Gotovo je nemoguće odrediti koja je knjižnica najljepša jer je koncept ovoga mjesta sam po sebi čaroban. Knjižnice drže najveće bogatstvo povijesti čovječanstva, a to je riječ na papiru koja ima veliku moć. Knjižnice su mjesta na kojima imamo beskrajan pristup znanju bez ikakvih troškova. Albert Einstein je jednom rekao: „Jedinu stvar koju morate znati je gdje se nalazi knjižnica“.
Najljepše knjižnice na svijetu
Osim što čuvaju najveća znanja u knjigama, mnoge se knjižnice mogu pohvaliti veličanstvenim interijerima i impozantnim građevinama u kojima su smještene. Volimo knjižnice bogatih lustera i beskonačnih redova prepunih knjiga, kao i moderne, minimalističke knjižnice inovativnog dizajna. Iako nam je bilo teško odabrati, izdvojili smo 10 nma najljepših knjižnica koje svakako želimo posjetiti.
Knjižnica Strahov, Prag (Češka)
Samostanska knjižnica Strahov osnovana je davne 1679. godine i smatra se jednom od najbolje očuvanih povijesnih knjižnica sa svojim tisućama knjiga koje datiraju sve do 16. stoljeća.
Freske Siarda Noseckog i Antona Maulbertscha ukrašavaju stropove dok je na pozlaćenim i izrezbarenim policama smješteno nekoliko tisuća svezaka knjiga. Dvorana filozofa sadrži ormar s rijetkostima ispunjen različitim životinjama, mineralima i lažnim voćem.
Knjižnica Vennesla, Vennesla (Norveška)
Nije svaka lijepa knjižnica mjesto koje datira iz ere baroka. Dovršena 2011., ova norveška knjižnica elegantan je, moderan prostor koji je osvojio arhitektonske nagrade za svoj valoviti dizajn. Služeći kao kulturno središte Vennesle u Norveškoj, knjižnica od drva i stakla sadrži gotovo 80 000 predmeta u svojoj zbirci, zajedno s kafićem i prostorima za koncerte, predstave i umjetničke izložbe.
Helen & Hard Architects dizajnirali su 27 drvenih rebara koji omataju strop i zidove za smještaj polica za knjige i stvaranje osobnih radnih soba. Umetnuta rasvjeta stvara svijetao, gostoljubiv javni prostor.
Biblioteca do Convento de Marfa, Marfa (Portugal)
1771. godine kraljevski dvorski arhitekt Manuel Caetano de Sousa sagradio je ovu palaču kako bi se koristila kao muzej. Prirodno svjetlo prodire kroz brojne prozore koji obrubljuju dvoranu, uzrokujući da ružičasti, sivi i bijeli mramorni pod svjetluca cijeli dan.
Godine 1745. papa je kraljevskoj komisiji dao dopuštenje za čuvanje “zabranjenih knjiga”, koje su ostale dio zbirke od 35 000 u kožu uvezanih knjiga. Bajkovite sobe ispunjene su s oko 36 000 knjiga uvezanih u kožu koje možete cijeniti u obilasku dvorca. Gotičkom šarmu knjižnice pridonosi jedna najneobičnija skupina radnika: kolonija šišmiša. Šišmiši su ključni u kontroli knjiških moljaca, moljaca i drugih insekata koji bi mogli oštetiti stare, krhke tomove. Tijekom posjeta vjerojatno ih nećete vidjeti jer su noćne životinje, ali mnogi šišmiši spavaju iza polica s knjigama, pa budite zadovoljni znajući da su uvijek tu.
Knjižnica opatije St. Gall, St. Gallen (Švicarska)
Rani arhitektonski planovi koji prikazuju knjižnicu pripojenu glavnoj crkvi opatije Saint Gall sugeriraju da ona datira oko 820. godine, što je čini jednom od najstarijih sačuvanih knjižnica u Europi.
Kako je opatijski katalog znanstvenih spisa i rukopisa rastao, knjižnica se sredinom 18. stoljeća preselila u raskošno ukrašenu dvoranu u baroknom stilu Petera Thumba. Gotovo 16000 svezaka čine police od zamršeno izrezbarenog drveta, a sve su dostupne za javnu upotrebu.
