„Dijamanti su ženini najbolji prijatelji“, kaže Marylin Monroe. Međutim, potrebno je samo malo zaviriti u svijet dragog kamenja da biste otkrili čitav spektar dragulja koji mogu krasiti vaš nakit. Na našim vratovima, zapešćima i ušima nosimo završni proizvod, no kada smo saznali čitav proces obrade dragulja koji će postati ono čemu se toliko divimo, počeli smo naše komade nakita cijeniti još više. Geologinja Kristina Čikeš pokrenula je vlastiti biznis „Kristina Rocks’n’stones“ izrađujući nakit s ručno brušenim draguljima koji možete naručiti putem Instagram ili Facebook profila. S obzirom na njezinu stručnost i ljubav prema dragom kamenju, nismo mogli bolju osobu upitati sve što nas je zanimalo u vezi dragulja, između ostalog i to kako ćemo uopće odrediti je li neki kamen za nas ili nije.
Kada i kako si došla na ideju da kao geolog svoje znanje pretočiš u divan biznis s nakitom?
Prvo, hvala na komplimentu! Ideja se rodila tijekom školovanja, ali trebalo je vremena da sazrije. Radila sam u naftnoj industriji skoro desetljeće dok se nisam odvažila na samostalni put. Geologija je vrlo široka i imala sam sreću da je moj fakultet, PMF, nudio izborni kolegij gemologije – znanosti o mineralima i organskim tvarima koje svoju vrijednost nalaze u ljepoti i rijetkosti. Do tada sam učila o tome kako minerali nastaju, koje su im formule, kristalografske karakteristike, sve te tehničke stvari temeljene na analizi složenosti prirode. Gemologija mi je ukazala na činjenicu da čovjek svojom vještinom može prikazati prirodu u najboljem svjetlu i to je bila prekretnica.
Nakit mi je postao zabavan hobi, počela sam istraživati iz kojih rudnika je došao komad koji sam kupila ili dobila na poklon, kakvih karakteristika je nakit koji sam naslijedila, nakit koji mislim kupiti… Kasnije, nakon jako puno sati gledanja kroz lupu, počela sam primjećivati sve one odlike koje su nam važne jer nije isto pročitati o 4C karakteristikama i vidjeti kako koja karakteristika izgleda na dragulju. Kad me nešto zanima, veliki sam štreber pa sam istovremeno učila o obradi metala, dizajnu, draguljarskim kućama i jednog dana jednostavno odlučila da sam spremna pokazati što znam i osnovala Kristina Rocks’n’stones.
Koji su kriteriji da neki kamen postane dragulj, odnosno da krasi naš nakit?
Ljepota i rijetkost. Ako gledamo širu sliku i pričamo o vrstama a ne pojedinačnom kamenu, istaknut ćemo 4 velikana; smaragd, safir, rubin i dijamant. Međutim, definicija dragulja je puno složenija i šira od te četiri vrste. Podjela na drago i poludrago kamenje već godinama nije u upotrebi, bar ne u svijetu trgovine i procjene dragulja, a pogotovo ne u svijetu poznatih draguljarskih kuća. Neki dragulji titulu posebnog zasluže rijetkošću, uzmimo za primjer tanzanit; plavi dragulj otkriven 1967. godine koji se vadi samo na tanzanijskim lokacijama i koji je jedan od najvažnijih dragulja u Tiffany and co. kolekcijama. Neki dragulji su posebni prema jedinstvenoj karakteristici, npr. aleksandrit, dragi kamen iz Rusije koji mijenja boju iz zelene na danjem svjetlu u crvenu na umjetnom svjetlu. Neke vrste kamenja ćemo kupovati zbog predivne boje, neke zbog refleksije, neke zbog „vatre“ odnosno igre boje/svjetlosti unutar kamena, kao kod opala.
Kad promatramo pojedinačni kamen, draguljem uglavnom nazivamo fasetama oblikovano kamenje, budući da sve najljepše karakteristike dolaze do izražaja rezanjem, brušenjem i poliranjem materijala. Rez je sam po sebi važan faktor u procjeni vrijednosti kamena, jer osim što određuje veličinu (i težinu dragulja, tzv. karate) uz pravilan rez najbolje vidimo čistoću i boju. Nabrojane karakteristike nazivaju se 4C (eng. cut/carat/colour/clarity), i iako su prvotno korištene za klasifikaciju dijamanata, sve više se koriste i za ostale dragulje.
Kako izgleda proces obrade dragog kamenja, od početka do kraja?
Proces je dugotrajan i zanimljiv, samo mali djelić rude postane dragulj. Nakon eksploatacije sirovina se procjenjuje u samom rudniku i prodaje se lapidaristima i/ili draguljarskim kućama. Zvuči jednostavno, ali sve vezano uz dragulje je stvar ugleda i prestiža i obično se najbolja sirovina prodaje direktno preko pozivnica u zatvorene „sobe“ te, u novije vrijeme, na zatvorene online dražbe. Dio se zadržava za izlaganje na gemološkim sajmovima otvorenima samo za ljude unutar industrije. Kupljena ruda se ponovno procjenjuje kako bi lapidaristi odlučili u koji oblik će se kamen rezati, brusiti i polirati.
