Razgovarali smo s Darijom Walter o osječkoj sceni, PLANTaži i borbi s vjetrenjačama

Imaju li gradovi dovoljno sluha za udruge koje im kreiraju sadržaj?
12.06.2022.
IMAGE SOURCE: Plantaža

Svaki grad i svaku scenu neizostavno čine ljudi, njihove ideje, entuzijazam i ona nepresušna želja da mjesto u kojem žive učine vrijednim življenja. Govoreći o osječkoj kulturnoj sceni nemoguće je tako ne spomenuti PLANTažu, udrugu čiji članovi od 2014. godine neumorno grade temelje za jedno bolje i zdravije društvo. Nastojeći obojiti osječke ulice pozitivnim pričama i angažirati zajednicu, PLANTaža je u osam godina djelovanja gradu podarila nebrojeno mnogo sjajnih projekata, ispunila ga sadržajem namijenjenim svim generacijama, zašarenila ulice street artom, oplemenila turističku ponudu grada, jednu napuštenu tramvajsku stanicu pretvorila u uličnu “galeriju”, poticala dobre poduzetničke priče, educirala, podizala svijest o ekološkim temama i promicala ideje održivosti.

Doprinos PLANTažinih projekata za osječku scenu, ali i šire, teško je sažeti u svega nekoliko rečenica, no otkako udruga djeluje, o kreativnosti i domišljatosti osječke scene priča se i piše više nego li ikad prije, o gradu na Dravi ne govori se samo u kontekstu “crnih” scenarija, a sama udruga postala je simbolom pozitivnih promjena i primjer koliko civilno društvo može učiniti za zajednicu ako postoje volja, zajedništvo i dobre ideje. No, unatoč utjecaju i nemjerljivoj važnosti koju udruga ima za grad, nastojanje da se realiziraju sve dobre priče koje su zamišljene često poprima obrise donkihotovske borbe s vjetrenjačama, a izazovi i prepreke koje se svakodnevno nastoje premostiti oduzimaju energiju i dragocjeno vrijeme namijenjeno nekim konkretnijim pričama. Možda ovoga puta priča o PLANTaži nije obojena svijetlim tonovima, onako kako smo navikli, no kako bismo svijet (ili barem svoj grad) učinili boljim mjestom, ponekad moramo razgovarati i o problemima, izazovima, alternativama, a svega toga dotaknuli smo se u razgovoru s predsjednicom udruge PLANTaža, Darijom Walter.

Otkako ste 2014. osnovali Udrugu PLANTaža pokrenuli ste mnoge pozitivne priče u Osijeku, revitalizirali ste kulturnu scenu, donijeli ste gradu živost i sadržaj, a vaše akcije imale su i glasan medijski odjek. No, iako se izvana to sve može činiti bajkovito, udruga se u svom radu susreće s mnogo izazova. Koje prepreke PLANTaža trenutno nastoji preskočiti?

Od samog početka rada Udruge PLANTaža uspješno smo ostvarili čitav niz različitih projekata i aktivnosti, povezali se s brojnim organizacijama civilnog društva te stvorili vrijedne suradnje. Međutim izazovi su svakodnevni, pa iako smo se na njih navikli i dalje nas rastužuje činjenica što potencijal udruga nije u potpunosti prepoznat čemu svjedoči problematika korištenja prostora koja se veže kako uz Udrugu PLANTaža tako i uz druge udruge koje djeluju na području grada Osijeka. 

U posljednjih nekoliko godina aktivno provodimo i realiziramo projekte koji su obogatili ponajviše turističku ponudu grada Osijeka počevši od nove umjetničke ilustracije na najstarijoj osječkoj tramvajskoj stanici kroz projekt Urbane intervencije, ali ponajviše kroz projekt Urbani Osijek koji je Osijeku donio ilustrirani Urbani vodič, Urbanu mapu na kojoj su obilježena sva alternativna mjesta u gradu te putopisni koncept “Putujem sama”. Žao nam je što smo te aktivnosti bili prisiljeni predstavljati u prostorima drugih udruga i kafića (kojima se izrazito zahvaljujemo) jer je upravo problem nedostatak adekvatnog prostora koji se ne miče s mrtve točke. Zbog toga već protekle četiri godine zagovaračkim procesima Gradu Osijeku predstavljamo održiva i moguća rješenja koja bi uključila i druge organizacije civilnog društva kako bi se u jednom prostoru kreirao sadržaj za sve dobne skupine.

Koji bi bio idealan rasplet situacije? I koji je najgori mogući scenarij u slučaju da te izazove ne uspijete premostiti?

Detaljnom analizom dostupnih prostora došli smo do zaključka da napušteni prostori HŽ-a (industrijski prostori)  imaju najveći potencijal za stvaranje takvog sadržaja budući da su u vlasništvu Grada Osijeka i to od 2015. godine. Upravo je Gradu Osijeku HŽ infrastruktura dala na korištenje i upravljanje navedene prostore s namjerom da se oni prepuste udrugama, umjetnicima i kreativnim pojedincima što se do danas nije dogodilo. U upravljanje prostorom bismo uključili i druge udruge kako bi urbana scena bila na jednom mjestu. Budući da smo projektno orijentirani, kao neprofitna organizacija ne možemo si priuštiti financiranje komercijalnog najma sličnog prostora, a niti to želimo. Smatramo da kao aktivni sudionici i stvaratelji društvenog, edukacijskog i kulturnog sadržaja za zajednicu, koji je najčešće besplatan i uključiv, imamo pravo (kao i sportske udruge) na prostor koji je u vlasništvu Grada Osijeka. Bez adekvatnog prostora ne može se očekivati kvalitetan razvoj organizacije i to je najgori mogući scenarij koji nam se može dogoditi.

