Versailles. Raskošna palača koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Visoki zidovi ukrašeni zlatom, bijelim mramorom i ogledalima koja se protežu u visinu. Ako vas znatiželja natjera da pogledate malo dalje, primijetit ćete najdetaljnije oslikane freske. Versailles je sinonim za kraljevski luksuz koji je uzburkao francusko društvo. Međutim,prije pedeset i tri godine, poznata palača počela se raspadati, a termiti i hladni, vodom natopljeni zidovi preplavili su ovu rijetko preskočenu francusku atrakciju. Tadašnji glavni kustos, Gerald Van Der Kemp, uz pomoć modne publicistice Eleanor Lambert, dolazi do potencijalnog rješenja kako doći do potrebnih financijskih sredstava za spašavanje prošlošću bogate palače. Organizirat će se modna revija koju WWD na kraju imenuje bitka kod Versaillesa.

Američko-francuski okršaj
Ovo, međutim, nije bila obična revija, radilo se o sukobu dva modna svijeta; renomiranih francuskih i tada daleko manje popularnih američkih dizajnera.Yves Saint Laurent, Hubert de Givenchy, Emmanuel Ungaro, Pierre Cardin i tadašnji kreativni direktor Diora Marc Bohan, vjerujući u svoju sigurnu pobjedu, sukobili su se s američkim dizajnerima Oscarom de la Rentom, Halstonom, Stephenom Burrowsom, Billom Blassom, Annom Klein i njezinom asistenticom Donnom Karan. Svaki od dizajnera predstavio je osam lookova, a neki su svoje posljednje krojeve dovršavali do ranog jutra samog dana revije.
Neromantično francusko gostoprimstvo
Za većinu uzbuđenih američkih dizajnera ovo je bio prvi posjet Parizu. Uzbuđenost je dosegla svoj vrhunac, kako tvrdi američki model Pat Cleveland, nakon što su dizajneri pri izlasku iz autobusa počeli ljubiti pariško tlo pod njihovim nogama. A onda su se suočili sa stvarnošću. Loša ventilacija uzrokovala je smrzavajuće temperature u prostorijama u kojima su američki dizajneri pripremali svoj dio revije, osnovne potrepštine poput toaletnog papira nisu bile dostupne, a modeli su ostajali gladni, kako navodi Stephen Burrows za WWD-jev Apparel and Retail CEO Summit.
Situacija nije bila bolja ni kad je riječ o probama. Francuzi su mudro zauzeli dvoranu za vježbe i probe preko dana, dok su Amerikanci bili primorani raditi kasno u noć. Štoviše, nakon što su pomiješali mjere ručno naslikane scenografije, američki ilustrator Joe Eula bio je primoran maknuti čitavu scenografiju, a probe iz “noćne more” dosegnule su svoj vrhunac kada je Halston skoro odustao, u čemu ga je spriječila Liza Minnelli, prijateljica dizajnera koja je trebala nastupati u američkom dijelu revije.
Revija
Francuzi su pripremili zaista impresivnu izvedbu. Nije ni čudno, na scenografiju su potrošili oko 26 tisuća eura, postavljen je orkestar od 40 glazbenika, a na pozornici su plesali baletan Rudolf Nureyev i poznata “banana dance” Josephine Baker.

S druge strane, Amerikanci su odlučili natjecanju pristupiti skromno. U američkom dijelu koji je trajao samo 30 minuta, glazba je bila puštana s obične kazete, dok su jednostavni reflektori obasjavali pozornicu. Odjeća koju su prikazali također je odisala jednostavnošću. Prvotni cilj bio je unijeti život odjeći, što je bio zadatak modela koji su se, za razliku od tadašnjih klasičnih modela, veselo okretali i “šepurili” po pozornici.
Lagane, opuštene i nestrukturirane haljine bile su velika suprotnost krutim siluetama Francuza. Ovaj oslobađajući pristup oblačenju žena preklapao se s novim progresivnim američkim pogledom na feminizam i seksualnost. Francuzi su ostali u šoku. I iako su i dalje bili uvjereni u svoju pobjedu, smatrajući američki dio revije “šalom”, američke dizajnere dočekao je snažan aplauz i uzvici publike među kojima su se našli Grace Kelly i Andy Warhol.
Posljedica
Američka pobjeda bila je osigurana. Ubrzo su američke licencne tvrtke, koje su većinom preferirale francuske dizajnere, počele kapitalizirati od lokalnih imena poput Oscara de la Rente. Ovaj događaj lansirao je i američke crne modele prema internacionalnoj slavi, pa su danas pratitelji mode čuli za imena poput Pat Cleveland, Bethann Hardison, Alvu Chinn i Billie Blair.

Bitka kod Versaillesa ostavila je trag, a njezina snaga preokrenula je svijet mode i pariškoj modnoj sceni zadala tada snažnu konkurenciju. Sve su to posljedice revije koja je spasila Versailles.