Veličina i oblik neobrađenog kamena obično određuju kakav će biti oblik dragulja i kolika će mu biti težina. Izuzetak bi bio sirovi materijal koji ima veliku dostupnost i karakteristike koje nisu one koje se posebno cijene. Uzmimo za primjer ametist; duboko ljubičasti ametist je cijenjeni dragulj usprkos dostupnosti, ali svijetlo ljubičasti nikada ne postiže visoku cijenu i iz njega će lapidarist rezati različite oblike i veličine. S druge strane, sirovi rubin visoke kvalitete iz kojeg se koji može brusiti dragulj veći od karata iznimno je rijedak, pa se vrhunski rubini gotovo uvijek bruse u oblicima koji slijede oblik sirovog kristala i štede najveću težinu karata. To znači da ćemo kvalitetne rubine vidjeti najčešće u ovalnim ili jastučastim (eng. cushion) rezovima.
Kao rudnici, draguljarske kuće i lapidaristi također biraju s kim će poslovati. Moja sreća je da sam geolog pa sam relativno brzo, nakon samo par godina, ušla u svijet vrhunskih dragulja u Europi. Smatram se vrlo privilegiranom jer sam vidjela zaista predivne primjerke kamenja koji su zadovoljili sve kriterije ljepote i koje možemo nazvati draguljima visoke vrijednosti.
Kako znamo da je neki dragi kamen vrijedniji od nekog drugog? Odnosno, kako se procjenjuju dragulji, njihova kvaliteta i čistoća?
Svaka vrsta ima svoju vrijednost, i onda se unutar vrste dalje određuje cijena prema već spomenutim 4C karakteristikama.
Rez kao izraz koristimo dvojako, kao sinonim za oblik kamena i kao karakteristiku u odredbi vrijednosti kamena. Briljantni oblici imaju više ploha/faseta i koristimo ih za isticanje sjaja i igre svjetlosti unutar kamena, dok stepeničaste oblike koristimo za snažan dojam boje i čistoće. Kao u svemu, postoji jeftinija opcija – strojno rezanje koje elimira mogućnost izvlačenja najboljih karakteristika iz materijala, te cjenjenija i vrijednija opcija – ručno brušenje od strane majstora lapidarista i s takvim kamenjem radim sav nakit koji izlazi iz Rocks’n’Stones studija.
Karat kao mjera u dragom kamenju je jedinica težine. U počecima trgovine karat je označavao masu sjemenke rogača za koju se vjerovalo da u svim uvjetima uzgoja i sladištenja teži uvijek 0.18 grama, a kasnije se karat podigao na mjeru 1 karat = 0.2 grama. Dijelio se na razlomke, npr. 1/10 karata, ali danas upotrebljavamo decimale jer svaki ozbiljan draguljar koristi točnost od 0.01 karata, tzv. „point“.
Čistoća se odnosi na „homogenost“ minerala vidljivu lupom s povećanjem 10x. Drugim riječima, čistoća je veća ukoliko kamen ima manje inkluzija koje se nalaze unutar dragulja ili mrlja na površini. Inkluzije u dijamantu uvelike utječu na vrijednost no kod velikog dijela ostalih vrsta ostalog dragog kamenja inkluzije su ili očekivane jer su dio priče nastanka kamena ili dobrodošle jer povećavaju ljepotu; inkluzije su te koje stvaraju efekt zvijezde u asteriranom dragom kamenju. Inkluzije mogu identificirati dragulj ili ukazati na njegovo podrijetlo, primjer su rubini iz čuvenih mjanmarskih (burmanskih) Mogok rudnika, zatvorenih 1969., koji se danas preprodaju za puno višu cijenu od ostalih rubina uz potvrdu o podrijetlu proizašlu iz analize inkluzije.
Boja se također procjenjuje nakon oblikovanja i poliranja. Boja kamena na sunčevom svjetlu je osnovna i validna koju upisujemo u certifikate. Dijelimo ju na tri osnovne komponente: nijansu, zasićenost i ton. Svaka vrsta dragulja ima optimalnu nijansu, zasićenje i ton i kamenje koje je pretamno ili presvijetlo će pasti u cijeni jer se razlikuje od “idealnog” tona. Postoje tablice boja i klasifikacije ali recimo da se najbolje držati jednostavnog pravila: „Što je boja čišća i zasićenija, to je viša cijena dragulja“.
Zašto je rez dragulja jako važan kada biramo nakit?
