Kako se zaštititi od sunca, a da pritom maksimalno u njemu uživamo?

Magistar farmacije Tibor Gašparić piše o tome kako uz odgovorno ponašanje i zaštitu kože na više razina možemo iskoristiti sve blagodati sunca
30.05.2022.
IMAGE SOURCE: Farmacia
RECOMMENDED

Ne trebaju nam znanstveni dokazi da bismo potvrdili kako se svi osjećamo bolje kada se nakon duge zime pojave prve zrake sunčeve svjetlosti. Od davnina znamo da nam godi boravak na suncu, a moderna medicina objasnila je i zašto! U samo 20 minuta sunčanja naša koža može proizvesti 20000 IU vitamina D, smatra se da je smanjenje učestalosti srčanog udara tijekom ljetnih mjeseci povezano s pozitivnim djelovanjem sunca na parasimpatički živčani sustav (smanjuje se broj otkucaja srca te opuštaju mišići), a sunčeve zrake mogu dodatno pojačati izlučivanje endorfina što podiže raspoloženje i razinu energije. Međutim, pretjerano izlaganje suncu može biti pogubno za kožu te uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme. Bez odgovarajuće zaštite ono može dovesti do niza štetnih posljedica – od opeklina, fotodermatoza i starenja kože pa sve do melanoma. Već i ptice na grani znaju da nam mora biti u navici stavljati SPF faktor prije nego izađemo iz kuće. Proizvodi za sunčanje su prva zaštita od sunca, no SPF ne može baš uvijek pružati 100% zaštitu. Ponekad naša koža zahtijeva dodatnu protekciju pa posežemo za moćnim pojačanjem – zaštitom kože i iznutra. Sve o dodacima prehrani koji će kožu pripremiti za sunce, piše mag.pharm. Tibor Gašparić iz Farmacije.

Pretjerivanje i neodgovorno izlaganje suncu bez odgovarajuće zaštite može dovesti do niza štetnih posljedica. Stoga, prvo za čim posežemo su  kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom koje trebamo nanositi čitavu godinu (sjetite se da UV-zrake prodiru i kroz prozorsko staklo kao i kroz kišne oblake!). Nažalost, SPF nam ne može pružiti baš 100%-tnu zaštitu, a tome svakako doprinosi i činjenica da kreme uglavnom ne nanosimo dovoljno često niti u dovoljnoj količini. Ponekad naša koža, čak i u idealnoj situaciji, zahtijeva dodatnu protekciju te tada posežemo za moćnim pojačanjem – zaštitom kože i iznutra.

Jedan od najstarijih dodataka prehrani koji smo koristili u tu svrhu je beta karoten – antioksidans iz kojega tijelo dobiva vitamin A. Iako je ime dobio po mrkvi, a mrkva upravo njemu duguje svoju narančastu boju, pronalazimo ga, primjerice, i u zelenom lisnatom povrću. Pokazalo se da beta karoten djeluje bolje u nižim dozama (6-12 mg kroz 10 tjedana), a u visokima (60-90 mg) može dovesti do karotenoze (privremenog obojenja kože u žuto ili narančasto). Poseban je oprez potreban kod pušača gdje se uopće ne savjetuje kao suplement, ali u prehrani je i dalje vrlo poželjan sastojak pa cikla, dinja ili paprika predstavljaju izvrsne izvore beta karotena.

Iz obitelji karotenoida dolazi nam i astaksantin koji je zadnjih godina jedan od najpopularnijih suplemenata u pripremi kože za sunce. Radi se zapravo o antioksidansu i pigmentu koji je prvotno otkriven u ljušturama crvenih račića. Iz njega ne stvaramo vitamin A, ali se pokazao izvrsnim za prevenciju eritema (pojavu upale i crvenila) jer direktno smanjuje UV inducirani stres kože. Vrlo je važno da koristimo astaksantin prirodnog podrijetla (uglavnom iz algi roda Dunaliella) što i odgovara većini proizvoda na našem tržištu. Za potpuno djelovanje savjetuje se priprema od 2 do 4 tjedna, a ono na što treba pripaziti je doza – minimalna je 4 mg, ali bolji se učinak postiže kod viših doza, čak do 20 mg dnevno.

Možda manje poznata, ali istovremeno najbolje istražena biljka dermatologije je Polypodium leucotomos (Phlebodium aureum). Sadrži derivate kavene i ferulične kiseline, a ovu južnoameričku paprat krasi vrlo kompleksan mehanizam djelovanja na kožu. Osim što dokazano sprječava oštećenja DNA (primarni razloga mutacija i pojave karcinoma), smanjuje upalu, zaustavlja procese povezane s fotostarenjem, a štiti i imuni sustav kože. Pozitivne učinke pokazala je i kod fotodermatitisa, melazmi, atopijskog dermatitisa i vitiliga. Savjetuju se doze od 150 do 600 mg dnevno. Suplement je potrebno početi uzimati barem 2 tjedna prije izlaganja suncu, a siguran je i za konzumaciju dulje vrijeme.

Ako se želimo sveobuhvatno zaštititi od sunca, osim jedne paprati i dva pigmenta, svakako trebamo razmisliti i o unosu cinka koji se često preporučuje za održavanje zdravlja kože (10-30 mg) te omega 3 masnih kiselina. Iako omege u prvom redu pamtimo kao ključnog saveznika za zdravlje srca, korisno je znati da nose važnu ulogu u zaštiti kožne barijere, a mogu smanjiti i stvaranje enzima koji u kombinaciji s UV-zrakama razgrađuju kolagen i elastin čime se prevenira da koža (p)ostane suha i naborana (250+ mg EPA i DHA).

Ako ipak izgorimo…

Dogodi li se da smo ipak bili nemarni pa smo izgorili na suncu, brzi spas možemo potražiti u ekstraktu još jedne alge Porphyra umbilicalis. Zbog mikosporinu sličnih aminokiselina, ekstrakt ove alge potiče sintezu proteina toplinskog šoka (HSP) koji pomažu brzo popraviti oštećene stanice. Možemo ga uzimati oralno u obliku kapsula (1000 mg) nekoliko dana ili mazati direktno na kožu za brzo olakšanje.

Uz odgovorno ponašanje i zaštitu kože na više razina, zaista nema razloga da nam sunce ne ostane dobar prijatelj i da ne iskoristimo sve njegove blagodati.

Farmacia preporučuje:

Terranova Beta karoten kompleks, 50 kapsula, 225,68 kn

Almagea Sunlove Skin+, 30 kapsula, 149,50 kn

PiLeJe Dermobiane Solaire, 30 tableta, 203,12 kn

Dietpharm Cink kelat 25 mg, 60 kapsula, 59 kn

Salvit Omega 3, 60 tableta, 69,88 kn

PiLeJe Proteochoc, 12 kapsula, 93,80 kn

Biastin Havajski astaksantin, 60 kapsula, 214,90 kn

Algalif Astaxanthin 4 mg, 60 kapsula, 199,96 kn

Solgar Prirodni beta karoten, 60 kapsula, 143,71 kn

SAZNAJ VIŠE:
BURO.
| 25.04.2021.