Zašto se uopće podigla tolika galama oko tih NFT-ova?

24.02.2022.

Kada sam prije nekoliko tjedana počela istraživati fenomen zvan NFT, nisam imala apsolutno pojma o čemu ću pisati. Doslovno sam počela od prijevoda riječi engleskog termina „non-fungible token“ koji označava kratica NFT. Ako je nešto „fungible“ znači da se, ekonomskim rječnikom, može zamijeniti za oblik imovine ili stvar iste vrijednosti. U slučaju da je “non-fungible“, znači da ima svoju originalnu autorsku vrijednost koja je nezamjenjiva. Token je u ovom slučaju digitalni certifikat, pohranjen na blockchain mreži. Suma sumarum, NFT je dakle oblik originalne digitalne imovine i ne može se zamijeniti za drugi NFT, a podaci o kupnji pohranjeni su na blockchainu. Da se radi o „ozbiljnoj“ digitalnoj imovini koju možete kupiti ili zanimljivijim rječnikom rečeno „u koju možete investirati“, govori i podatak da je najskuplji NFT ikad prošle godine prodan za šest milijuna dolara, pod imenom „A Coin For the Ferryman“ londonskog kripto umjetnika XCOPY. Da, dobro ste pročitali. Tržište NFT-ova time je postalo pravi mamac za ulaganja onih koji imaju.

Dok sam se ja borila sa shvaćanjem što to uopće znači, fenomen NFT-ova je eksplodirao i postao sastavnim dijelom razgovora o umjetnosti, glazbi, autorstvu i definitivno kretanju prema nekoj novoj digitalnoj budućnosti koja poštuje vlasništvo i autorska prava. Značajan korak naprijed za digitalnu današnjicu kojoj se mora priznati vrhunsko umijeće piratstva. „Rast popularnosti NFT-ova zasigurno možemo pripisati pozitivnom sentimentu na tržištu kriptovaluta čija se tržišna kapitalizacija povećala za otprilike 600% u zadnje dvije godine. NFT-ovi nude nove mogućnosti za ulaganje u digitalnu imovinu te otvaraju potpuno novo tržište. Popularnosti NFT-ova svakako doprinose i projekti poput Metaverse-a koji možemo opisati kao virtualni svijet u kojem ljudi mogu prikazivati svoju digitalnu imovinu“ objašnjava mi ekipa iz Electrocoina, tvrtke koja se već više od šest godina bavi posredovanjem u trgovanju kriptovalutama i koja je pokrenula prvu hrvatsku Bitcoin mjenjačnicu. Njih sam dalje pitala što popularnost NFT-ova znači za tržište kriptovaluta i što generalno misle o tome fenomenu.

„OSIM ŠTO PRIVLAČI OGROMNU POZORNOST KOJU USMJERAVA NA TRŽIŠTE KRIPTOVALUTA, NFT-OVI GENERALNO NE UTJEČU DIREKTNO NA SAMO TRŽIŠTE KRIPTOVALUTA I OBRNUTO. RAST CIJENA KRIPTOVALUTA NE ZNAČI NUŽNO I RAST VRIJEDNOSTI NFT-A. NEMOJMO ZABORAVITI DA NFT-OVI MOGU PREDSTAVLJATI VLASNIŠTVO NAD FIZIČKOM IMOVINOM, KOJA SE MOŽE ‘’MINTATI’’ I PRODATI ONLINE. TO BI ZNAČILO DA UMJETNICIMA OTVARAJU JEDNO POTPUNO NOVO TRŽIŠTE I OBLIK UMJETNOSTI U SVIJETU KOJI SE SVE VIŠE DIGITALIZIRA I SELI ONLINE.“

Moje istraživanje je i dalje neumorno trajalo, a Zagrebu se, u međuvremenu, početkom veljače dogodila i prva izložba NFT skulptura u Laubi koju je predstavila ekipa iz startupa Michelangelo Labs. Više o tome rekao mi je njihov osnivač i art direktor Jerko Stjepanović: „NFT polje pratim već neko vrijeme, smatram da se tu događa mnoštvo vrlo zanimljivih tehnoloških i art inovacija. Razvijaju se novi načini spajanja umjetnika i publike koju umjetnost zanima, ali i novi načini društvene interakcije. Naravno, NFT najčešće dospijeva u medije zbog suludih iznosa za koje se prodaju neki radovi. Financijska strana u tom smislu dobar je motivator, ali pruža i dobar marketing. Uvjeren sam da će NFT i blockchain kroz 5-10 godina postati mainstream i da će ljudi na taj način razmjenjivati vlasništvo i vrijednost.“