Uvijek kad raspravljam o rezu, sjetim se priče o trogodišnjoj obradi Centenary dijamanta. Glavni lapidarist je bio legendarni Gabi Tolkowsky i cijeli tim inženjera, lapidarista i zaštitara se pokoravao njegovim uputama. Izgrađena je posebna podzemna radionica kako bi se izbjegao utjecaj bilo kakvih površinskih vibracija i promjena temperature. Prvo je s dijamanta teškog 599 karata ručno skinuto 50ak karata neadekvatnog materijala i zatim se odlučivalo o obliku. Rezultat je dijamant D boje, potpuno čist i težine 273.85 karata, u modificiranom obliku srca.
Zamislite da se na takvom dijamantu pogodila ploha kalavosti i da se dijamant razlomio. Ili da nije postignuta simetrija niti dobar kut među plohama i da se svjetlost pogrešno reflektira. Savršen pokazatelj ljepote prirode i vještine ljudi bi bio uništen! Rez je zaista ono što iz dobre rude stvara dragulj i direktan je prikaz vještine majstora brusača – lapidarista. Gledaju se proporcije kamena, simetrija, točnost kuteva u kojima se plohe dragulja (fasete) sjeku jer svaki oblik ima propisane kuteve kako bi se svjetlost pravilno reflektirala, te završni polir.
Cilj je izraditi dragulj koji ima vrhunsku refleksiju i jednaki prikaz boje sa svih strana, izbjeći lom, izbjeći inkluzije ukoliko je moguće, a izgubiti najmanji broj karata. Lapidaristi imaju vlastite publikacije, natjecanja i najtraženiji među njima rade isključivo za kolekcionare, muzeje ili odabrane draguljare, s kamenjem određene veličine, a vrlo su dobri u procjeni sirovog materijala.
Koje sve vrste dragulja možemo pronaći u Rocks’n’Stones kolekcijama? Imaš li osobno najdraži dragulj s kojim najviše voliš raditi?
Kad sam osmišljala kako Rocks’n’Stones treba funkcionirati, podijelila sam rad na dva segmenta. Jedan je izrada po narudžbi potpuno prilagođena željama kupca, svaki se kamen naručuje posebno, pregovaram s kućama, tražim da mi pokažu rudu, određujem kako želim da se kamen izbrusi…
Drugi dio su kolekcije s meni dragim draguljima za koje mislim da bi ih svi trebali imati u kutiji za nakit. Ciljala sam na manje dragulje i optimalan raspon boja i oblika, u svakom komadu je fokus na kamenu a ne metalu. To mi je još jedna poslovna odluka kojom sam zadovoljna, radim u srebru koje je pristupačnije od zlata jer time mogu temeljiti cijenu nakita na vrijednosti kamena. Trenutno imam desetak vrsta u stalnoj ponudi, turmalin, peridot, akvamarin, ljubičasti kraljevski granat, oniks, imperijalni topaz itd.
Favoriti mi se mijenjaju kako radim novi komad, neki dan sam se ponovno zaljubila u tsavorit, prije toga s ametrinom i provela sate promatrajući prijelaze boja. Jednom sam imala priliku izraditi naušnice sa savršenim parom kolumbijskih smaragda i to će mi vjerojatno ostati divna uspomena. Ali ako pričamo o draguljima koji bi voljela imati u privatnoj kolekciji, onda definitivno padparadscha safir i paraiba turmalin određenih nijansi.
Kako da odaberemo pravi dragulj za sebe?
Informirajte se koje sve vrste postoje i onda uvijek kupite ono što vam se najviše sviđa! Kod same kupnje postoje dva trika; pozadina i svjetlost. Uvijek tražite da vam postave kamen na bijelu pozadinu jer će druge pozadine iskriviti boju onoga što gledate. Također, imajte na umu da neki dragulji izgledaju drugačije pod različitim izvorima svjetlosti, što je dosta primjetno kod tanzanita, ljubičastih safira, te ružičastih, zelenih i sivih turmalina. Ako ste u prodavaonici nakita, draguljari se reflektorima trude postići svjetlost sličnih karakteristika kao intenzivno sunčevo svjetlo jer se tada pokazuje puna ljepota kamena. Takvo osvjetljenje koristim u videima ali uvijek stavim i sliku kamena s blagim osvjetljenjem, kao što ćete u prodavaonici zamoliti da vam pokažu kamen u uvjetima polusjene ili bar bez direktnog svjetla. Ako kamen izgleda dobro pod mekim svjetlom, izgledat će spektakularno pod sunčevim!
I ono najvažnije, zabavite se! Dragulji su igra i uživanje u lijepim stvarima ili upomena na neke događaje, bez obzira radi li se o rođendanu, diplomi, krštenju, vjenčanju ili poklonu samoj sebi. Naravno, pazit ćemo na karakteristike, kupiti najbolje što možemo, ali ako vam se više sviđa pastelni akvamarin umjesto duboko plavi, kupite pastelni jer će vam on izmamiti osmijeh.
