Nije nikakva novost da su društvene mreže preplavljene sadržajem u kojem mladi koriste anti-aging proizvode, što izaziva zabrinutost među stručnjacima (a nadam se i među roditeljima). Iako je zanimanje za njegu kože među mladima poraslo, što nije nužno loša stvar, korištenje snažnih sastojaka kao što su retinol i alfa-hidroksi kiseline (AHA) može dovesti do iritacija, crvenila i oštećenja zaštitne barijere kože. Zabrane zbog sadržaja koji se servira djeci na društvenim mrežama i posljedica toga niču na sve strane. U prosincu prošle godine australski parlament usvojio je prvi zakon na svijetu koji zabranjuje društvene mreže za djecu mlađu od 16 godina. Izazvan fenomenom Sephora kids, u Kaliforniji je nedavno predložen zakon koji bi zabranio prodaju proizvoda protiv starenja koji sadrže aktivne sastojke poput retinola, vitamina C i AHA mladima ispod 18 godina. Ovaj prijedlog ističe potrebu za zaštitom mladih od potencijalno štetnih beauty standarda i proizvoda koji nisu prikladni za njihovu kožu.

No, hoće li i mogu li zakonske zabrane uopće riješiti problem patološkog odnosa koji se razvio između proizvoda protiv starenja i mladih?
Teško. Prvo, ovakvi zakoni i prijedlozi zakona daleko su od savršenih. Neki od sastojaka koji se navode na popisima zaista nisu namijenjeni djeci s zdravom kožom, ali neki, poput određenih kiselina pa čak i retinola, koriste se u terapiji problematične kože i kod tinejdžera i kod odraslih.

Drugo, zakone koji se odnose na kupovinu skincare proizvoda gotovo je nemoguće provesti u praksi. Iako volimo kolektivno kolutati očima zamišljajući horde djece koja preplavljuju parfumerije (prva sam u tome), većina 11-godišnjaka ne dolazi sama u prodavnicu i ne plaća svoj Drunk Elephant. Tu je i online trgovina, koja je u stalnom porastu, a trenutno ne zahtijeva od kupaca da učitaju važeći identifikacijski dokument prije nego što svoje virtualne košarice odnesu na virtualnu blagajnu.
Dakle, zabrana se čini pomalo besmislenom, da, ali još uvijek ima svoju svrhu. Svakako bih voljela da svaki zakonodavac u svojoj zemlji radi na zaštiti djece od neposrednijih i opasnijih prijetnji od svega, pa i njege kože, ali to ne znači da su stvari crno-bijele.
Treće, iako postoji pravi emocionalni rizik kada je riječ o marketingu proizvoda protiv starenja za djecu (TikTok videi su zaista alarmantni: netko pokazuje rezultate Botox tretmana na čelu sa 18 godina; 14-godišnjakinja dijeli rutinu koju koristi za “usporavanje procesa starenja”; neki tinejdžer hvali prednosti prevencije bora u ranoj dobi), postoji još jedan rizik: inat. Možda zvuči smiješno, ali tjeranje kontre jedno je od osnovnih ponašanja tinejdžera i ne smije se zanemarivati, baš kao ni pritisak vršnjaka. Stritkne zabrane na papiru koje je teško provesti u stvarnosti lako mogu imati suprotan efekt od onoga što je planirano.

I što bi onda moglo biti rješenje? Za početak, ispravan pristup roditelja – koliko god to frustrirajuće zvučalo. Važno je da roditelji budu svjesni utjecaja društvenih mreža na beauty standarde, ali i da aktivno sudjeluju u obrazovanju svoje djece o sigurnoj i prikladnoj njezi kože. Konzultacija s dermatologom prije uvođenja novih proizvoda u rutinu njege kože može pomoći u sprječavanju neželjenih reakcija i osigurati da proizvodi odgovaraju dobi i tipu kože djeteta. Stručnjaci (baš kao i zdrav razum) preporučuju da se mladoj koži pristupa jednostavno: blagi čistači, lagane hidratantne kreme i obavezna zaštita od sunca. Ovakav pristup pomaže u očuvanju zdravlja kože bez izlaganja nepotrebnim rizicima.
Sretno svima, držim vam plačeve.