Izdavačka kuća Alpina Publisher osmislila je kratki tečaj koji nas je oduševio i čija je svrha da budete sretni sami sa sobom bez da radite drastične rezove i promjene. Tečaj je zasnovan na knjizi “Recept za sreću” koju je napisala ruska psihologinja Ekaterina Sigitova. Donosimo vam savjete iz oba, odaberite one koji će vam pomoći na putu da prihvatite i zavolite sebe.
NIŠTA NIJE CRNO-BIJELO
Poimanje stvari isključivo kao crne ili bijele (to jest polarizirano razmišljanje), siguran je put do nezadovoljstva. U prijevodu, ne razmišljajte o sebi kao da ste ili “(naj)genijalniji uspjeh” ili “potpuna katastrofa”.
Svijet nije podijeljen samo na ekstreme i u njemu postoji bezbroj nijansi između ove dvije krajnje točke. Kada to osvijestite i prihvatite bit ćete u stanju doživjeti svu kompleksnost i vidjeti sve nijanse koje čine život.
Pokušajte razmišljati o svojim manama iz drugačijeg ugla i zamislite da ne postoje dobre ili loše osobine – postojite samo vi, kao jedna cjelovita osoba.
IDENTIFICIRAJTE TKO VAS JE NAUČIO DA SE UDALJITE OD SEBE
Ovo zvuči dramatično, ali je lakše nego što na prvi pogled izgleda. Kada svoje osobine podijelimo na striktno dobre ili loše, ta podjela često dovodi prvo do frustracija, a zatim i do anksioznosti i osjećaja krivice. Nema potrebe isticati da ovo nije recept za zadovoljan život, zar ne?
Zato razmislite o tome kome je odgovaralo da ograniči neko vaše ponašanje tako što će vas naučiti da su neke stvari isključivo loše? Roditelji, nastavnici, partneri, šefovi… Potencijalna lista je (pre)duga. Kome je važno da se “lijepo ponašate” i “ne radite probleme”?
Na primjer: ako stalno govorite nekome da je loše biti lijen, taj netko vrlo vjerojatno neće odbiti rad vikendom. Isto tako, ako dijete naučite da nije OK biti ljut ono postaje poslušno (i ne baca igračke po sobi, ne viče po ulici i sl.).
Savjet: Zapitajte se želite li da vam u životu sve bude “mirno i ravno” ili želite biti ono što vi zaista jeste?
SAMO NJEŽNO PREMA SEBI
Ok, u knjizi i na tečaju se ne citira obožavani slogan Jane Oršolić, ali to je suština ovog koraka: naučite sa sobom razgovarati nježno i s ljubavlju.
Ponekad zaista nismo svjesni da sa sobom razgovaramo onako kako nikada ne bismo razgovarali s drugima, ne shvaćamo koliko smo prema sebi grubi i zli. Kapnuo vam je kečap na majicu? “E, svinjo jedna!” Prezentacija na poslu nije dobro prošla? “Budalo nesposobna!” Ostali ste u krevetu nešto duže za vikend? “Lijenčino! Diži dupe!”
Obratite pažnju na način na koji pričate sami sa sobom i tjedan dana zapisujte kojim ste se sve imenima nazvali. Ova vježba će vam pomoći da shvatite koliko nekada sami sebe ne volimo, koliko znamo biti surovi prema sebi i na koji se način ta surovost zna infiltrirati u naš rječnik.
Ukoliko primijetite da sebe “častite” ružnim epitetima, vrijeme je da promijenite način na koji se obraćate sami sebi. Probajte se ne psovati i ne grditi, već da sami sebi budete podrška. Umjesto “ja sam budala, sve mi izmiče iz ruku” probajte s “trudim se sve napraviti kako treba, ali i ja sam čovjek i imam pravo nekada pogriješiti”.
I još nešto: Zapitajte se biste li s drugom osobom, s prijateljem, razgovarali na isti način da se nađe u istoj situaciji?
NE OKLIJEVAJTE OBRATITI SE TERAPEUTU
Nije loše potražiti profesionalnu pomoć psihologa, psihijatra ili drugog licenciranog terapeuta ako:
- sami sebe stalno kritizirate
- se stalno prilagođavate ljudima i to vas čini nesretnim/om
- se patološki plašite nesupjeha i zato odbijate zanimljive projekte i poznanstva
- stalno osjećate sram i krivicu
- smatrate da ste loša osoba
- ste izuzetno kritički nastrojeni prema svom izgledu
- ne možete iz glave izbaciti prošlost i uvjereni ste da ćete biti sretni jedino ako se promijenite
Rad s profesionalnim terapeutom je katalizator za proces samoprihvaćanja. Sasvim je u redu tražiti pomoć.
