Beauty industrija godinama je, baš kao i modna, bila opsjednuta generacijom Z. Iskreno, ne znam koliko je zapravo u pitanju opsesija novim načinom vidljivosti koji je Gen Z prvi put donijela na stol, ali i najveći igrači shvatili su da najšira vidljivost nije najvrjednija valuta (pažnja je znatno vrjednija i rjeđa, ali to je druga tema). No, od lansiranja proizvoda osmišljenih za TikTok do kampanja s tinejdžerkama za parfeme za žene od 40 plus, gotovo svaki veći kozmetički brend pokušavao je osvojiti istu publiku.

U toj utrci da se pošto-poto razumije što želi generacija Z, beauty industrija (i većina ostalih) zanemarila je dvije stvari: kozmetiku kupuju i svi ostali i, da, Gen Z je odrasla. Ups, što ćemo sad?
BEAUTY INDUSTRIJA VIŠE NE GLEDA SAMO PREMA GEN Z
Jednostavno si to ne može priuštiti. Prema podacima tvrtke Launchmetrics, kozmetički brendovi s višegeneracijskim kampanjama zabilježili su ozbiljan rast vrijednosti medijskog učinka (Media Impact Value, MIV) od 42 %, u usporedbi s 36 % kod brendova koji nisu koristili takav pristup. MIV procjenjuje vrijednost medijske izloženosti i ne predstavlja podatak o prodaji, ali pokazuje koliko se učinkovito određena kampanja probija kroz golemu količinu sadržaja.
Jedan od primjera je MAC, koji je za kampanju „I Only Wear MAC” okupio osobe u dobi od 19 do 70 godina. Među njima je bila i Kris Jenner, dakle ne neka obična sedamdesetogodišnjakinja, ali to dovoljno govori o promjeni načina na koji brendovi danas razmišljaju o relevantnosti. Prema podacima predstavljenima u analizi, kampanja je u samo 48 sati ostvarila MIV od 4,9 milijuna dolara. Evo, u aktualnoj kampanji za frost ruževe za usne pojavljuje se vizažistica Erin Parsons, rođena 1979. godine, a na puderima Anh Duong.
U sličnom smjeru krenuo je Lancôme, koji je u kampanji za liniju Absolute Longevity MD okupio Demi Moore, Zoë Saldañu i Ellu McCutcheon. Kampanja je, prema navedenim podacima, ostvarila 6,5 milijuna dolara MIV-a tijekom mjesec dana.
Dakle, generacija Z ipak nije publika koja određuje budućnost kozmetičkog tržišta. Brendovi su joj, često na silu (pogledajte što se dogodilo s Drunk Elephant), prilagođavali vizualni identitet, način komunikacije, izbor ambasadora, pa čak i formulacije proizvoda. No, ta famozna generacija Z je odrasla, a čak i ako u računicu uključimo najnoviju generaciju Sephora kids, stalna potraga za sljedećim viralnim proizvodom nije dovoljna strategija za izgradnju dugoročnog odnosa s potrošačima.
To ne znači da su se mladi zasitili kozmetike ili prestali kupovati proizvode koje otkriju na društvenim mrežama. Samo je, konačno, beauty marketing bio primoran prestati poistovjećivati mladost s relevantnošću. Za početak, milenijalci mijenjaju pravila igre. Žene u četrdesetima, pedesetima ili šezdesetima nisu odjednom postale zainteresirane za ljepotu ne, nije čudo što dobro izgledaju. Oduvijek su bile dio tržišta, i to s većom kupovnom moći i drukčijim kriterijima pri odabiru proizvoda.
Višegeneracijski marketing ne podrazumijeva jednu univerzalnu reklamu za sve. Isti brend može govoriti različitim skupinama potrošača putem različitih kanala, kreatora sadržaja i poruka, a da pritom zadrži prepoznatljiv identitet. Možda mi je zbog toga posebno toplo oko srca jer sam i sama prešla četrdesetu pa se poklapa s mojim životom, ali relevantnost nema dobnu granicu, a budućnost kozmetike ne pripada samo jednoj generaciji.