Postaje li second hand prepun Sheina i high streeta?

Događa li se promjena onoga što second hand i vinatge tržište nude i znače?
29.12.2024.
IMAGE SOURCE: IMAXtree, Pinterest
RECOMMENDED

Hoće li ponude rabljene odjeće u budućnosti biti ništa drugo nego second hand-fast fashion? Rovarenje po second hand ponudi popularnije je no ikad, #vintage na TikToku broji više od 6 milijuna spominjanja i čak i oni koji su prezirali second hand znaju se pohvaliti ulovom s nekog buvljaka, pop-upa ili Textile Housea. Ovo je do prije nekoliko godina bilo tržište na kojem su odjeću pronalazili samo neki i sada ne skrivaju nezadovoljstvo jer je kupovina rabljenog postala trending, a pravi razlozi zašto kupiti nešto u second handu su drugačiji – netko će to napraviti jer je cool i jer svi pričaju o tome. Napomenimo u startu da je second hand pozitivna praksa i ako već nešto kupujemo, bolje da je riječ o pre-loved komadu nego nekom novitetu iz fast fashion brenda. No, ne zaboravimo da pretjerana kupovina second hand odjeće može lako skliznuti prema negativnom. Ako kupujete samo da biste kupili, i dalje sudjelujete u neprekidnom lancu pretjerane potrošnje, što za cilj ima ništa drugo nego pojačati kupovinu novog i izbiti vam novce iz džepa – za odjeću koja vjerojatno nije nužna kao dodatak garderobi.

Kada second hand postaje ‘trend’

Gdje god kupovali, priznajmo si da vrlo često ne kupujemo iz potrebe nego jer mislimo da “moramo” i jer uvijek postoji želja za nečim novim (a to nam se svakodnevno nameće s različitih kanala). Second hand, kao nešto što je u startu bio pozitivan trend koji naglasak stavlja na održivost i promišljenu kupovinu pretvara se u još jednu praksu pretjerane potrošnje. Što to znači za ponudu? Second hand dućani do sada su bili mjesto na kojima ćete pronaći genijalan Burberry baloner ili Max Mara vestu po odličnoj cijeni manjoj, neki vintage komad nastao osamdesetih poput sakoa ili dobre jakne, koji je iznimno kvalitetan, a s manjim tragovima nošenja.

second hand

Kako je potrošnja rabljene odjeće veća, komadi iz prošlih desetljeća još brže nestaju iz vintage i second hand ponude. Istovremeno, uz rabljeno, stalno se kupuje novo, većinom iz fast fashion i high street ponude što na kraju, dijelom, također završi kao dio selekcije nekom second hand shopa. Tržište je zasićeno odjećom koja je napravljena brzo s ciljem da se koristi jednako brzo. Zato i zatrpava tržište rabljene odjeće. Postavlja se pitanje što će biti vintage za desetak godina? Hoćemo li 2035. u second handu pronalaziti samo Zara, H&M ili Shein odjeću i plaćati je po još jeftinijim cijenama (ako je sa to uopće moguće).

second hand
second hand

Rijetko se kupuje od lokalnih i/ili slow fashion brendova, ali i generalno iz skuplje ponude – jer je ovo jeftinija, jednostavnija i brža opcija koja je nadohvat ruke. Neka istraživanja pokazuju da će fast fashion doseći vrijednost od 185 milijardi dolara u 2027. godini, što je 74 posto više od njegove trenutačne vrijednosti. Zbog rasta cijena i niže kvalitete, sve više kupaca koji su činili klijentelu luksuznih brendova sada se češće no ranije okreću za high street imenima.

A problem ostaje onaj naših navika i dinamike tržišta koje stalno poziva na dodatnu potrošnju. Vintage u tom ciklusu postaje opcija održive kupnje, no je li zaista tako ako nam ta kupnja nije u startu bila od velike potrebe jer imamo dovoljno odjeće u ormaru? Nitko od nas neće zatvoriti oči i okrenuti se od dobrog deala, međutim nekada bismo trebali napraviti baš to. Ovo nije tekst koji za cilj ima odgovoriti nekoga od kupovine fast fashion brendova, od kupovine u second handu, a pogotovo ne od kupovine generalno. Pišem i za sebe kada kažem da ponekad treba dva puta promisliti prije još jedne kupovine i postaviti pitanje, trebam li zaista ovo sada kupiti?

SAZNAJ VIŠE: