Ne mogu tvrditi da sam bila ushićena oko dodatka prehrani. Ne znam ni puno ljudi koji to jesu u dvadesetim godinama života. Međutim kako starite, nekako vas uhvati panika i pomislite radite li sve što je potrebno za zdravlje organizma i kože i krenete u akciju. Prvi korak ka dodacima je bio C vitamin i to iz razloga što sam još uvijek pušač i pročitala sam da ga moram konzumirati. S mišlju da mi ne može naškoditi, sama sam se upustila u C vitamin avanturu. Ok, nakon C vitamina sam dobila savjet da uzmem Omega 3 kapsule. Ovaj put preporuka nije došla s interneta već od strane prijateljice koja radi u farmaceutskoj industriji pa sam bila sigurna da me dobro savjetuje. Negdje smo došli i do D vitamina i tekućeg kolagena i na kraju dana vam mogu kazati da imam koktel dodataka prehrani koji uzimam na dnevnoj bazi. Tu ne računam i magnezij nakon treninga ili sporadičnu spirulinu za koju nikako da se discipliniram i svedem je na svakodnevno konzumiranje.
Ono što me često bunilo jest u koje doba dana ove dodatke treba uzimati i rade li jedan drugom neku vrstu poništavanja (to je moj laički izraz). Pitala sam se mogu li u tome i pretjerati jer nekad bi se zaboravila i popila više omega nego što je preporučeno. Još sam živa, nije mi se dogodilo ništa, ali vrijedilo je ispitivanja. U pomoć sam pozvala Martinu Šepetavc mag. pharm. i voditeljicu Edukacijskog centra Farmacia koja mi je odgovorila na sva pitanja.
IMA LI DOBNOG OGRANIČENJA ZA ODREĐENE DODATKE PREHRANI ILI SE SVI MOGU UZIMATI BEZ OBZIRA NA GODINE?
Iako je industrija vitamina i dodataka prehrani sve više usmjerena na rastuću stariju populaciju s više proizvoda usmjerenih na zdravo starenje, pedijatrijski i prenatalni dodaci sve se više koriste za optimizaciju zdravog tjelesnog i mentalnog razvoja od začeća pa sve do adolescencije.
Dodaci prehrani imaju dobno ograničenje koje je prije svega vezano uz djecu. Ponekad se radi samo o prilagođavanju doze, a u većini slučajeva djeca ne smiju trošiti određene vrste dodataka prehrani jer nema dovoljno dokaza da bi njihov sastav bio neškodljiv za organizam koji je u fazi rasta i razvoja.
Zbog toga linije dodataka prehrani za djecu sadrže multivitaminsko-mineralne preparate, probiotike, omega 3 masne kiseline, vitamin D, željezo, brusnicu, beta glukan, ehinaceu te matičnu mliječ i propolis. Tek od tinejdžerske dobi mogu se ovisno o indikaciji preporučiti i druge vrste dodataka prehrani koje koriste i odrasle osobe.
MOŽE LI SE UZIMATI PREVIŠE DODATAKA PREHRANI? KAKO DA ZNAMO UZIMAMO LI IH PREVIŠE?
Dodaci prehrani su pomoć tijelu da korigira potencijalne nedostatke u našim prehrambenim navikama ili u određenim zdravstvenim stanjima kada su potrebe organizma povećane za određenom vrstom mikronutrijenata. Svakako je potrebno napraviti prioretizaciju rješavanja ako postoji više različitih indikacija, a ne se doslovce zatrpati različitim proizvodima u želji da što prije postignemo poboljšanje zdravstvenog stanja.
Tijekom pandemije ovo posljednje se očituje upravo u osoba s post-COVID-19 sindromom, a on se ne događa samo kod onih koji su preboljeli teži oblik COVID-19, već se često viđa i kod osoba koje su imale blagi oblik bolesti. Nedavno sam imala upit osobe za što brži oporavak kod koje sam ustanovila da već uzima čak 12 (!) različitih dodataka prehrani te je htjela dodati još 4, a sve u posve razumljivoj namjeri da se što prije oporavi od bolesti i vrati uobičajenim aktivnostima.
Prilikom upita tko joj je preporučio brojne dodatke prehrani, odgovor je, nažalost, bio očekivan. Informacije o dodacima prehrani potražila je preko grupa na društvenim mrežama u koje nisu uključeni zdravstveni stručnjaci, zatim samostalno pretražujući internet bez dovoljnog znanja o tome gdje se nalaze pouzdani izvori informacija te kako te informacije pravilno protumačiti jer nije medicinske struke. Naravno da su u sve bile uključene i preporuke laika (susjeda, prijatelja) koji su čuli da je nekome pomogao određeni preparat koji se može kupiti samo preko interneta jer “zla farmaceutska industrija ne želi da se sazna da upravo ovaj sastav rješava ovakvo stanje i zato ga nema u ljekarnama”. Na sreću, ipak se obratila ljekarniku i, kada joj je pojašnjeno da su 4 dodatka prehrani više nego dovoljna, a koji će se postepeno ukidati, bila je zahvalna.
