Stres je definiran kao skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada vanjski i unutarnji čimbenici (stresori) remete fiziološku ravnotežu (homeostazu) koja je nužna za održavanje života.
Stres postoji otkad i čovjek. Stresori su izvori, okidači za stresni odgovor. Mijenjali su se kroz povijest. U dalekoj prošlosti stres je bio odgovor na opasnost u okolini, vremenske prilike, ratove i puko preživljavanje. Stresori današnjeg doba su se nadogradili. Osobna očekivanja, očekivanja okoline, međuljudski odnosi u kolektivu, u obitelji, egzistencija, razvodi, selidba…. dovode do stresa i pokretanja biokemijskog odgovora u organizmu.
Obrambena molekula
Stres je okidač za pokretanje kompleksnog hormonalnog odgovora u organizmu. Os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda odgovorni su za izlučivanje molekule kortizola. To je obrambena molekula koja regulira homeostazu uzrokovanu nekim stresorom. Zbog toga je kortizol i poznat pod nazivom hormon stresa. Kod akutnog stresa, kratkoročnog odgovora organizma na neki stresor, kortizol je molekula koja pomaže tijelu da se nosi sa stresom. Povećava razinu šećera i djeluje na metabolizam aminokiselina da organizmu pomogne energetski kako bi se mogao boriti sa stresom, a isto tako djeluje i na imunološki odgovor u organizmu.
Kronični stres
Kronični stres se definira kao dugotrajna izloženost stresu i tada kortizol više nema obrambenu ulogu te dolazi do pada izlučivanja kortizola i iscrpljenosti organizma.
Ovakva stanja mogu biti podloga za razvoj niza stanja kao što su: poremećaj spavanja, osjećaj umora i iscrpljenosti i nakon odmora, nedostatak energije i snage, smanjena kognitivna funkcija (poteškoće s koncentracijom, pamćenjem i jasnoćom misli), povećanje tjelesne mase (nakupljanje masnoće u predjelu trbuha, teškoće u gubitku kilograma, povećan apetit), povećana sklonost infekcijama i prehladama, glavobolje, migrene. Povezuje se i s bolestima kao što su bolesti kardiovaskularnog sustava (hipertenzija, tahikardija, angina pectoris), endokrinološkog sustava (šećerna bolest, bolesti štitne žlijezde), gastrointestinalnog sustava (gastritis, ulkus), respiratornog sustava (astma), kože (akne, neurodermitisi), mišićno-koštanog sustava (reumatske bolesti), mentalne bolesti (anksioznost i depresija)
Stoga, ako se dijagnosticira neka navedena bolest ili stanje, bitno je liječniku reći ako je postojalo ili još uvijek traje neko stresno razdoblje.
Simptomi akutnog stresa lako se prepoznaju jer su novi, a osoba u kroničnom stresu naviknuta je na njega i ignorira ga jer su joj poznati simptomi i naučena je živjeti s njim.
Prevladavanje stresa
Stresori su uvijek prisutni, neke možemo izbjeći, ali neke ne. Važno je prepoznati simptome u akutnoj fazi te u toj fazi prevladati stres gradeći otpornost. Kako?
- Promjena načina razmišljanja. Građenjem vlastite otpornosti prema stresorima, odnosno nošenje sa životnim nedaćama i pritiscima. Građenje otpornosti je proces na kojem možemo sami raditi ili potražiti stručnu pomoć. Rad na sebi stvara znanje i vještinu kako se oduprijeti i nekim budućim stresnim situacijama.
- Posvetiti se aktivnostima i hobijima koje volimo.
- Razgovor s bliskim osobama i druženje s osobama s kojima se dobro osjećamo.
- Dovoljno sna.
- Vježbanje, boravak u prirodi, disanje, opuštanje.
- Upravljanje prioritetima.
- Uravnotežena prehrana.
- Suplementacija dodacima prehrani.
Suplementacija
Suplementacija dodacima prehrani ima smisla ako su prepoznati simptomi stresa, ako traje neko stresno razdoblje ili znamo da će doći neko stresno razdoblje. Tada se preporučuju preparati s adaptogenim biljkama (ružičasti žednjak, sibirski ginseng, ašvaganda).
Adaptogeni su tvari prirodnog podrijetla za koje je utvrđeno da olakšavaju prilagodbu organizma na stres, smanjuju njegove negativne učinke te omogućuju brži opravak. Djeluju na nivou endokrinog, kardiovaskularnog, živčanog, probavnog i imunološkog sustava. Upravo na sustave na koji djeluje i kortizol. Imaju uporišta u tradicionalnim medicinama, a u zadnje vrijeme predmet su niza istraživanja.
Ružičasti žednjak
Ružičasti žednjak, lat. Rhodiola rosacea, jednogodišnja je biljka koja raste u planinskim područjima Europe, Azije i Amerike. Koristi se korijen i podanak standardiziran na salidrozid i rozavin. Zbog adaptogenih svojstava koristi se za bolju prilagodbu organizma na emocionalni stres i pojačane fizičke, psihičke napore te poboljšanje raspoloženja. Također ima antioksidativno, neuroprotektivno i kardioprotektivno djelovanje.
Doziranje kod stresa je 200-400 mg ekstrakta u prvom dijelu dana tijekom 14 dana ili kod depresije 340-680 mg dnevno tijekom 6 tjedana. Ne preporučuje se uzimanje dulje od 2 tjedna u kontinuitetu. U večernjim satima može izazvati poremećaj sna. Dolazi u obliku kapsula, tableta ili tekućih pripravaka kao monopreparat ili u kombinaciji s drugim biljkama (guarana, šafran, ginseng).
Sibirski ginseng
Sibirski ginseng, lat. Eleutherococcus senticosus, tradicionalno se koristi kod fizičke i mentalne iscrpljenosti. Aktivne komponente, eleuterozidi, svoje djelovanje temelje na stimulaciji centralnog nervnog sistema. Doziranje je do 2 g dnevno, a duljina uzimanja do 3 mjeseca. Dolazi u obliku čajeva, kapsula, tableta ili otopine.
Korejski (azijski) ginseng
Korejski (azijski) ginseng, lat. Panax ginseng, koristi se kod umora, iscrpljenosti, slabosti i vrtoglavice. Poboljšava koncentraciju, fokusiranost i ublažava simptome umora. Njegove aktivne sastavnice su ginsenozidi. Doziranje ovisi o obliku u kojem dolazi – kao biljni čaj do 1200 mg dnevno ili suhi ekstrakt biljke do 350 mg. Potreban je oprez pri primjeni s anitikoagulansima, antitromboticima, anitidijabeticima i antipsihoticima.
Pasiflora
Pasiflora, lat. Passiflora incarnata, koristi se kod napetosti, nesanice, anksioznosti, poremaćaja hiperaktivnosti i deficita pozornosti, gastrointestinalnih poremećaja živčanog podrijetla. Doziranje je 1-2 g ovisno o indikaciji. Dostupna je u obliku tableta, kapsula i kapi. Dolazi kao monopreparat ili u kombinaciji s odoljenom, melatoninom, šafranom, hmeljom, kamilicom i mentom.
Odoljen
Odoljen, lat. Valeriana officinalis: korijen biljke koristi se za ublažavanje nesanice, anksioznosti, napetosti i stresa. Doziranje je 300 mg – 3 g, ovisno o indikaciji. Preporučuje se upotreba 2-4 tjedna. Dolazi u obliku tableta, kapsula i oralnih kapi kao monopreparat ili u kombinaciji s pasiflorom, matičnjakom ili hmeljom. Ne preporučuje se istodobna primjena sa sedativima.
Šafran
Šafran, lat Crocus sativus: postoje klinički dokazi za liječenje blage depresije. Modulira razinu serotonina, dopamina i noradrenalina. Preporučena doza je 30 mg do 12 mjeseci. Dolazi u obliku kapsula, tableta i tekućeg pripravka, uglavnom kao kombinirani pripravak.
Jače djelovanje
Uz opisana djelovanja biljaka koje djeluju na stres, napetost, anksioznost i depresiju bitno je da su te biljke standardizirane na aktivne sastojke, doza biljaka, dužina uzimanja kao i interakcije s drugim pripravcima i lijekovima ako se koriste.
O načinu ekstrakcije uvelike ovisi koncentracija djelatne komponente, a time i djelovanje. Tradicionalno se ekstrakcija bilja najčešće obavlja vodom (čajevi) i alkoholnim otopinama (tinkture).
Novije metode ekstrakcije EPS i SIPF omogućile su dobivanje više sastavnica iz biljnog materijala s nižim udjelom alkohola, koji se odstranjuje i kao konačni proizvod biljni je materijal je koncentriran u suhom ili tekućem glicerolnom obliku te mu je djelovanje jače 6-25 puta od tradicionalnih tinktura.
Zaključak
Ljekarna je mjesto na kojem u svakom trenutku možete dobiti savjet vezan za simptome, stanje ili bolest koju imate, savjet vezan za suplementaciju biljnim pripravcima i drugim dodacima prehrani kao i informacije o mogućim interakcijama s lijekovima koje koristite.
Uloga društva u cjelini, od Zavoda za javno zdravstvo, preko liječnika, farmaceuta, psihologa i svih koji se bave zdravljem, edukacija je o ovim i sličnim temama vezanima za mentalno zdravlje kako bi pojedinac lakše prebrodio trenutne tegobe i spriječio stres da pokrene neka ozbiljnija stanja u organizmu.
FARMACIA PREPORUČUJE:
