Živite li u Zagrebu i okolici tada ste zasigurno već nebrojeno puta konstatirali da poštenom snijegu nismo svjedočili godinama. No, budimo iskreni, snijeg u urbanim sredinama i nije nešto posebno pitoreskni prizor koji bi nas mogao radovati duže od par sati. S druge strane, proplanci, šume, jezera i planinski vrhovi pod snijegom izgledaju čarobno, možda su zahtjevniji za planinarenje i šetnje, no to samo znači da su staze puste, te da ćete konačno moći predahnuti u miru i tišini. Iako se zima bliži svome kraju, preostalo nam je još barem mjesec dana zimskog ugođaja, a ako ste se zaželjeli bijega s gradskog asfalta, avantura i izazova te uživanja u čudesnim prizorima, imamo za vas puno dobrih prijedloga za fantastične zimske izlete koje su s nama podijelili naši omiljeni travel blogeri, fotografi, avanturisti i planinari. No, čak i ako zakasnite na snježnu sezonu, sve ove destinacije ostavit će vas bez daha i na proljeće.
DOMAGOJ SEVER
PLITVIČKA JEZERA
Predivna u svako godišnje doba, ali zimska čarolija snijega i leda ostavlja bez daha. Prije nego posjećujete nacionalni park napravite plan i istražite koliko vam vremena treba do nekih lokacija. Službeno je označeno 7 staza (A, B, C, E, F, H, K), A je najkraća, počinje kod ulaza 1 i duga je samo 3.5 kilometara, dok je staza K najduža, ima 18.6 kilometara i okružuje sva jezera (bez da koristite brod ili turistički bus). Imajte na umu da su zbog zaleđenosti u zimskom dijelu godine neke staze zatvorene.
Gornja jezera su puno manje posjećena, jer treba izdvojiti više vremena za obilazak, a činjenica je da na njima ima manje slapova. Ja bih vam svakako preporučio da ih obiđete, jer možete pronaći foto lokacije koje nisu tako razvikane, te uživati u prirodi bez puno ljudi.
VELIKA PLANINA, SLOVENIJA
Potrebno vam je oko dva i pol sata vožnje iz Zagreba preko Ljubljane i Kamnika do Kamniško Savinjskih Alpa i Velike planine. Gondola se nalazi u Kamniškoj Bistrici, cijena vožnje je 17 eura (povratna karta, a jednosmjerna je 11 eura), a žičara se naplaćuje dodatna 2 eura. Vožnja gondolom je na oko 1400 metara nadmorske visine, a onda je na vama želite li prošetati laganim usponom zadnjih 250 metara nadmorske visine ili uživati u panoramskom pogledu sa žičare. Žičara vozi do planinarskog doma Zeleni rob koji je idealno mjesto za pojesti neko od tradicionalnih jela, obavezno probajte sirne štrukle s preljevom od šumskog voća.
Za one bolje kondicije i željne više planinarenja postoji nekoliko planinarskih staza, jedna je od Strahovice i dosta je naporna jer se savladava 1 000 metara nadmorske visine. Hoda se oko 3 sata do Domžalskog doma na Maloj planini i onda je potrebno još nešto više od 30 minuta do najvišeg vrha Gradišče na Velikoj planini. Pastirsko naselje nalazi se na prosječnoj visini od 1500 m, a nastalo je prema planovima arhitekta Vlasta Kopača 1964. godine. Sastoji se od oko 150 koliba izgrađenih u jedinstvenom stilu koje si po izgledu jako nalikuju, a korišteni su i isti materijali. Ideju ovih koliba arhitekt Kopač razvio je kao alternativu hotelima i turističkim resortima koji su se u tom periodu počeli masovno graditi. Moja preporuka je da prespavate u nekoj od koča koje se iznajmljuju i doživite čarobne zimske trenutke na Velikoj planini.