Kategorija onkoloških bolesnika je isto tako često na meti “dobronamjernih savjeta” osoba koje koriste tešku zdravstvenu i psihički zahtjevnu situaciju u kojoj se ti bolesnici nalaze, a sve u svrhu svoje financijske koristi bez obzira na moguće štetne posljedice brojnosti dodataka prehrani za takve bolesnike. Nažalost, broj onkoloških pacijenata je sve veći, ali ipak raste svijest da se za suportivnu terapiju treba obratiti stručnoj osobi.
Na temelju kompetencije, iskustva i stručne procjene, ljekarnik će donijeti, prije svega, odluku o tome postoji li stvarna potreba za primjenom određenog dodatka prehrani. Ako takva potreba postoji, ljekarnik ima profesionalnu obvezu i odgovornost preporučiti najbolji mogući dodatak prehrani vodeći pri tome računa o indikaciji za koju se namjerava koristiti. Uz to, ljekarnik će uzeti u obzir medikacijsku povijest i utvrditi koje sve lijekove i/ili preparate osoba koristi kako bi se, koliko je to god moguće više, spriječile ili barem ublažile njegove eventualne nuspojave i interakcije s lijekovima i drugim dodacima prehrani.
POSTOJI LI ODREĐENO DOBA DANA KADA SE NEKI DODACI UZIMAJU, A KADA IH NIKAKO NE SMIJEMO UZIMATI?
Neki dodaci prehrani su vezani uz doba dana kada se uzimaju, dio ih je vezan uz obrok ili određenu namirnicu, a dio uz lijekove ili pak uz tjelesnu aktivnost kojom se rekreativno bavimo.
· Multivitaminsko-mineralni preparati uzimaju se uvijek uz obrok, i to po mogućnosti jutarnji, kako bi vitamini B kompleksa poticali metabolizam i rad mozga tijekom dana kada smo najviše aktivni. Isto tako, vitamini topivi u mastima poput vitamina A, D, E i K (ujedno često u sastavu multivitaminskih formula) resorbirat će se ako obrok sadrži najmanje 5 g masnoća.
· Dodaci prehrani sa željezom ili omega 3 masnim kiselinama porijeklom iz ribljeg ulja najčešći su krivci za probavne smetnje kada se uzimaju natašte, stoga ih treba uzeti uz obrok ili međuobrok.
· Dovoljan unos tekućine potreban je za svaku vrstu dodatka prehrani, a naročito za vitamine topive u vodi kao što su vitamin C i B kompleks pa je preporuka uzimati ih s čašom vode.
· Vezano uz probiotike, istraživanja su pokazala da ih je najbolje uzimati barem pola sata prije obroka.
KOJE DODATKE PREHRANI SMIJEMO, A KOJE NE SMIJEMO KOMBINIRATI, ODNOSNO KOJI MEĐUSOBNO PONIŠTAVAJU UČINKE?
· Najčešća pogreška koju susrećemo u ljekarnama je istovremena uporaba biljaka u samoliječenju akutne urinarne infekcije u žena bez prethodnog stručnog stručnog savjeta s ljekarnikom. Radi se o istovremenoj uporabi preparata brusnice i preparata s medvjetkom koja se, osim u ekstraktima, nalazi i u uvinom čaju. Ako se ove dvije biljke koriste istovremeno, jedna drugoj će poništiti učinak. Naime, brusnica za svoje djelovanje treba kiseli medij, tj. nižu pH vrijednost urina, a medvjetka za svoj učinak treba alkalniji medij, tj. višu pH vrijednost urina zbog čega se prilikom uporabe medvjetke preporučuje tijekom dana uzeti jednokratno soda bikarbona u količini koja stane na vrh noža.
· Vitamin D i kalcij zajedno su uvijek dobra kombinacija, naročito kod žena u perimenopauzi i menopauzi kako bi smanjile gubitak koštane mase i spriječile nastanak osteoporoze.
· Kalcij može utjecati na apsorpciju željeza zbog čega se ne preporučuje uzimanje bilo kakvih dodataka prehrani s kalcijem u razmaku od preparata sa željezom. Također treba znati da tijelo učinkovitije apsorbira kalcij kada odjednom uzimate 600 miligrama ili manje. Ako uzimate višu dozu kalcija, potrebno ju je podijeliti na jutarnju i večernju dozu.
· S druge strane, vitamin C će poboljšati apsorpciju željeza te se preporučuje da se uzimaju zajedno.
