Unatoč geopolitičkim tenzijama i poremećajima u putovanjima, točno prije prvih službenih izvještaja za prvo tromjesečje, analitičari luksuznog sektora bili su optimistični. Luksuzni sektor pokazat će prve rezultate oporavka. Međutim, nakon prvih rezultata vrlo je jasno kako se luksuzna industrija usporava.
LVMH, modni konglomerat u čijem su vlasništvu 75 luksuznih brendova poput Christiana Diora, Fendija i Celinea, zbog dramatičnog pada cijena dionica doživio je najgori početak godine u povijesti, kako tvrdi The Business of Fashion. Rat na Bliskom istoku direktno je utjecao na pad potražnje u regiji za 70 %, a slabiji turistički dolasci u Europu i Japanu dodatno su utjecali na rezultate. Dakle, uz otežane faktore, LVMH bilježi skromniji rast od 1 %, no u svom ključnom segmentu mode i kože bilježi pad od 2 %.
Međutim, optimizam nije u potpunosti splasnuo. Prema službenom financijskom izvještaju, regionalne razlike su poprilično izražene pa europsko tržište, zbog manjeg broja međunarodnih kupaca, pati, dok u Aziji, koja se od pandemije polako počela odmicati od zapadnjačkih luksuznih brendova, potražnja nastavlja rasti.
Kada je riječ o samim brendovima unutar konglomerata, nakon gotovo deset godina na čelu kreative, Jonathan Anderson dolazi na mjesto Marije Grazie Chiuri. Debitirao je u rujnu prošle godine i uspio privući mlađu publiku, no pravi komercijalni uspjeh još nije potvrđen. Prema BoF-u, LVMH-ov dio asortimana u širem luksuznom sektoru djeluje manje autentično od konkurenata koji sve više u fokus stavljaju kvalitetu izrade i inovacije materijalima, poput Chanela i Bottega Venete.
Iako nema odvojenih rezultata za Louis Vuitton, strategija brenda u posljednje vrijeme djeluje nejasno. Dok je Pietro Beccari CEO, neslužbeni izvori tvrde kako je zapravo Damien Bertrand, zamjenik CEO-a Vuittona i član izvršnog odbora LVMH-a, taj koji donosi ključne odluke. Ta se zbunjenost odrazila i na percepciju brenda, a Louis Vuittonov imidž i proizvodi sve se više udaljuju od povijesnih temelja kuće koji su nekoć privlačili publiku.
Što će biti s Guccijem? Kering je stabilizirao prihode, no u modnom segmentu bilježi pad od 3 %. Iako su brendovi unutar konglomerata, Yves Saint Laurent i Bottega Veneta, zabilježili rast, Keringovo daljnje oslanjanje naGucci kao najvažniji brend konglomerata odrazilo se negativno. Gucci, unatoč dolasku novog kreativnog direktora Demne kao “spasitelja” talijanskog luksuznog brenda, zabilježio je pad od 14 % u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
ultra luksuzni sektor je otporniji
Hermès izlazi kao pobjednik. Iako je na trenutak potražnja za kultnim Birkin i Kelly torbama pala na sekundarnom tržištu, bilježi rast od 6 % u prvom tromjesečju. Unatoč slabijem turizmu u Francuskoj i na Bliskom istoku koji su opteretili rezultate, potražnja za najsnažnijim segmentom kožne galanterije narasla je za 9 %.
Brend koji je nadmašio sva očekivanja je Brunello Cucinelli koji, zbog svoje strategije oslanjanja na lojalne (bogatije) klijente, otvaranja novih trgovina i veleprodajnih partnerstava, bilježi rast od 14 %, što pokazuje da je ultra luksuz manje osjetljiv na šokove.
Dakle, luksuzni sektor usporava, a rezultati ultra luksuznog segmenta, poput Hermèsa i Brunella Cucinellija, pokazali su kako je i dalje vrlo otporan. Međutim, širi luksuzni sektor, koji se našao pod pritiskom geopolitike, padom turizma, ali i nejasnim identitetom brendova, najviše pati.