Jerko je sa svojom ekipom organizirao izložbu u Laubi kojom se prvi put predstavio domaćoj publici. Izložba je ujedno bila i prva ovakve vrste u svijetu. Konceptualna početna točka Michelangelo Labsa spajanje je digitalnog i fizičkog. Drugim riječima, istražuje se prevođenje digitalnog umjetničkog djela u fizičko skulpturalno oblikovanje. „Michelangelo Labs nastao je iz želje da se napravi nešto veliko, nešto značajno za čitav NFT prostor i doprinese umjetnosti generalno. Naše skulpture baziraju se na postojećim NFT-ovima, a u smislu usmjerenja, nastavljaju se na tradiciju pop i internet arta, ali i Takashija Murakamija, čije su mi se skulpture urezale u vizualnu memoriju još u srednjoj školi. Michelangelo Labs 3D modelira, 3D printa i završno oblikuje i slaže umjetničke predmete koje svojom prisutnošću asociraju na društvo koje dolazi, a na nama je kako ćemo ga oblikovati. Naše NFT skulpture zahtijevaju preko 300 sati rada po skulpturi, od ideje do završnog oblikovanja. Zbog toga tim čini preko 10 stručnjaka, od iskusnih modelara, akademskih kipara i slikara, stručnjaka za završnu obradu, inženjera i ostalih.“

Zamolila sam Jerka da mi kao nekome tko nije i dalje nije siguran je li skužio priču, objasni fenomen koji sam istraživala: 

„NFT JE TOKEN NA BLOCKCHAINU I KAO TAKAV IMA SVA SVOJSTVA DIGITALNOG VLASNIŠTVA. GLAVNA INOVACIJA KRIPTOGRAFIJE I BLOCKCHAINA JE FUNKCIONALNO DIGITALNO VLASNIŠTVO. DO SADA, SKORO SVE ŠTO JE U RAČUNALU SE MOGLO JEDNOSTAVNO KOPIRATI, DISEMINIRATI I TE DVIJE KOPIJE BI BILE IDENTIČNE. SADA POSTOJI JEDAN “ORIGINAL” ZAPISAN NA BLOCKCHAINU, A OSTALE KOPIJE SU JASNO KOPIJE. ISTO KAO ŠTO POSTOJI JEDNA MONA LISA I MNOŠTVO KOPIJA, PLAKATA S NJENIM LIKOM, NO SVI ZNAMO ŠTO JE I GDJE JE ORIGINAL. S DIGITALNIM VLASNIŠTVOM NAČELNO SE MOŽE POSTUPATI KAO I S FIZIČKIM VLASNIŠTVOM. MOŽE GA SE ČUVATI, KUPITI, PRODATI, IZNAJMITI, PA ČAK I ZALOŽITI ZA KREDIT. UOSTALOM, I VLASNIŠTVO NAD NPR. STANOM JE ZAPISANO NA KOMADU PAPIRA, SPREMLJENOG KOD DRŽAVE, DOK BLOCKCHAIN NUDI SUPERIORNIJU VERZIJU ZAPISIVANJA VLASNIŠTVA, KOJE JE ZAPISANO KOD MNOŠTVA SUDIONIKA U MREŽI.

A u čemu je važnost aktualnog NFT fenomena, Jerko mi je odgovorio. 
„Važnost NFT-ova je što umjetnicima daju nov način pronalaženja publike. Osim toga, izgleda kako NFT ima najviše potencijala za postati prva mainstream crypto i blockchain tehnologija. Ništa od toga neće biti preko noći, no tu vidim veliku priliku za pravednije vrste organizacije ljudi bez obzira na njihovu djelatnost, od NGO-a do država. NFT je više ideja u jednom: superiorniji način crowdfundinga, vlasnički udjel u organizaciji, ulaznica za online i offline događaje, kartica za popuste, digitalni avatar, osobni i poslovni brend i još puno toga, a sve unutar jednog tokena. Kao i sve ostalo, NFT je alat, na nama je kako ćemo ga koristiti, hoće li to biti za pravednije vrednovanje umjetničkog rada, za spas klime ili za kolektivno istraživanje svemira. No, neće biti lako othrvati se ljudskoj pohlepi.“

Sve više umjetnika radi i svoje prve NFT forme. Jedan od njih je poznati ilustrator Vedran Klemens koji je bio nedavno angažiran da napravi NFT kolekciju.
„Pristupio mi je tim jako mladih talentiranih ljudi koji su već neko duže vrijeme u kripto svijetu. Kako je meni dotad to bilo nepoznato područje na prvom sastanku mi se činilo da govore neki strani jezik. Ali zarazili su me svojim entuzijazmom pa sam pristao da im nacrtam NFT kolekciju. Njihova ideja je bila napraviti prvu hrvatsku NFT kolekciju na platformi Cardano za koju su mi objasnili da im je zanimljiva jer za razliku od trenutno dominantnog Ethereuma nudi mnogo manje cijene transakcija (tzv. gas fees) zbog čega su vjerovali da ima budućnost. Osim zbog cijena objasnili su mi i da je platforma puno bolja za okoliš.

Zadali su mi jedino lik kune jer su htjeli neku asocijaciju na našu nacionalnu valutu, a meni su potpuno prepustili da osmislim lik. Svidjelo mi se što nisam imao ograničenja koja inače imam kad radim maskote za konvencionalnije klijente, lik nije morao biti sladunjav i svidjeti se širokim masama nego je bilo poželjno da bude nekonvencionalan ili čak provokativan. Zato sam se jako zabavio crtajući. Lika smo nazvali Lowbrow Martens, jer je inspiriran underground lowbrow estetikom. Dodao sam tome i duhoviti detalj – namjerno sam mu spustio obrve tako da se njegovo ime onda može i doslovno interpretirati.

Kolekcija izlazi nekad uskoro, točan datum još nije definiran, ali koga zanima da si kupi jednog Lowbrow Martena može se više informirati na lowbrowmartens.com i tamo zapratiti neki od kanala.
Dok sam crtao kolekciju cijelo to vrijeme sam slušao YouTube i podcaste da naučim nešto o blockhain tehnologiji i njenim raznim primjenama. Iako sam dosta toga naučio, tek onda sam shvatio koliko nemam pojma. Ali i koliko je blockchain tehnologija zanimljiva i puna potencijala. Jako me zanima kako će se razvijati njena budućnost i sve novo što bi nam mogla donijeti.“

Što generalno misli o fenomenu NFT umjetnosti, Vedran mi je rekao:
„Još uvijek nemam čvrsto formirano mišljenje jer još uvijek istražujem, ali čini mi da ima puno toga pozitivnog, omogućit će umjetnicima više načina zarađivanja, tantijeme, izbjegavanje posrednika prilikom prodaje, stvaranje zajednica svojih patrona i obožavatelja i slično. Trenutno je to još uvijek divlji zapad s puno bezvrijednih slika, ali mislim da će se i to s vremenom promijeniti kako NFT tehnologija bude postajala mainstream. Čini mi se da će ona biti dio naše svakodnevnice uskoro, a njena primjena daleko veća i važnija od pukog skupljanja sličica koja trenutno dominira.“

Jedan od domaćih umjetnika koji je svoj rad pretvorio u NFT je i Pavle Pavlović koji se slaže da dolazi neko novo vrijeme te da je cijela NFT priča na svom početku te tek treba vidjeti kako će se razvijati.
Koja je to zapravo važna ozbiljna umjetnost u koju vrijedi ulagati, i treba li ulagati misleći da je nešto ozbiljno i važno, vječno je pitanje. Slaven Lunar je sa mnom podijelio svoje mišljenje na ovu temu:

„Prvi puta kada sam dobio poziv na NFT platformu uzeo sam vremena i pregledao radove drugih autora. Tu su mahom bile zvijezde trenutne glazbene scene (ne one koje poštujem) i društvance koje je slavu zgrabilo jer ih je netko fotkao u smiješnom ili bedastom trenutku pa su te fotke prerađene u popularne memeove. Drugim riječima, nisam tu vidio ni umjetnika ni suvisle osobe, a ispod slika su bile izlistane sulude cifre postignute za nešto što mi se učinilo potpuno besmislenim.

NEKI LJUDI IMAJU OSJEĆAJ ZA NANJUŠITI LOVU, MOJ OSJEĆAJ JE PAK, USMJEREN NA STVARI KOJE ME VESELE I NASTOJIM SI OMOGUĆITI ČIM VIŠE SLOBODNOG VREMENA DA BI SE TIME BAVIO PA NASTOJIM ČIM MANJE VREMENA TROŠITI NA BEZVEZARIJE.

S brojnim ljudima vani sam pričao o kriptovalutama i da, neki od njih su zaradili velike novce. Probao sam tu staviti neki manji iznos, nošen sugestijama i uskoro ga povukao, a generirani skromni iznos ostavio da se s njim desi što god se treba desiti. Ne vodim se pohlepom i iako sam cijeli život većinu zarade momentalno trošio na iduće razvojne korake, sasvim sigurno neću eksperimentirati s novcem u smjeru za kojim je krenula masa. Posebno ako je to masa koja slijedi šljašteće sadržaje, mafijašku nekulturu i konzumerizam.”

DIGITALIZACIJA SVEGA SE NEMINOVNO DOGAĐA. BUDUĆNOST I S NJOME NEKI NOVI POGLEDI DOLAZE, A TO ĆE DEFINITIVNO PRATITI I NEKI NOVI FENOMENI OBRTAJA NOVACA, KVALITETE RADOVA I PROCJENE ISTOG.

„Prvo sam imala neke pomiješane osjećaje oko svega toga, ali sad mi se čini da jednostavno dolaze neki novi načini u skladu s tehnologijama koje su oko nas. Ne treba biti previše stisnut oko toga već vidjeti odgovara li ti ili ne. Ja sve to doživljavam kao zezanciju koja ima dosta dobar potencijal u relaciji s pravim fizičkim radovima“, rekla mi je OKO za kraj. Tu i ja stavljam točku na i, završavam ovu temu razmišljajući da ću možda biti ta generacija koja će se morati pomiriti s činjenicom da to više nećemo biti u stanju pratiti, kao što su naše roditelje zbunili ti veliki ekrani mobilnih telefona na dodir, s puno malih ikonica koje uvijek negdje „pobjegnu“.

SAZNAJ VIŠE: