Yammat FM svoje je emitiranje započeo 2015. godine i već devet godina mijenja naše stanje svijesti. Svojim postojanjem doprinosi zagrebačkoj kulturnoj sceni, a osvojio je slušatelje baš zato što je riječ o iskrenom, izravnom, širokoumom i kreativnom formatu koji nas obrazuje kako glazbeno, tako i u raznim sferama politike, umjetnosti, kulture i društva.
U svojih devet godina postojanja, Yammat je mijenjao prostore tražeći najbolji dom u kojem će producirati svoj visokokvalitetni sadržaj. Prije mjesec dana uselili su u svoje novo utočište koje u svakom pogledu odgovara veličini i važnosti radija koji pomiče granice. Impozantni prostor od 500 kvadrata nalazi se u Ulici Franje Račkoga 10, a arhitektonski ga je osmislila Maja Tedeschi. U ovom novom prostoru, Yammat FM postaje i vizualni format jer svaki prolaznik može svjedočiti stvaranju sadržaja gledajući s ulice direktno u veliki studio „Alen Balen“, nazvan po osnivaču Yammata. Koji su planovi Yammata sada kada su se napokon smjestili u svoje novo radno okruženje? Sve nam je odgovore dala direktorica radija Ivona Kovačević.
Sada ste već više tjedana u novom radnom prostoru. Kakva je razlika s obzirom na prošli studio, jeste li se već priviknuli na veličinu novog prostora?
Na bolje se nije teško priviknuti. Prvi dani rezervirani su za fine – tuning, no najbitnije je da napokon imamo prostor koji zadovoljava sve naše potrebe, te ispunjava naše programske ambicije koje osim u audio planiramo širiti i u vizualnom segmentu.
Funkcionalnost ovog novog prostora je doista besprijekorna. S kime ste sve surađivali da biste doveli studio do ove razine (od ozvučenja, mikrofona pa do kolekcije ploča i kombinacije drva i staklenih površina)?
Yammat u svom novom domu jedan je od tehnološki najmodernijih medijskih prostora. Taj je opsežan projekt rezultat zajedničkog rada Ivamoda, BOSE-a, Nikole Galine, našeg tehničkog direktora, profesora s FER-a i Arhitektonskog fakulteta koji su radili na akustici studijskih prostora. Za specijalne drvene akustične panele i projekt stolarije zaslužan je Enterijer Janković iz Novog Sada, a projektirala ga je arhitektica Maja Tedeschi.
Kolekcija ploča je većinom privatna, a nakon prvih objava u medijima i fotografija počeli su nam se javljati razni izdavači koji su, oduševljeni viđenim, i sami poželjeli donirati svoja vinila izdanja.
Novi prostor se nalazi na samoj ulici, uz tramvajsku prugu i to na dijelu grada koji je možda malo zanemaren, a ima puno potencijala. Jeste li na taj način još više približili Yammat Zagrebu, kao „radio s ulice“?
Svakako jesmo. Mi jesmo gradski radio, iako nas zahvaljujući streamu slušaju u cijelom svijetu i Hrvatskoj, naravno. Lokacija sama po sebi ima puno potencijala. I Martićeva je nekada bila ulica žarulja, rasvjete i auto dijelova dok se Booksa nije uselila. Ulica koja je u samom centru grada, nekada neatraktivna, prazna i potpuno zanemarena, dolaskom raznih specijaliziranih dućana, restorana i barova, cvjećarnica i obrtnika, u nekoliko je godina postala mjesto okupljanja mnogih umjetnika i poželjan je kvart za stanovanje. Vjerujem da i mi imamo potencijal probuditi život u novom kvartu. Već smo na tu temu i pričali sa svojim susjedima, između ostalog i s Frakturom koja nam je iza ugla.
Možeš li nas prošetati kroz 500 kvadrata ovoga prostora i uputiti nas u prostorije koje su jako važne za radio, a malo tko zna što sve radio čini živim medijem.
Najuzbuđeniji smo zbog četiri nova studija jer doista proizvodimo puno programa. Napravili smo i dodatan vocal booth u kojem se snimaju vokali za reklame i vijesti, glazbenu i novinarsku redakciju, poseban dio za telefonsko i online snimanje sugovornika, te prostor za prodaju i marketing i veliki ugodan lounge za radijske goste.
Sada imate studio koji je svojom veličinom i uređenjem puno više od samog studija. Kako ga mislite iskoristiti i koji je cilj? Što Yammat želi postati, a da možda trenutno nije?
U glavnom studiju Alen Balen se, uz voditeljski, nalazi i potpuno opremljeni DJ pult za kojim ćete redovito slušati etablirane i manje etablirane, ali kvalitetne DJ-eve iz zemlje i inozemstva. Ostavili smo prostor i za bendove, a postoji i tribina s koje će uživo pratiti program oko tridesetak ljudi.
Po tvome mišljenju, po čemu je Yammat poseban i što ga razlikuje od ostalih radija u Hrvatskoj i Europi? S obzirom na to da si i sama bila dio stojedinice, je li dio filozofije ovog kultnog radija prenesen na Yammat?
Prošlo je puno godina otkako smo bili na 101. Od tada smo se i mi, a i vrijeme u kojem živimo dosta promijenili. Neke stvari koje smo tada emitirali u trenutnom su eteru nezamislive. Niti smo htjeli, niti željeli biti kopija nekadašnjeg radija, no mi smo ti koji jesmo i naš se duh i dalje osjeća u eteru.
Što se Yammata tiče, spojili smo najbolje od novog i starog radija. Ne bježimo od govornog programa, već se trudimo da on bude zanimljiv, raznolik, kvalitetan i informativan. Ljudi na Yammatu imaju slobodu kreiranja, ali to podrazumijeva odgovornost što nije problem ukoliko okupite ekipu u koju imate povjerenja i koja zna što radi i o čemu priča. Radio je izgubio na šarmu u trenutku kada se odlučio dodvoravati prosječnom slušatelju, umjesto da ga obrazuje i u tome nema razlike između naših i europskih radio postaja. Formatirani radio između ostaloga podrazumijeva rotaciju 500 – 600 istih pjesama koje povremeno mijenjaju, te kratke voditeljske intervencije s uglavnom lakonotnim temama koje previše ne opterećuju slušateljstvo.
Hrvati imaju kompleks male države, no čak i kod nas ima ljudi i tvrtki koji su na svjetskom nivou, ali za objektivnu usporedbu treba putovati, čitati, slušati druge da biste shvatili gdje ste u odnosu na inozemno tržište.
Kakav je prosječni slušatelj Yammata?
Uglavnom su to ljudi šireg spektra interesa, obrazovanja i znanja koji su znatiželjni po pitanju glazbe.
Znamo da Yammatovci puno putuju i imaju iskustva s drugim radio postajama. Kako bi usporedila Yammat s nekim europskim/ svjetskim radijom?
Ima radio postaja koje se izdvajaju kvalitetom, no prevladavaju tzv. formatirane radio postaje koje sve zvuče isto. Isto kao i kod nas. Nema razlike. Svijet uglavnom kopira prokušane modele poslovanja. Originalnih ideja i hrabrih ljudi je jako malo.
Yammat ima već etablirane radijske novinare i Dj-e, kao i kultne programe koji okupljaju tisuće slušatelja. Što je potrebno jednom voditelju da postane dio radijskog etera?
Voditelj na Yammatu svakako mora biti glazbeno širok jer kod nas glazbu biraju ljudi koji su u tom trenutku u eteru, a ne software. Svim zainteresiranim budućim voditeljima naša su vrata širom otvorena, naročito mladim nadama. Bilo bi svakako dobro da su elokventni, obrazovani, načitani, dobrog ukusa i još boljeg glasa. Izgled nije presudan, no osobnost je više nego dobro došla.
Sad jedno osobnije pitanje s obzirom na to da si već dugi niz godina direktorica Yammata. Koji osjećaj se probudio u tebi kada si prvi put ušla u novi prostor? Je li ovaj studio milestone u tvojoj karijeri?
Ponajviše zadovoljstvo radi svih ljudi koji su godinama marljivo radili ovih devet godina, a bilo je izazovno i radili smo u svakakvim uvjetima. Ovo je doista prekretnica, a vidjet ćemo još kakva će lica i projekte izroditi period koji je pred nama.
I za kraj, koji poklon želiš da vam se donese kad dođemo u goste?
Za dame cvijeće, a nas ostale čokoladu i osmijeh.