TRAKOŠĆAN
Ako razmišljate gdje na jednodnevni izlet, Trakošćan i njegova okolica uvijek su super ideja. Udaljen samo sat vremena od Zagreba, spoj je predivne prirode, rijetko očuvane arhitekture i dobre gastronomije. Kako su moji baka i djed živjeli u selu do Trakošćana, često navratim i prošećem pet kilometara dugom stazom oko jezera. Idealna je lokacija za fotografiranje i uživanje u zimskom miru jer je posjetitelja mnogo manje nego ljeti, pa se možete prepustiti traženju predivnih fotografskih kadrova. Nemojte propustiti priliku i posjetite dvorac koji je podignut u davnom 13. stoljeću. Obitelj Drašković u dvorcu je živjela sve do 1944. godine kada se iselila u Austriju, a od 1953. u dvorcu je stalni muzejski postav koji na predivan način prikazuje baroknu raskoš onog vremena.
ZOV PLANINE
SNJEŽNIK
Jedan od obaveznih izleta u riječkom zaleđu je uspon na Snježnik s Platka. Staza je inače primjerena za sve uzraste i sva godišnja doba, ali zimi je uspon ipak malo teži. Zimi je Snježnik poseban užitak za nešto iskusnije planinare i one koji imaju odjeću, obuću i opremu (cepin, dereze) da izdrže vjetrovite i snježne uvjete koji najčešće u zimsko doba gore vladaju. S Platka se na Snježnik može napraviti kružna tura, kombinirajući stazu Kroz grlo i Preko grebena. Neovisno kojom stazom idete, nešto više opreza je potrebno na završnom grebenu. S obzirom na kratkoću izleta (cijeli krug traje oko 2.30h, srednjim tempom hoda), ovaj izlet može se produžiti po grebenu od Snježnika do vrha Guslice. Na našem blogu možete naći i nekoliko priča o planinarenju na Snježnik.
VELIKI DRGOMALJ
Veliki Drgomalj je travnati vršak u zaleđu Delnica, u relativnoj blizini Risnjaka i kanjona rijeke Kupe. Na vrhu se nalazi veliki metalni križ, a vidici prema šumi su prekrasni. To, doduše, nećete vidjeti na ovim slikama, jer smo mi išli zimi, po prilično oblačnom vremenu. Svejedno, staza do vrha je prekrasna, prava zimska čarolija. Svakako lokacija za posjetiti zimi, uz obveznu zimsku odjeću i opremu.
GROBNIČKE ALPE
Grobničke Alpe ili, lokalno znani – Hahlići, jedna su nam od najdražih planinarskih destinacija u bližoj okolici Rijeke. Najčešće polazište za većinu staza i vrhova je iz mjesta Podkilavac nedaleko Dražica iz kojeg vode uglavnom dobro označene staze. Naši najdraži vrhovi su Fratar i Crni vrh, ali ove planine zaista nude za svakoga ponešto. No, svim usponima je zajedničko da ipak zahtijevaju nešto više kondicije, unatoč pitomom izgledu iz doline. Hahlići su zimi prekrasni, iako su zadnjih zima rijetko pokriveni većim snijegom. Ovdje postoji i planinarski dom Hahlić, koji vam može biti cilj za početak, a uvijek dobro dođe za odmoriti, posušiti se i ugrijati, možda pojesti toplu maneštru ili popiti rakijicu – svakome po guštu. S obzirom da su ovo naše lokalne planine, na našem blogu možete naći nekoliko priča o izletima na Hahliće, kao i više GPS tragova.
BJELOLASICA
Bjelolasica, kraljica Gorskog kotara. Kada idemo na Bjelolasicu, obično (neovisno o godišnjem dobu) krenemo iz Begovog Razdolja, šumskom cestom preko Vrbovske poljane pa sve do ulaska na markiranu stazu za uspon na vrh Kula (1534 m). Na vrh se možete dignuti ili strmijim šumskim putem ili preko planinskog skloništa Jakob Mihelčić. Za zimski uspon preporučujemo ovu drugu opciju, s obzirom da je nešto položenija. Na vrhu i vršnom grebenu nesmetano možete uživati u pogledima na Klek, Velebit, Bijele i Samarske stijene, Krk, Cres, Viševicu, Bitoraj, Risnjak i nepregledne šumske gore okolice Mrkoplja i Ravne Gore. Povratak u Begovo Razdolje možete napraviti istim putem, ili, ako ste u dobroj kondiciji, napraviti krug preko planinske kuće Jančarica i Matić poljane. Priču o izletu na Bjelolasicu također imamo na blogu, ali u proljetnom izdanju.