Knjižnica opatije Admont, Admont (Austrija)
Ova prekrasna knjižnica otvorena je 1776. i pripojena je najstarijem samostanu u Štajerskoj te sadrži najveću samostansku knjižnicu na svijetu. Knjižnica izlaže zapanjujuće rukotvorine u baroknom stilu i posjeduje impresivnu zbirku od 70 000 svezaka
Dvorana je obasjana zlatnim i bijelim nijansama sa sedam kupola i detaljnim rezbarijama u drvetu lipe posvuda. Zapanjujuća stropna umjetnička djela Bartolomea Altomontea prikazuju različite faze ljudskog znanja i poigravaju serijom skulptura Josepha Stammela “Četiri posljednje stvari”.
The Morgan Library & Museum, New York (SAD)
Prostirući se kroz tri zgrade na aveniji Madison, knjižnica i muzej Morgan čuvaju privatnu zbirku financijera J. P. Morgana. Brončane i intarzirane police za knjige od oraha nižu se zlatom ukrašenom prostorijom s osvijetljenim i originalnim rukopisima Sir Waltera Scotta i de Balzaca koji sjede u središtu prostora.
Iza polica nalaze se dva tajna stubišta koja se povezuju s balkonima iznad i pružaju izuzetan pogled na stropove prekrivene freskama koje je izradio H. Siddons Mowbray. Galerije znamenitosti New Yorka također prikazuju crteže poznatih umjetnika poput Michelangela, Leonarda da Vincija i Pabla Picassa.
Library of Alexandria, Alexandrija (Egipat)
Možda je Julije Cezar spalio poznatu, drevnu knjižnicu Aleksandrije, ali Egipat ovih dana odaje počast tom velikom spomeniku antike. Izvorna Aleksandrijska knjižnica sadržavala je najveću zbirku knjiga i rukopisa svog vremena i smatrana je glavnim gradom znanja prije nego što je uništena u požaru prije gotovo 2000 godina.
Dizajnirana od strane norveške arhitektonske tvrtke Snøhetta, nova institucija uključuje knjižnicu s prostorom za osam milijuna knjiga, četiri muzeja, četiri umjetničke galerije, planetarij i laboratorij za restauraciju rukopisa. Urezi 120 različitih pisama prekrivaju sive asuanske granitne zidove kao počast evoluciji ljudskog jezika.
Knjižnica Rampur Raza, Rampur (Indija)
Velebna zgrada u kojoj se nalazi knjižnica izvorno je sagrađena 1904. kao ljetnikovac za Nawaba Hamida Ali Khana, ali je 1950-ih pretvorena u knjižnicu. Knjižnica nalik palači sadrži nevjerojatnu zbirku indijskih i azijskih djela, uključujući rukopise, povijesne dokumente, islamsku kaligrafiju, pa čak i originalni pergamentni rukopis Kur’ana.
Osim islamskih spisa, prostor također sadrži 17.000 rukopisa na raznim jezicima, od arapskog do turskog, i 60.000 tiskanih knjiga.
Royal Library of San Lorenzo de El Escorial, San Lorenzo (Španjolska)
Osim samostana El Escorial, ova španjolska knjižnica nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine i jedno je od najvažnijih mjesta španjolske renesanse s više od 40 000 svezaka u svojoj zbirci. Španjolski kralj Filip II dao je 1563. godine izgradnju kompleksa koji također uključuje samostan, vrtove i panteone za bivše vladare.
Nadsvođena knjižnica prikazuje niz od sedam fresaka, koje su izradili poznati umjetnici, poput Pellegrina Tibaldija i Federica Zuccara, koje prikazuju slobodne umjetnosti: aritmetiku, astronomiju, dijalektiku, geometriju, gramatiku, glazbu i retoriku.
Knjižnica Bodleian, Oxford (Ujedinjeno Kraljevstvo)
Knjižnica Bodleian Sveučilišta Oxford jedna je od najslavnijih u Europi s Magna Cartom i Shakespeareovim prvim folijom među 13 milijuna tiskanih jedinica te institucije. Jedna od najprepoznatljivijih zgrada osim skupine knjižnica, majstorska Radcliffeova kamera, koju je dizajnirao James Gibbs, najraniji je primjer kružne knjižnice u Engleskoj.
Neoklasična struktura stekla je popularnost u mainstream kulturi nakon što je prikazana u filmovima kao što su „Young Sherlock Holmes“ i „The Golden Compass“.
