Alergična sam na ideju da je “pamet u modi”, ali volim kad se čitanje popularizira. Čitam od osnovne škole, često je to bilo više od zadane lektire pa je to možda i objašnjenje zašto sam imala pet iz hrvatskog. Prva sjećanja vežu me uz Disney, a kasnije uz kućnu knjižnicu koju su moji roditelji stalno punili novim knjigama. Tada su bili popularni oni setovi knjiga pa sam to redom “skidala”. Među njima su bili i Agatha Christie krimići o kojima tada nisam imala s kim razgovarati. Svejedno, Poirot je ostao jedan od omiljenih likova mog odrastanja, posebno kroz spoj knjige i serije.
Što znači “literary girl” i zašto se o njemu govori
Danas društvene mreže stalno guraju nove trendove, posebno u beauty svijetu, gdje se proizvodi i rutine mijenjaju iz tjedna u tjedan. S vremenom su se i kreatori sadržaja počeli širiti iz svojih niša, npr. gastro blogeri u beauty i lifestyle, modni blogeri u potpuni svakodnevni život, pa tako i u ono što čitaju. Uvijek mi je zanimljivo vidjeti tuđe knjige jer mi često posluže kao inspiracija, bez obzira na to što mi je Goodreads stalno prepun.
TikTok, Instagram i povratak knjiga u digitalni prostor
Instagram profila posvećenih knjigama nemam puno, ali zato je tu TikTok, gdje se uz “što sam jela” i “što sam obukla” sve češće pojavljuje i “što sam čitala”, umjesto da sam scrollala. Napravila sam i više puta eksperiment tako što sam vrijeme koje sam inače trošila na besciljno skrolanje zamijenila čitanjem. Zadnji je rezultirao time da sam u mjesec-dva pročitala tri knjige i raspisala jedan projekt. Za mene je to bila mala, ali stvarna pobjeda. Knjige su mi razonoda, informacija, ali i nešto što bih nazvala oblikom “healinga” i tu uvijek nađem nešto što me izvuče iz mentalnog šuma.
Na mom Goodreads profilu može se pronaći puno toga zabilježenog, ali vraćam se još malo na pojam literary girl koji se ponovno počeo spominjati online. Čitanje u javnosti kao trend već se prošle godine počelo vraćati, prvo kroz muške likove u pop kulturi, primjerice kroz Jacoba Elordija u filmu Saltburn. No, izvan konteksta filma, dovoljno je dignuti pogled s mobitela u londonskoj podzemnoj željeznici ljudi full čitaju i kad su sami i kad su u društvu. Čitanje u parkovima i kafićima također je stalna pojava, ali kod nas to još uvijek nije toliko izraženo.
Algoritmi, AI i potreba za dubljim sadržajem
Ne mislim da čitanje u javnosti nužno pokazuje koliko netko čita, ali zanimljivo je kako se ono ponovno počelo pojavljivati kao estetika. Literary girl tako postaje pojam u kojem se intelekt ne samo konzumira nego i vizualno prikazuje. Možda je publici dosadilo stalno ponavljanje istih formata kao što su outfiti, stanovi i beauty rutine, pa se traži nešto s više konteksta. Možda se mijenja način na koji komuniciramo, pa sadržaj mora nositi i neku misao, a ne samo sliku.
Voljela bih misliti da je to tihi otpor vremenu u kojem algoritmi predviđaju naše interese, a umjetna inteligencija sažima sadržaj prije nego ga stignemo pročitati. Strojevi mogu generirati odgovore, ali vrijednost sve više odlazi na pitanja koja postavljamo. Ne bih rekla a je pamet u modi, ali čini se da je željena više nego ikad.
