesto da samo šaljete poruke, pozovite prijatelja na kavu ili večeru ili dogovorite telefonski poziv s rođakom.
Vježbajte da kažete „ne“. Ovo je posebno važno na poslu – naučite da kažete „ne“ da biste izbjegli rizik burn outa.
Putujte pažljivo. Smanjenje naših putovanja avionom je od ključnog značaja za smanjenje karbonskog otiska – a može vam pružiti i bolji odmor. Istražite gdje sve možete doći automobilom ili vlakom i pronaći ćete neke skrivene dragulje koje biste inače propustili. I, čak i kada putujete avionom, odvojite vrijeme putujući—umjesto da za osam dana stignete na četiri destinacije, idite na tjedno putovanje samo na jedno mjesto.
Radite na hobijima u kojima uživate. Odvojite vrijeme da radite stvari za zabavu, a ne samo za produktivnost – ne morate biti savršeni u nečemu da biste uživali u tome!
Provedite vrijeme sa sobom. Pronađite utjehu u tome da budete sami sa svojim mislima, radeći na utemeljenom, mirnom načinu razmišljanja.
Zapamtite, poanta svega ovoga je da nikada nećete biti savršeni. Ideja o slow livingu je ideja o životu u kojem možete razmišljati o tome kako i zašto radite stvari. „Ovo nije trka sa startnom i ciljnom linijom“, kaže Brooke McAlary u svojoj knjizi Slow: Simple Living for a Frantic World. “Ovo je sporo, nesavršeno, s namjerom i razvija se.”
