Ovaj, sada, kultni klasik objavljen je 1. travnja 1993. godine, a radnja prati pet sestara Lisbon koje žive u predgrađu Michigena 1970-ih. Kao što naslov sugerira, djevojke postaju sve više izolirane zbog postupaka njihove puritanske i rigidne majke, i na kraju sve počine samoubojstvo. Događaje pripovijedaju dječaci iz susjedstva – sada muškaraca – koji su desetljećima kasnije i dalje fascinirani tragedijom i bezuspješno pokušavaju shvatiti što ih je natjeralo da okončaju svoje živote.
Šest godina nakon objavljivanja, Sofia Coppola je od romana snimila film i to je bio njen kinematografski debi. Kirsten Dunst je igrala glavnu ulogu Lux, 14-godišnje sestre Lisbon, a genijalni soundtrack je komponirao francuski duo Air. uz glazbu tvrtke Air. Film je izašao u limitiranom izdanju u travnju 2000. godine jer se producentska kuća Paramount Classic bojala da će potaknuti ‘copycat’ samoubojstva tinejdžera, prije nego što je postigao nešto veći uspjeh nakon klasičnog izdanja u svibnju. Danas se i film i knjiga smatraju klasicima – Coppola je izvela skoro pa nemoguć podvig pravljenja sjajne adaptacije knjige.
Tri desetljeća kasnije, popularnost priče ne jenjava – ako ništa drugo u porastu je. Godine 2021, Marc Jacobs je u okviru Heaven edicije izdao i kolekciju posvećenu Virgin suicidesu. Na TikTok-u, videa o Lux Lisbon imaju preko 800 milijuna pregleda (iako se videi ne mogu označiti s #thevirginsuicides zbog pravila cenzure ove mreže). Utjecaj knjige je imao i na razne TikTok supkulture kao što su coquettes. Najvažnije, prema The Bookselleru, Eugenidesovi naslovi su prodani za 345.000 funti 2022. godine – pri čemu Virgin Suicides čini 90% ove prodaje – nakon što je roman postao popularan na BookToku. Nasuprot tome, u 2019. godini, Eugenidesovi naslovi prije BookToka su bili 32.000 funti.
Dr Melanie Kennedy je predavačica za medije i komunikacije specijalizirana za ženstvenost u popularnoj kulturi na Fakultetu u Lesteru. Ona sugerira da je opsesija Generacije Z kulturom “90-ih i “00-ih možda i izazvala oživljavanje popularnosti Virgin suicidesa – ali također napominje da je priča na mnogo načina, bezvremenska. „Knjiga i njena filmska adaptacija imaju osjećaj bezvremenosti kroz vlastite upotrebe nostalgije: to je priča iz 1970-ih stvorena 1990-ih“, objašnjava ona a prenosi portal Dazed and Confused. „Kao takav, Virgin Suicides je u stanju govoriti o anksioznosti, fascinaciji i glamurizaciji djevojačke dobi koji su poprimili trajnu kvalitetu relevantnu za bilo koji period, a to je omogućilo romanu da poprimi status klasika.”
Veliki dio privlačnosti knjige i filma se oslikava u prodornom prikazu ljepote i tjeskobe tinejdžerskog perioda. Dok su drugi prikazi tinejdžerske tuge i samoubojstva često bili označeni kao neodgovorni i ‘romantični’ – optužba koja je podignuta protiv Netflixovih 13 Reasons Why, što je potencijalno izazvalo porast broja samoubojstava tinejdžera nakon objavljivanja – Virgin Suicides uspjeva “razgovarati” s mladima ženama i djevojkama na jeziku koji razumiju, a da ne zaziru od užasa samoubojstva, na sličan način kao The Bell Jar.
Dr Kennedy naglašava da je važno priznati da osnovna, dublja pitanja u knjizi nisu nužno nova. „Konstantna popularnost Virgin Suicidesa zaista govori o društvenim anksioznostima koje su kružile oko djevojčica, od zabrinutosti za djevojčice i mentalno zdravlje, imidža tijela, maltretiranja, seksualizacije ili šire, straha da će djevojčice „prerano odrasti““, kaže ona. „To je bio kontekst koji je okruživao izdanje The Virgin Suicidesa iz 1990-ih, a ovo je skup debata i komentara koje i danas vidimo.
„Ono o čemu The Virgin Suicides također govori su vrlo kontradiktorne uloge koje se od djevojaka u zapadnoj kulturi očekuje: da budu ‘dobre’, nevine kćeri i prijateljice, ali seksualno upoznate i seksualno poželjne dječacima i mladićima – sve u u isto vrijeme“, nastavlja dr Kennedy. „Ovo je skup kontradikcija koje desetljećima okružuju djevojačko doba – iako su se možda u skorije vrijeme pojačale zbog hipervidljivosti koja se očekuje od djevojaka na platformama kao što je TikTok.
Očigledno, dok se djevojaštvo promijenilo na bezbroj značajnih načina od 1993. godine, jasno je da priča govori o neizrecivoj, nepromjenljivoj tinejdžerskoj boli i anksioznosti koju smo skoro uvijek projicirali na mlade djevojke. Taj period između 13. i 16. može biti zaista bolan za mlade djevojke – zato su knjiga i film i dalje vrlo popularni, jer oni koji pate mogu vidjeti sebe i aspekte svog iskustva u jednoj ili svakoj od sestara u knjizi.
Samo će vrijeme pokazati hoće li se priča učvrstiti u zapadnom kanonu i ostati popularna kod buduće publike. Ali zanimljivo je pomisliti da i danas, 30 godina od objavljivanja, još uvijek izaziva iskru među mladim ženama i djevojkama. Još više s obzirom na pokušaje Paramounta da uguši film zbog njegove osjetljive – ali vrijedne – teme. „Sretan sam što je dobio drugi život i raduje me što se djevojke drugih generacija povezuju s njim i pronalaze nešto u njemu“, rekla je Coppola u intervjuu za Entertainment Weekly 2018.
