Moda ne proizlazi niotkud, ne postoji sama za sebe. Moda, poput skrivenog promatrača, odgovara na ono što vidi, a ovaj put rekla je “e, nećeš!”. Istraživanje Ipsosa, kompanije za istraživanje tržišta i javnog mnijenja, dokazalo je ono što su mnogi već i shvatili od subotnjih šetnji gradskih trgova – žene su i dalje meta srednjovjekovnih ideologija.
Prema istraživanju provedenom na londonskom King’s Collegeu, 31 % Gen Z muškaraca vjeruje da žena treba slušati svog muža, a 33 % vjeruje da muškarac treba imati posljednju riječ u važnim odlukama. Ovo globalno istraživanje provedeno nad 23.000 ljudi navodi i kako se gotovo četvrtina ispitanika iz generacije Z slaže da žena ne bi trebala djelovati previše neovisno ili samodostatno, u usporedbi s 12 % muškaraca iz baby boom generacije. Sve ove, uz najmanju konstataciju, uznemirujuće brojke dokazuju kako u sve jačem i glasnijem rastu mizoginih ideja ni modni tekstovi ne mogu biti laka tema za čitanje.
Moda odgovara i postaje glasnija
Ako dublje analiziramo modne trendove, jasno je da nisu samo uvid u ono što se događa oko nas, nego i jasan odgovor. Trend tihog luksuza koji se razbuktao 2023. godine došao je iz više razloga. Mlađe generacije otkrivaju osnivačicu quiet luxuryja, Phoebe Philo. Tijekom velike “Philo nostalgije” brojni su se pokušali domoći njezinih arhivnih minimalističkih komada iz kreativne vladavine Célineom. S druge strane, pandemija koja je pokorila svijet gura modu od maksimalizma. Logotipi koji su krasili torbe i druge komade u očima mnogih ne postaju samo passé, već i u ekonomski osjetljivim vremenima neosjetljivi. Velike logotipe, šarenilo i ukrase zamjenjuje tiha, neutralna, ali i istovremeno restriktivna moda.
Maksimalizam se sada vraća iz više razloga. Zaigranost postaje novi eskapizam kao odgovor na trenutačnu političku situaciju. U kolekcijama se vraćaju boje, ukrasi i arhitektonski elementi. Međutim, kako tvrdi poznata stranica za modnu analitiku Data, but make it fashion, ovaj povratak velikog, šarenog i upečatljivog subverzivan je odgovor i zaštita od sve jačeg konzervativizma.
Na jesenskoj kolekciji Saint Laurenta, Anthony Vaccarello vraća Le Smoking odijelo. Iako se radilo o vraćanju arhivnog komada odjeće, političnost povratka Le Smoking odijela bila je nedvojbena. Kada su nastala, predstavljala su društvenu revoluciju, stepenicu u uspinjanju prema ravnopravnosti između žena i muškaraca. Kao što smo već spomenuli tijekom analize pariškog tjedna mode, istovremeno se radilo o posveti, ali i podsjetniku kako borba za ravnopravnost još nije završena.
U kolekcijama za 2026. godinu vraća se krzno i perje. Louise Trotter za Bottega Venetu igrala se šarenim krznom i perjem poput intenzivno plave haljine koja gotovo viče “vidi me”. U Haute Couture kolekciji Chanela, Matthieu Blazy, kod kojeg smo mogli vidjeti lookove s raznobojnim perjem, u bilješkama revije opisuje ptice kao ultimativni simbol slobode.
Blazyjeva zaigranost nastavila se i u jesenskoj kolekciji. Poluprozirna haljina s cvjetnim i čipkastim aplikacijama i rozim perjem na ramenima smatram jednim od najzapamćenijih komada Chanelove jesenske sezone. Tu su bili i drugi lookovi ističući se upečatljivim siluetama, kombinacijama uzoraka te ultimativnog modnog simbola slobode – mala crna haljina koja je zatvorila reviju.
I drugi brendovi pokazali su otpor prema rastućoj konzervativnoj klimi. Postoje brojne polarizacije oko Demnine jesenske kolekcije za Gucci. Međutim, u pokušaju vraćanja “tomfordovskog” seksepila, za koji mnogi smatraju da nije uspio, Demna svoju subverzivnost iskazuje na pomalo drugačiji način od Chanela i Bottege Venete. Demna ne koristi perje niti upečatljive boje, već ističe žensko tijelo kroz pripijene i čipkaste komade, ali i lookove koji su gotovo prozirni.
Kroz velike, strukturirane i šarene komade moda se na svoj način bori protiv sve jače konzervativne klime. Klime koja tjera žene da budu manje, neprimjetne, da se ne ističu. Moda je vrstan promatrač, a njezina političnost nikada nije bila potrebnija.
