Kupovina parfema bez da ga osjetimo. Mislim da mi je to u cijelom ovom društvenom fenomenu najbizarnije. Ne mogu shvatiti da je TikTok utjecaj toliko moćan da će ljudi čak i parfem – proizvod koji miriše na određeni način, koji nosimo na sebi i osjetimo ga cijeli dan – kupiti bez da ga isprobaju. Jer nikako ne možeš znati napamet sviđa li ti se ili ne. Pa i parfem koji se bazira na vaniliji – nekidan smo u uredu isprobavali parfeme i ono što bi mislio da će biti slatka, gurmanska vanilija ispostavilo se kao totalna suprotnost: težak, jak i ništa nalik ovim popularnim slatkastim parfemima koje nosi Gen Z. Cijela ta priča krenula je prije par godina (od korone i uspona TikToka), a sad se čini da možda tome dolazi kraj.

“Blind buy” manija
Pojam “blind buy” odnosi se na kupnju proizvoda – najčešće parfema ili beauty proizvoda – bez prethodnog testiranja. Kupujemo na temelju tuđih preporuka, opisa nota, viralnih TikTok videa ili zato što je nešto na sniženju. Nemamo pojma hoće li nam proizvod odgovarati – ali kliknuli smo “kupi” jer smo se “uvjerili” da je to dobro velikim brojem pregleda i lajkova. Zvuči kao kocka, jer zapravo i jest. Preuzimamo rizik bez potpunog razumijevanja vrijednosti ili potencijalnih nedostataka proizvoda. Internet je učinio cijeli svijet shoppingom dostupnim 0-24, a algoritmi znaju što želimo i prije nego što to sami osvijestimo.
Parfem – najapsurdniji “blind buy”?
Kupnja bez isprobavanja svojevrsna je posljedica digitalnog doba, ali i pandemije koja nas je zatvorila u kuće i potaknula da klikamo više nego ikada prije. U tom periodu, mnogi su stvorili kolekcije od desetaka parfema, većina kupljena naslijepo. Neki priznaju da većinu tih proizvoda danas ni ne koriste. Parfemi su možda najbolji simbol besmislenosti “blind buya”. Svaki je miris subjektivan – ne reagira isto na svačijoj koži, a što se sviđa influencerici, ne znači da će odgovarati i nama. Ipak, kupujemo ih. Jer “svi kažu da je dupe za Baccarat Rouge”. A onda nam svi ti parfemi stoje i skupljaju prašinu. No, opravdavamo to jeftinom cijenom, kao da se “po dupeu poznaju junaci” – profitirali smo što smo uštedili na nečemu što uopće ne valja. A vjerojatno samo dupe ne valja, no, nikad nećemo znati.

Tko je glavni krivac?
TikTok Shop, Instagram Marketplace i slične značajke pretvorile su feed u katalog proizvoda. A najgore od svega – imamo osjećaj da to radimo sami, iz svoje želje, iako nas algoritmi precizno guraju prema kupnji. Facebook Marketplace je privukao iznenađujućih 1,79 milijuna korisnika, pa čak i WhatsApp je uveo značajku plaćanja koja nam omogućuje kupnju proizvoda izravno u našim nizovima poruka. Uparite to s prolaznom prirodom mikrotrendova koji brzo dolaze i odlaze i dobit ćete recept za ekološku katastrofu. Više ne kupujemo zato što nešto trebamo, nego zato što to netko drugi voli, jer je “u trendu”. Fenomen “haulova”, gdje ljudi pokazuju što su sve kupili, dodatno normalizira gomilanje. Ovakav način kupnje, osim što je financijski neracionalan, ima i ekološku dimenziju: proizvodi koje ne koristimo završavaju u smeću, a lanac proizvodnje koji stoji iza njih i dalje neumorno troši resurse – zbog kolektivnog hira.
TikTok, posebno, ima moć nevjerojatno brzo lansirati proizvode u orbitu potražnje. Njegov algoritam savršeno zna što želimo gledati, a sadržaj koji “eksplodira” čini se kao da ga svi koriste – iako je riječ o samo jednoj od tisuća viralnih niša. Ovakav dojam hitnosti i univerzalnosti stvara pritisak: ako ne kupimo sada, ostat ćemo bez. U takvom okruženju, emocije nadjačavaju racionalnost.

Možda je tome došao kraj
Iako su društvene mreže doprinijele procvatu blind buya, u posljednje vrijeme raste kritičnost među potrošačima. Sve češće se čuje: “Ovo mi uopće ne odgovara” ili “Imam 15 pudera, a koristim samo jedan”. Postpandemijska zasićenost i rastuća svijest o održivosti počinju mijenjati stavove. Osim što ljudi žele manje proizvoda, žele i pametnije odlučivati. U fokusu više nije kvantiteta, nego kvaliteta. Kupuje se manje, pažljivije i sve češće nakon fizičkog testiranja. Oprezniji smo i kod sastava proizvoda, želimo znati što točno stavljamo na lice, što dodatno usporava taj “brzi klik” jer stanemo i razmislimo.
Sve je više platformi i trgovina koje nude mini verzije, testere i mogućnosti povrata – kao odgovor na ovaj sveprisutan umor od promašenih kupovina. Osobito se to odnosi na porast interesa za niche parfeme i kozmetiku manjih brendova, koji nerijetko naglašavaju autentičnost, održivost i iskren odnos prema kupcu, a i veća cijena tih proizvoda nam ne dopušta da samo tako potrošimo novce. I dok su brendovi nekoć igrali na kartu impulsa i “FOMO” efekta, danas sve više njih pokušava izgraditi dugoročni odnos s potrošačima – putem informacija, povratnih recenzija, transparentnog marketinga i izgradnje povjerenja.
