Haul kultura: možda nam ne treba još jedan haul video

I nezasitna potreba da svima pokažemo sadržaj svoje shopping košarice...
01.12.2024.
IMAGE SOURCE: Pinterest
RECOMMENDED

Izuzetaka uvijek ima, no vjerujem da smo svi “krivi” kada je nepotrebno naručivanje i vraćanje odjeće u pitanju – nije se jednom dogodilo da naručim hlače u dva broja kako bi bila sigurna da će mi odgovarati veličinom. Uz to ide još par stvari koje se naruče “samo da vidim kako materijal izgleda uživo”, a već u startu je jasno da će sigurno završiti kao povrat. Svjesnost o tome koliko fast fashion i pretjerana kupovina odjeće (možemo uključiti i druge kategorije osim mode) čine štete za okoliš i koliko takvom kupovinom podržavamo neetične uvjete rada porasla je posljednjih nekoliko godina. A koliko štete radimo s čestim povratima? U posljednjih nekoliko godina je, a najviše za vrijeme covida, također narastao broj online narudžbi. Nema ništa jednostavnije od online shoppinga i naručivanja s kauča. Nekada iz potrebe, a nekada to radimo iz čiste dosade i jer je nadohvat ruke. Tu dolazimo i do kulture haula koji dodatno potpaljuju potrebu za naručivanjem i vraćanjem. Nagovore li vas haul videi na TikToku i Instagramu da kupite neku stvar za koju niste znali da vam treba (a istina je da vam uopće ne treba)? Drugi ključan problem kada su haul videi u pitanju, kao i samo online naručivanje, je spomenuti povrat odjeće. Takvom praksom štetimo okolišu i više nego što mislite.

haul video

Trenutno na TikToku hashtag ZaraHaul ima 65,2 milijuna objava, a još 2022. #haul je imao 24,4 milijarde pregleda na ovoj mreži. Danas se trendovi rađaju i umiru na TikToku jednako kao must have komadi. Cijela generacija koristi isključivo ovu mrežu kao tražilicu i izvor informacija, pa i inspiracije kada je shopping u pitanju. Haul je originalno nastao kao YouTube fenomen u ranim dvijetisućitim godinama kada su kreatori komentirali kupljenu odjeću ili PR pakete koje bi dobili. S razvojem novih društvenih mreža, koncept haula savršeno se uklopio kao način da pokažete svoj stil, svoju shopping košaricu, pokažete da ste u trendu ali i da jednostavno podijelite radost oko kupljene stvari sa svima koji su u tom trenutku zainteresirani. A s tolikom količinom videa u kojima svi pokazuju svoje “ulove”, savršene kombinacije i savršene živote, gotovo da se vrši pritisak da morate sudjelovati u tome i pokazati što imate i što ste si priuštili.

Haul kao takav ima svoje prednosti, no kao i mnoge stvari odveden je u ekstrem i zapravo jedino što haul danas poručuje je koliko nas je preuzeo konzumerizam i stalna želja za pažnjom. Nezasitni smo za novim stvarima, a dolazak Temua i Sheina su najgora stvar koja se mogla dogoditi za naše zdravlje, novčanik i za okoliš. Kada pogledate megalomanske pakete koje ljudi naručuju i zatim snimaju haul videa s Temua, teško je povjerovati koliko se nepotrebnih i banalnih stvari koje ne trebamo može prodati, samo ako dolaze po jeftinoj cijeni. I ako vam neko kaže da je morate imati. Govorimo o brdima plastike koja su zamotana u dodatnu plastiku, a na kraju priče, nemam puno koristi od informacije što si je netko kupio za kuhinju. Možda netko ima i jasno je da svatko bira sadržaj koji mu odgovara i koji ga zanima. Ako netko voli gledati kakve špangice je osoba naručila, ne mogu reći ništa protiv toga.

Problem generalno, ali osobito s modnim haul videima (od Sheina preko Zare pa do high end brendova) je to što glamuriziraju pretjeranu kupovinu, kao i što će većina tih naručenih komada biti vraćena nakon snimljenog videa. Neki fast fashion brendovi odjeću koja dolazi kao povrat bacaju na otpad radije nego da je vraćaju u prodaju naprosto jer to predstavlja brže rješenje. Još 2020. godine u SAD-u je napravljeno povrata u vrijednosti od 428 milijardi dolara, a najčešći razlog povrata je kriva veličina. Osim toga, već je sama dostava paketa s jedne lokacije svijeta na adresu ostavila negativan otisak na okoliš – s povratom smo to poduplali. Ništa od toga ne “vidimo” pa kao da se nije niti dogodilo.

Za generaciju koja se voli hvaliti ekološki odgovornim navikama, koncept haula kao i sama navika čestog povrata vrlo su kontradiktorni. Naravno da su se i mnogi brendovi poveli za trendom i iskoristili influencer marketing i haul kulturu kao način oglašavanja koji vrlo dobro prolazi. Jedino što bi moglo spriječiti i/ili smanjiti kulturu pretjeranog naručivanja i povrata odjeće je naplata – veliki broj brendova dolazi s besplatnim povratom – pa što nas sprječava da ne naručimo svašta i isto to vratimo za nekoliko dana? Možda bi i sam haul video bio iskreniji kada bi se pokazivale samo one stvari koje će pronaći mjesto u ormaru. Kada nema besplatnog povrata, znam da jako dobro sve provjerim prije nego što stisnem add to cart, vjerujem da smo po tome svi slični.

SAZNAJ VIŠE: