Stan u Zagrebu u kojem je beton glavna zvijezda

Projekt nazvan Raw Apartment, realiziran 2025. godine
13.11.2026.
IMAGE SOURCE: Simple Architecture
RECOMMENDED

U zapadnom dijelu Novog Zagreba, nedaleko od Save, stan iz šezdesetih godina prošlog stoljeća dobio je potpuno novo izdanje. Umjesto skrivanja izvorne konstrukcije i dodavanja novih završnih slojeva, arhitektonski studio Simple Architecture odlučio je napraviti upravo suprotno. Rezultat je minimalistički interijer u kojem dominiraju sirovi beton, metal i staklo, a svaki zahvat ima jasnu funkciju.

Stan u zagrebu iz šezdesetih dobio je potpuno novo lice: Raw Apartment

Projekt nazvan Raw Apartment, realiziran 2025. godine, potpisuje studio Simple Architecture, koji su oblikovali arhitekt Alexander Yonchev i dizajnerica interijera Monica Stoykova. Njihov pristup temelji se na jednostavnim prostornim rješenjima i promišljenom korištenju materijala, a upravo je ovaj zagrebački stan dobar primjer takve filozofije.

Stan se nalazi u zgradi iz 1960-ih, nastaloj u sklopu eksperimentalnog stambenog projekta koji je istraživao mogućnosti prefabricirane gradnje. Zgrada je izvedena sustavom JU61, temeljenim na armiranobetonskim elementima čiji zidovi istodobno imaju nosivu i pregradnu funkciju. Njezino pročelje obloženo je valovitim čeličnim panelima, što dodatno naglašava industrijski karakter arhitekture.

Upravo je ta povijest bila polazište za uređenje interijera. Umjesto da se postojeća konstrukcija prekrije novim materijalima, arhitekti su uklonili završne slojeve sa zidova, podova i stropova te otkrili izvorni beton. Njegova tekstura, tragovi gradnje i nepravilnosti postali su najvažniji vizualni elementi prostora.

Takva odluka odredila je i ostatak uređenja. Paleta materijala svedena je na beton, čelik, aluminij i staklo, dok namještaj jednostavnih linija prati industrijsku estetiku stana. Neutralne sive nijanse prevladavaju interijerom, a pojedini detalji u intenzivnijim bojama, poput narančastog grafičkog rada i žute stolne lampe, unose kontrast.

Jedna od najvažnijih promjena dogodila se u dnevnom dijelu stana. Dvije izvorno odvojene manje prostorije spojene su u jednu veću cjelinu koja danas objedinjuje dnevni boravak i blagovaonicu. Budući da su postojeći armiranobetonski zidovi imali nosivu funkciju, zahvat je zahtijevao dodatna konstrukcijska ojačanja u obliku čeličnih stupova i greda. Umjesto da ih sakriju, arhitekti su ih ostavili vidljivima i uključili u oblikovanje prostora.

Otvoreni dnevni dio opremljen je nenametljivim komadima namještaja koji ne konkuriraju izraženoj teksturi betonskih površina. U blagovaonici se nalazi jednostavan bijeli stol s metalnim stolicama mrežaste konstrukcije, dok dnevnim boravkom dominiraju sivi tapecirani komadi, metalne police i pažljivo odabrani dekorativni predmeti. Kombinacija različitih tekstura pritom daje interijeru dovoljno vizualne raznolikosti bez potrebe za dodatnim oblogama ili ukrasima.

Posebna pozornost posvećena je organizaciji manjih prostorija. Stan se sastoji od dnevnog boravka s blagovaonicom, kuhinje, kupaonice i jedne spavaće sobe, a arhitekti su nastojali maksimalno iskoristiti postojeće kvadrate.

Jedno od zanimljivijih rješenja izvedeno je u kupaonici, koja je izvorno bila uska i tamna. Puni zid prema spavaćoj sobi zamijenjen je poluprozirnim staklom, čime je omogućeno prodiranje prirodnog svjetla u prostor. Staklena površina istodobno vizualno povećava kupaonicu i služi kao osvijetljena pozadina otvorenog garderobnog sustava u spavaćoj sobi.

Staklo i ogledala koriste se i na drugim mjestima u stanu, osobito na vratima i pregradama. Klasična puna vrata u pojedinim su dijelovima zamijenjena zrcalnim površinama, dok su otvoreni prolazi zadržali grube betonske rubove koji otkrivaju strukturu zgrade. Kako bi se ublažila vizualna strogoća betona i metala, u interijer su uvedene zavjese. Osim zaštite od sunca, one imaju i funkciju fleksibilnih pregrada, omogućujući stanarima da prema potrebi mijenjaju stupanj privatnosti i otvorenosti pojedinih dijelova stana. Zavjese se koriste i umjesto klasičnih vrata na garderobnim elementima, čime se izbjegava dodatno opterećivanje prostora čvrstim pregradama.

Raw Apartment tako donosi nešto drukčiji pristup renovaciji stana u starijoj zgradi. Dok se pri adaptacijama često nastoje izravnati zidovi, prikriti konstrukcijski elementi i postići što ujednačenije površine, ovdje su upravo postojeći materijali i tragovi gradnje postali temelj uređenja.

Projekt pokazuje kako se arhitektonska obilježja zgrade iz šezdesetih godina mogu uklopiti u suvremeni stambeni prostor bez gubitka njezina izvornog karaktera. Uz nekoliko značajnih prostornih intervencija, funkcionalna rješenja i suzdržan odabir namještaja, studio Simple Architecture oblikovao je stan koji se izdvaja od uobičajenih primjera minimalističkih interijera. Njegova posebnost nije u količini novih elemenata, nego u odluci da se postojeći materijali ostave vidljivima i postanu dio svakodnevnog stanovanja.

SAZNAJ VIŠE: