Gagosian galerija jedna je od najutjecajnijih svjetskih lanaca galerija za modernu i suvremenu umjetnost. Njezin osnivač je Larry Gagosian, koji je svoju prvu galeriju suvremene umjetnosti otvorio još 1980. godine u Los Angelesu, a danas zapošljava više od tristo ljudi u osamnaest izložbenih prostora. Osim prodaje umjetnina, Gagosian umjetnicima nudi izložbene prostore u kojima se stvaraju izložbe muzejske kvaliteta. Zbog važnosti Gagosian brenda, vrijednost umjetnina izloženih u njegovim prostorima znatno raste. Povećanje cijene i vrijednosti takvih djela u svijetu umjetnosti poznat je kao Gagosian efekt.
Zašto su Gagosian galerije simbol prestiža?
Njegove galerije poznate su i pod nazivom ‘blue chip’ galerije, odnosno prestižne umjetničke galerija koje zastupaju međunarodno priznate umjetnike. Djela koja se predstavljau u Gagosian galerijama na tržištu postižu iznimno visoke cijene, zbog čega ih kolekcionari smatraju sigurnom investicijom. Osim što uvodi trendove na umjetničkom tržištu prodajom radova umjetnika poput Pabla Picassa, Andy Warhola i Damiena Hirsta, također posjeduju i ekskluzivne izložbene prostore u svjetskim sjedištima poput New Yorka, Londona i Pariza.
Kontroverze koje prate Larryja Gagosiana
No mnogi kritičari zamjeraju Gagosianu tvrdeći da sve više pretvara umjetnost u posao u kojemu je zarada puno važnija od samin umjetničkih djela. Smatraju da galerist prvenstveno kupuje djela zbog prestiža i očekivanja da će njihova vrijednost s vremenom rasti. Osim zamjerki kritičara, mnogi ga osuđuju zbog prakse preotimanja umjetnika (eng. poaching).
Zbog toga Gagosian često dolazi u sukob s drugim trgovcima umjetninama. Također, trgovanje sa sumnjivim bogatašima nije mu bilo strano. Objasnio je kako on nije ‘moralni sudac’ koji bi trebao birati komu će prodati umjetnine, no nakon početka rata između Rusije i Ukrajine Gagosian je ipak odlučio povući određene granice.
Zbog dominacije galerijskih lanaca poput Gagosianovih, mnoge male i srednje galerije teško opstaju na umjetničkom tržištu. Što može rezultirati time da na tržištu dolazi do smanjenja raznolikosti ponude te predstavlja ozbiljnu prijetnju lokalnim umjetničkim galerijama i galeristima.
Neki dijelovi umjetničke zajednice smatraju da Gagosian zna savršeno iskoristiti svaku priliku tržišta kako bi iz godine u godinu bio uspješniji od samoga sebe. No mnogima će i dalje ostati u mislima kao simbol komercijalizacije i gubitka umjetničke duše. Suradnici i prijatelji Larry Gagosiana često ističu da ga potiče strast i izuzetno razumijevanje umjetničkih djela te da provodi sate u ateljeima. Također, umjetnicima s kojima surađuje pruža ogromne izložbene prostore i velikodušni budžet koji im olakšava ostvarenje njihovih projekata. Gagosian u svoj poslovni tim poziva isključivo vrhunske povijesničare umjetnosti i bivše muzejske ravnatelje kako bi osigurao besprijekorno postavljenu izložbu.
Što otkriva dokumentarac Shadow Man ?
Iako njegovo ime trenutačno nije poznato široj javnosti izvan svijeta bogatih kolekcionara i slavnih osoba, to bi se zbog nadolazećeg neautoriziranog dokumentarca o njegovom poslovnom životu uskoro moglo promijeniti. Dokumentarac Shadow Man: The Secret World of Larry Gagosian najavljuje prikaz svijeta u kojem privatni dogovori često diktiraju pravila poslovanja. Film će pružiti rijedak uvid u jedno od najzatvorenijih područja globalne suvremene umjetnosti, bez sudjelovanja osobe čija će priča biti ispričana.
Zbog razvoja priče u kojemu ne sudjeluje uži krug članova galerije, vijest o dokumentarcu zaintrigirala je umjetničko tržište. Budući da redatelju Barryju Avrichu nije cilj ispričati tek biografiju jednog od najpoznatijih trgovaca velikog trgovca umjetninama, fokus se stavlja na analizu strukture moći koja upravlja tržištem suvremene umjetnosti.