PREMUŽIĆEVA STAZA
Za Premužićevu stazu nema tko nije čuo – to je možda najpoznatija planinarska staza u Hrvatskoj. Građena je u kamenu/suhozidu, duga je 57 km i proteže se Velebitom od Zavižana do Baških Oštarija. Staza po suhom nije zahtjevna, položena je i nema teških uspona, no zimi je to ipak malo drugačija priča. Zimi je potrebno malo veće planinarsko iskustvo i zimska oprema, prvenstveno na brojnim priječenjima i nešto izloženijim dijelovima. Nama najljepši dio staze zimi je od Zavižana do Rossijeve kolibe. Na ovom potezu nije toliko naglasak na poglede prema moru, koliko na krški i kameniti Velebit – kao iz bajke.
RISNJAK
Jedan od najkraćih i najljepših uspona na Risnjak polazi s Platka, s parkirališta Malog doma Sušak. Staza do Schlosserovog doma je nezahtjevna, iako je zimi čest dubok snijeg te je potreban povećan oprez. Na završni uspon do Velikog Risnjaka trebaju se odvažiti samo oni s nešto više planinarskog iskustva i obaveznom zimskom opremom. Pogled s vrha zaista je prekrasan u svim pravcima, a jedan takav zimski izlet smo i opisali i na našem blogu.
UČKA
Za one koji ne vole snijeg, a opet žele negdje u prirodu zimi, izdvojili bismo park prirode Učka. Masiv Učke, s najvišim vrhom Vojakom, vjerojatno je jedna od najpoznatijih panorama Kvarnera. Nama najdraža planinarska ruta je ona koja vodi s mora, iz mjesta Medveja. Kada krećete s morske obale, po putu do Vojaka skupit ćete više nego solidnih 1400 metara uspona i isto toliko spusta, oko 16 kilometara ukupno, a to je onda cjelodnevni izlet. Zbog toga bismo ovu stazu na Vojak preporučili samo planinarima u dobroj kondiciji. I nemojte odmah pomisliti da na Učki uopće nema snijega – padne on tu i tamo, no promatrano kroz cijelu zimu često ga bude samo u tragovima.
IVANA PALEŠĆAK
SKRAD – VIDIKOVAC PERIĆ, SKRADSKI VRH
S prvim ovogodišnjim pahuljama u Gorskom kotaru, te motivirani sjajnim planinarskim putopisom (i gpx tragovima) s bloga Underdreamskies kao i fotopozivnicama glavne promotorice Gorskog kotara Jelene Holenko (@Lynxandfox) bilo je krajnje vrijeme za odlazak u pravu zimsku čaroliju s burovitim i dalekim vidicama na zasnježene padine i brda iznad doline Kupe, zaselke Skrada, Kuželjsku stijenu, hrvatski Snježnik, slovenski Snežnik. Opravdano se vidici s Perića (840 m n.v.), Skradskog vrha (1.043 m n.v.) nazivaju najljepšima u cijelom kraju. Pristup istima dohvatljiv je svima s barem malo volje i fizičke spreme. Znajte da doživljaji višestruko nagrađuju uloženi trud.
RIBČEV LAZ, BOHINJSKO JEZERO, SKIJALIŠTE VOGEL – SLOVENIJA
Alpe i zima su poseban spoj, a kada uključuju ljepote jedinog slovenskog nacionalnog parka – potpuni doživljaj je zajamčen. Ribčev laz na obalama Bohinjskog jezera, najvećeg prirodnog jezera u Sloveniji, ishodište je mnogih pješačkih, planinarskih ali i cross-country skijaških staza kada snježne pahulje poklone svoje čaroliju i dolinama podno Julijskih Alpi. Ako su vam aktivnosti više usmjerene na skijanje i snowboarding, skijalište Vogel nalazi se na desetak minuta vožnje autom. Prekrasnom panoramskom vožnjom u gondoli, stižete na 1.535 m n.v. gdje vas čeka očaravajući pogled na Bohinjsko jezero, Julijske Alpe, posebno Triglav kao i carstvo prirodnog snijega. Naime, zbog pripadnosti nacionalnom parku, topovi su zabranjeni no specifična lokacija jamči obilje snijega te impresivne krajolike i vizure.