· Preparati s kalcijem ne smiju se uzimati tijekom terapije s antibioticima iz skupine fluorokinolona jer terapija neće biti učinkovita. Još jedna skupina antibiotika neće imati učinkovitost ako se uzima s mineralom, a to su tetraciklini i željezo.
· Vlakna će, primjerice, ometati apsorpciju cinka koji bi zbog toga bilo idealno uzeti barem 2 sata nakon obroka.
· Ako uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi poput varfarina, vitamin K koji se nalazi u multivitaminsko-mineralnim preparatima može smanjiti učinak lijeka i povećati mogućnost stvaranja ugrušaka. S druge strane, uzimanje više od 1000 mg vitamina E dnevno može povećati rizik od krvarenja. U slučaju da uzimate lijek za štitnjaču poput levotiroksina, uzimanje kalcija, magnezija ili željeza u roku od 4 sata može smanjiti njegovu učinkovitost.
· Gospina trava može izazvati zbunjenost i tjeskobu ako se uzima s drugim antidepresivima jer i antidepresivi i gospina trava povećavaju razinu serotonina u mozgu. Posljedica može biti serotoninski sindrom, a u težim slučajevima može dovesti do ukočenosti mišića.
KOJI SU DODACI PREHRANI NEOPHODNI ZA ŽENE?
Preporuka ovisi o dobi žene, njezinu zdravstvenom stanju, načinu prehrane te njezinu životnom stilu.
· Unos dovoljno kalcija, osobito u tinejdžerskim i dvadesetim godinama, pomaže u sprječavanju krhkih kostiju u kasnijem životu. Kalcij je također neophodan za zdrave mišiće, živce i cirkulaciju.
· Vitamin D, koji se još naziva i parahormonom, važan je za imunitet i pomaže da se kalcij što bolje resorbira u kosti. Tijekom jesenskog i zimskog razdoblja, a naročito u ovo doba pandemije, preporuka je koristiti vitamin u dozi od 1000 do 2000 IJ dnevno zbog zaštite od virusnih infekcija dišnih puteva.
· Folna kiselina ili vitamin B9 neophodna je za stvaranje DNK i zdravih crvenih krvnih stanica. Žene u reproduktivnoj dobi trebaju dodatak folne kiseline jer ona u dozi od 400 mikrograma dnevno sprječava određene vrste urođenih mana na fetusu. Zato je preporuka uzimati folnu kiselinu ili prenatalnu formulu prije trudnoće, tj. prilikom njezina planiranja.
· Bez odgovarajuće razine željeza tijelo ne može stvoriti nova crvena krvna zrnca, koja su važna za opskrbu tkiva kisikom. Posljedica toga može biti umor i anemija. Tinejdžerice, žene u reproduktivnoj dobi i vegetarijanci često imaju nedostatak ovog minerala. Zbog toga je potrebno redovito kontrolirati krvnu sliku te po potrebi suplementirati željezo s dodatkom prehrani koji neće izazivati nuspojave u probavnom sustavu.
· O dodatku vitamina C treba razmišljati kod žena koje su pušači zbog stvaranja velike količine slobodnih radikala uslijed duhanskog dima, međutim bolja opcija je prestati pušiti zbog višestruke koristi za zdravlje.
· Vitamin B12 važan je za živčani sustav i krvne stanice iako uzimanje dodatnog B 12 neće povećati vašu energiju. Žene koje su vegani kao i žene u starijoj životnoj dobi u riziku su od manjka vitamina B12 pa ga trebaju uzimati kao dodatak prehrani.
· Jod je neophodan za proizvodnju hormona štitnjače, koji reguliraju metabolizam u cijelom tijelu. Većina žena dobiva dovoljno joda, ali trudnice, kojima je potreban dodatni jod za dijete u razvoju, trebale bi uzimati prenatalnu formulu koja ga sadrži.
· Magnezij je često u nedostatku kod žena koje prolaze stresno razdoblje jer se tada ovaj mineral pojačano izlučuje iz organizma. Važan je za pravilnu funkciju mišića, pa tako i srčanog, kao i za održavanje krvnog tlaka na normalnoj razini.
KAKO ZNAMO DA DODACI PREHRANI IMAJU UČINKA?
Dodaci prehrani se, s obzirom na to da nisu lijek za akutno stanje poput analgetika koji pokazuje učinkovitost nakon jedne doze, trebaju uzimati dulje vrijeme. Nakon otprilike mjesec dana počinju pokazivati svoju učinkovitost, a preporučeno vrijeme uzimanja je najčešće 3 mjeseca nakon čega je potrebno napraviti pauzu.
Preporučuje se da se, ako želite uzimati neki dodatak prehrani, obratite ljekarniku koji će nakon stručne procjene dati individualizirani savjet usklađen s vašim potrebama.
