Digitalni novac više nije dio neke daleke budućnosti ili radnje sci-fi filma, već je tu, stvaran je i sve se više koristi u svrhu plaćanja. Danas postoji više različitih kriptovaluta ovoga novca i one postoje potpuno neovisno o državnim valutama. Digitalni novac se čini zbunjujućim, ali ako objasnimo da vrijednost novcu dajemo mi sami, onda možemo shvatiti da je i digitalnom novcu dana neka vrijednost, samo što on, kao i svaka druga valuta, mora imati neko pokriće. Odnosno, mora garantirati dobru opskrbljenost i svesti krivotvorenje na minimum.
Zašto uopće pričamo o kriptovalutama? Zato što je dr. Ruja Ignatova, samoprozvana „kriptokraljica“, bila na čelu jedne od najvećih svjetskih prevara s kriptovalutama sa svojom tvrtkom OneCoin. Ignatova je nestala s lica zemlje, a prije par dana stavljena je na FBI-ev popis deset najtraženijih bjegunaca te svatko tko ima bilo kakvu informaciju koja može dovesti do uhićenja dotične osobe, dobit će nagradu od 100 000 dolara.
Tko je ta „kriptokraljica“ koju traži FBI?
Prije nego što je putem vlastite kriptovalute OneCoin pokrala 4 milijarde dolara, Ruja Ignatova imala je briljantan životopis: diplomu prava na Sveučilištu Oxford i angažman u konzultantskoj tvrtki McKinsey. 2014. godine Ignatova se ubacila u priču s kriptovalutama, osnovala OneCoin Ltd te počela brendirati svoju valutu kao „ubojicu Bitcoina“. Prema istražiteljima, Ignatova je davala netočne izjave kako bi dobila ogromne količine sredstava od investitora jer mnogi od njih, pogotovo tada, još nisu u potpunosti razumjeli kako ulagati u kriptovalute. Ignatova je bila odličan govornik, a njezin impresivan životopis i njena upečatljiva pojava na skupovima u balskim haljinama i dijamantima, oborilo je ljude s nogu te su mnogi odlučili uložiti u OneCoin. Zašto bi tako etablirana i obrazovana osoba varala? Ignatova je u potpunosti zadobila povjerenje investitora.
OneCoin je djelovao diljem svijeta i skupio više od tri milijuna investitora iz više od stotinu zemalja svijeta. Prema podacima prikupljenim tijekom istrage, između četvrtog tromjesečja 2014. godine i trećeg tromjesečja 2016., tvrtka je ostvarila ogromnih 3,353 milijarde eura prihoda od prodaje i ostvarila „profit“ u vrijednosti od 2,232 milijarde eura. Ignatova je ulagačima jamčila ogromne povrate uz minimalan rizik, a kupcima je nudila proviziju ako prodaju OneCoin većem broju ljudi, kako bi prikupila što više investitora koji će kupiti njezinu lažnu valutu.
Kako je OneCoin funkcionirao?
OneCoin je u osnovi bila Ponzijeva shema od samog početka, maskirajući se u kriptovalutu, tvrde istražitelji. Ponzijeva shema oblik je lažnih i prevarantskih investicija koje obećavaju visoke stope povrata ulaganja s malim ili nikakvim rizikom za ulagače. Ona je slična piramidalnoj shemi u kojoj se ulagačima isplaćuje dovođenjem novih ulagača. Obje sheme dožive krah kada bujica novih ulagača presuši, a nema dovoljno novaca. U tom trenutku se raspliće shema i investitori gube svoj novac.
Ignatova i cijeli tim OneCoina je davao niz lažnih izjava ulagačima u vezi ove kriptovalute. Jedna od najbitnijih stvari koje svaka kriptovaluta treba imati je blockchain, a to OneCoin nije imalo, što je Ignatova tvrdila da ima. Zašto je to važno? Blockchain je baza podataka koja je identična kod svakog vlasnika te valute i time se valuta ne može lažirati, umnožavati ili hakirati.
Blockchain čini kriptovalutu sigurnom. OneCoin nije bio zaštićen nikakvom tehnologijom, i zato je uglavnom bio bezvrijedan. Njime se nije moglo aktivno trgovati, nije ga se moglo koristiti za kupnju bilo čega, a investitori također nisu imali način kako da prate svoj novac. Ignatova i njezin tim tvrdili su da je vrijednost OneCoin valute utemeljena na tržišnoj ponudi i potražnji, dok su u stvarnosti o njezinoj vrijednosti u potpunosti odlučivali Ignatova i njezin tim.
Kako je Ruja Ignatova pobjegla?
„Kriptokraljica“ nestala je s lica zemlje 2017. godine kada su je istražiteljske agencije diljem svijeta počele tražiti jer je istina počela dolaziti na vidjelo. Ukrcala se na let iz Bugarske za Grčku i otada nije viđena. Američki dužnosnici su prvi puta izdali nalog za njenim uhićenjem 2017. godine, pri čemu je Ignatova optužena za urotu za počinjene prijevare putem interneta, pranje novca i prijevaru s vrijednosnim papirima.
Sve skupa bi ju se kaznilo s 25 godina zatvora. Međutim, Ruje Ignatove nema nigdje već godinama pa je time postala najtraženija bjegunka na FBI-evoj listi. Možda ćemo jednoga dana, kada i ako je pronađu, gledati Netflixov dokumentarac o kripto-prijevari stoljeća.
