Oaze poetike i prirode, botanički vrtovi zaista odišu mirom. Na jezicima američkih Indijanaca, termin za biljke se prevodi kao “oni koji brinu o nama.” Rekla bih da je tako. Pružaju nam tišinu potrebnu da se povežemo sa sobom i podsjećaju nas da je sve prolazno, ali da ljepota upravo leži u tome. Ako se želite podsjetiti ove velike mudrosti i uživati u raskoši botaničkih vrtova, posjetite ove s naše liste.
BEOGRADSKA BAŠTA JEVREMOVAC, BEOGRAD
Botanički vrt “Jevremovac” Univerziteta u Beogradu, nalazi se u srcu grada. Osnovana je 1889. godine zaslugom botaničara i doktora medicine Josifa Pančića. Na lokaciji Botaničkog vrta bila je šuma u kojoj su rasli lužnjak, cer, jasen i bukva. Šuma je raskrčena, ali su sačuvana pojedina stabla koja i danas krase Botanički vrt. Pored otvorenog dijela, u Botaničkom vrtu nalaze se i prostorije Instituta za botaniku koje obuhvaćaju upravnu zgradu, herbarij koji je osnovan 1860. godine i danas ima 180.000 uzoraka, a bio je uključen i u Međunarodni direktorij registriranih herbarija svijeta, slušaonicu, biblioteku iz 1853. koja posjeduje oko 13.000 knjiga i spisa. Tu je i Stakleni vrt, izgrađen u viktorijanskom stilu, kao i japanski vrt. U “Jevremovcu” se može vidjeti 2.500 biljaka iz cijelog svijeta.
BOTANIČKI VRT, ZAGREB
Zagrebački Botanički vrt djeluje kao zasebna organizacijska jedinica u okviru biološkog odsjeka Prirodno-matematičkog fakulteta. Osnovana je 1889. godine od strane botaničara i profesora Antuna Heinza. U ovom vrtu nalazi se 5.000 vrsta različitih biljaka. Najveći dio vrta čini park, ali tu su i prekrasni staklenik, kao i zgrada direkcije izgrađena u stilu secesije, zgrada Botaničkog zavoda, vrtlarska kuća, umjetna jezera i izložbeni paviljon.
BOTANIČKI VRT, LJUBLJANA
Botanički vrt Sveučilišta u Ljubljani najstarija je botanički vrt u Jugoistočnoj Europi – otvoren je 1810. godine. Ideja o stvaranju botaničkog vrta pripada prvom gradonačelniku Ljubljane – Maršalu Avgustu Marmontu i prvom direktoru – Franku Chladniku. Lipa, koju je gradonačelnik postavio na dan otvaranja, raste i danas. U vrt raste više od 4.500 stabala i biljaka. Trećinu njih predstavlja lokalna flora, a ostatak se donosi iz različitih zemalja. U ovom botaničkom vrtu nalazi se i vrt kamenja, staklenik, zona mediteranskih biljaka, kao i zona s vodenim biljkama.
BOTANIČKI VRT, MARIBOR
Botanički vrt Sveučilišta u Mariboru nalazi se na samo šest kilometara od ovog grada. Prostire se na prostoru Zamkovskog parka, veličine 8 hektara. Krasi ga mnoštvo cvijeća i drveća iz predjela Slovenije, najviše autohtona vegetacija Pohorja, ali i drveće, ljekovite i vodene biljke iz ostalih krajeva svijeta (Afrike, Azije, Australije i Amerike).