Možete li se možda osloniti na podršku lokalne zajednice i pronaći neko alternativno rješenje?

Trudimo se da lokalna zajednica shvati kako udruge funkcioniraju i koji su benefiti kako za zajednicu tako i za pojedince. Jednako tako bismo voljeli da se uvidi potencijal prostora koji zjape prazni te da se isti prepuste kreativnim udrugama koje će im utkati život. Iza sebe imamo i iskustva s takvim prostorima, primjerice prostor bivšeg Koktel bara kojeg su naši članovi iz temelja volonterski preuredili i očistili. Nažalost, iako smo u tom prostoru proveli brojne projektne aktivnosti, festivale, izložbe i slične sadržaje u travnju ove godine pretrpjeli smo vandalski napad u kojem je uništena većina imovine koja je u tom prostoru bila skladištena. Gorak okus u ustima nam je ostao nakon policijskog očevida gdje je ustanovljena velika materijalna šteta za koju još uvijek nitko nije odgovarao. Ako postoje alternativna rješenja, otvoreni smo i njih razmotriti, no zasad smo uglavnom stavljeni na čekanje. Članovi smo Hrvatske mreže mladih te, ako se pokaže potrebnim, pokušat ćemo dobiti podršku mladih iz cijele Hrvatske kako bi i Osijek dobio svoj “alternativni, autonomni, kulturno, društveni, inovacijski (i još štošta)” centar mladih.

Zašto bi gradskim vlastima trebalo biti u interesu da surađuju s udrugama poput PLANTaže? Uviđaju li u dovoljnoj mjeri važnost organizacija civilnog društva? Kako udruge doprinose zajednici i koji su benefiti vaših akcija za društvo?

Smatramo da bi gradu trebalo biti u cilju poticati generiranje sadržaja kojeg provode organizacije civilnog društva jer će na taj način i više mladih imati želju sudjelovati u razvijanju vlastitih društvenih i/ili poduzetničkih ideja te potencijalno razvijati korisne prakse koje bi u konačnici utjecale na stvaranje pozitivnog ozračja za ostankom u Osijeku. Važnost organizacija civilnog društva ne leži samo u projektnom kapacitetu već se očituje u radu sa svim dobnim skupinama kao i u stvaranju boljih prilika za sve. Zbog toga su udruge važan kotačić u zajednici iako često zanemaren ali izuzetno neophodan kada sustav zakaže ili ne ispuni svoja obećanja. Udruga PLANTaža i dalje će se truditi nastaviti s projektima koji nas upotpunjuju, ali građani će biti zakinuti za neke programe koji su neizvedivi bez adekvatnog prostora u kojem bi se održavali. I puno manji gradovi od Osijeka imaju prostore u kojima se kulturni sadržaj razvija mimo strogo formaliziranih pravila i uvjeta.

Kako bi se ta suradnja mogla poboljšati? Što je ključno učiniti da bismo na polju te suradnje vidjeli napredak?

Prvenstveno smatramo da je neophodno razumijevanje od strane lokalnih vlasti kako bi uvidjeli da se ulaganje u civilni sektor i nezavisnu kulturnu scenu višestruko vraća. Također bi trebali imati i razumijevanja da se natječaji za udruge i odluke o njihovom financiranju objave početkom godine kako bi se programi mogli na vrijeme planirati i realizirati. Ovako smo već u drugoj polovici godine, a rezultati većine natječaja nam još nisu poznati što stvara dodatne izazove pri organizaciji i planiranju godišnjeg rada kao i projektnih aktivnosti. Otvoren i zdrav dijalog njegujemo prema svim našim korisnicima, partnerima i donatorima te se trudimo profesionalnim pristupom doći do zajedničkog rješenja. Vjerujemo kako komunikacija s gradskim vlastima ne bi trebala biti ništa drugačija jer nam je svima u cilju stvaranje kvalitetnog sadržaja kako bi Osijek bio rame uz rame s drugim progresivnim i otvorenim europskim gradovima.

Čime se trenutno PLANTaža bavi? Na kojim projektima sada radite?

U fokusu su nam još uvijek aktivnosti našeg prvog EU projekta Zlatne godine kojim umirovljenicima diljem Osijeka pružamo kreativne i korisne sadržaje. Posebno smo ponosni na baletnu skupinu koja se u svojim zlatnim godinama okušala u prvim baletnim pokretima. Tu je i projekt s čijim aktivnostima planiramo uskoro započeti, Vibracija umjetnosti kao i brojne suradnje i gostovanja koja planiramo tijekom ljeta. Budući da još nemamo poznate rezultate natječaja od Grada Osijeka ne možemo točno planirati datume predstavljanja nove umjetničke ilustracije na najstarijoj osječkoj tramvajskoj stanici  kao ni aktivnosti projekta Urbani Osijek. No zato su tu druge suradnje koje imamo s brojnim udrugama poput udruge Polifonija s kojom smo ostvarili uspješnu suradnju na projektu “Četiri godišnja doba- sinergija glazbe i ekologije” gdje smo održali četiri eko radionice sa 150 članova dječjeg zbora Osječki zumbići.

SAZNAJ VIŠE: