Ne morate posebno pratiti arhitektonsku scenu u Hrvatskoj da biste znali rad Ive Pauzar i njenog studija PI. Naime, Iva je u prošloj godini napravila projekt koji je odjeknuo u mainstream medijima (koji se arhitekturom ne bave previše), a radi se o prvom mono storeu poznatog hrvatskog brenda lunilou iza kojeg stoji Izabel Kovačić. Naravno da Studio PI iza sebe ima brojne projekte za privatne investitore, ali kada se u glavnom gradu otvori jako stylish dućan omiljenog i prepoznatljivog brenda, veći dio javnosti obrati pažnju na svaki detalj. Čitatelji BURO.-a su se s njenim radom upoznali i preko stana u Osijeku koji smo objavili, a koji je doslovno eksplodirao na našoj stranici. Svi ste imali neko mišljenje o tom elegantnom pročišćenom prostoru koji je (meni osobno) najljepši stan koji sam „dobila na stol“ za objavu.
Iva je upravo završila i jedan cool projekt u Zagrebu o kojem ćemo više napisati uskoro, a zasad samo mogu reći da se radi o showroomu, coworking spaceu i event prostoru koji nije tipičan za hrvatske standarde i sigurno će opet izazvati veliko zanimanje javnosti i struke. U međuvremenu paralelno radi na nekoliko drugih projekata i polako ali sigurno, razvija vlastite jedinstvene collectibles kao što je vaza VAS-12 koja ju je dovela do izlaganja na izložbi Culture First u Parizu. Ta izložba koja je okupila dizajnere iz cijele Europe jedan je od povoda za ovaj razgovor koji „kuhamo“ još od proljeća.
Nedavno si se vratila iz Pariza gdje je tvoja vaza VAS-12 imala europsku premijeru na izložbi Culture First. Kako je prošla izložba i kako si došla do toga da izlažeš na tako prestižnom događanju?
Sreća reklo bi se, iako u koncept sreće ne vjerujem osim ako nije prethodno inicirana ili isprovocirana. Bilo je sasvim slučajno. Prijatelji iz VAUST studija iz Berlina, jednog od jačih trenutno na tržištu (radili su High Snobiety store u Berlinu) su taman otvarali Culture First kao novi format koji bi služio da što bolje širu javnost upozna s konceptom collectible designa i functional arta kao nešto što nisu samo lijepe slike na društvenim mrežama nego koncept koji je prije svega approachable i u uzlaznoj putanji. Uz to otvorenje izložbe taman su htjeli predstaviti i svoj novi ured koji su preuredili u Berlinu. Sasvim slučajno na isti dan je moj i njihov ured organizirao snimanje. Oni svog novog prostora i postava, moj ured VAS -12, pa smo si međusobno slali fotografije.
Jako im se svidjela vaza i htjeli su je izložiti na Culture First formatu, samo je bilo kasno za otvorenje u Berlinu jer je već bilo u tijeku, pa su predložili da bude dio postava u COR galeriji u Parizu koja jedna od trenutno vodećih novih galerija na pariškoj sceni.
Kako je nastala VAS-12? Koja je bila ideja iza dizajna? Od čega si krenula?
To je bio period kada smo projektirali novi store za IZAKOVA i lunilou brend. Tada smo imali neopisivu privilegiju odriješenih ruku da napravimo što god smo htjeli. Toliko povjerenje klijenta je rijetkost. Kako je cijeli koncept svih objekata unutar storea bio povratak prirodi i kako metaforički prenijeti koncept prirodnih elemenata u retail prostor, krenuli smo kopati dublje do čistog esencijalizma.
U to vrijeme sam taman slušala podcast s Gregom McKeownom koji je napisao knjigu Essentialism: The Disciplined Pursuit of Less. U podcastu se dotaknuo teme kako živimo u svijetu gdje sve mora biti „više“ (jer je sve zapravo viđeno), a iz toga je došla ta igra bazičnih geometrijskih tijela koja su postala jedna funkcionalna trivijalna stvar kao što je vaza.
Collectible dizajn je jako popularan kod bolje stojećih kupaca u inozemstvu. Postoji li takvo tržište u Hrvatskoj? Točnije, postoji li interes za hrvatskim dizajnom tog tipa na našem tržištu? Kakva su tvoja iskustva?
To je sve još jako u povojima, a mislim da mi još nismo dovoljno podučeno tržište za to. Sama riječ collectible design ili functional art, upravo govori u srži o riječima kolekcionarski i umjetnost. Tako da nije to klasični dizajn na koji smo navikli u day-to -day situacijama. A našeg čovjeka često brine pojam funkcije koja u ovom slučaju nije primarna. Tako da interesa ima, dosta je to i skupo tržište, ali vidi se interes. Stvar je samo educiranja mase.
Koliko će VAS-12 vaza biti proizvedeno? Govorimo li o nekoj limitiranoj kolekciji ili će se raditi po narudžbi?
Teško za reći, ali da, govorimo o limitiranom komadu. Ono što je posebno da sve oko ovog komada je ručno rađeno i dokumentirano u procesu nastavka, kako bi se dokazala autentičnost proizvoda. Svaki komad je numeriran i ima svoju „rodni“ list na blockchainu. U interesu je napraviti nekoliko serija različitih veličina i materijala, ali sve je još u razradi. Naravno da postoji i opcija personaliziranog komada po dogovoru s interesnom skupinom, ali to bi išlo pod custom one-piece.
U prošloj godini si bila dosta zastupljena u medijima zbog interijera koji si osmislila za poznati hrvatski brend lunilou. Kada radiš za neki brend koliko je tvog osobnog ukusa, a koliko je kompromisa u skladu s brendom?
Ovo je jako dobro pitanje, i ja mislim pitanje koje si jako rijetko (gotovo nikad)ne pita čovjek koji nije ove struke. Odgovor je naravno ovisi. Ovisi o jako puno faktora o kontekstu gdje se projekt događa, budžetu, uključenosti investitora, strategiji brenda za koji se radi, izvođačima. Radi se o jednom jako velikom lancu. Zato je nekad teško komentirati neke gotove prezentirane projekte jer nikad ne znaš što se sve odvijalo u pozadini procesa nastanka.
Koliko god zvučalo smiješno, i dalje smatram da će najmanje problema biti ako se veći dio procesa prepusti arhitektu/dizajneru jer je to osoba koja najbolje poznaje projekt i može anticipirati potencijalne nenadane situacije. Naravno nije uvijek tako i ima iznimki. Trenutno za lunilou i IZAKOVU, uživali smo najveći oblik slobode i to se uvijek pamti..
Stan u Osijeku koji si osmislila u suradnji s Ruđerom Novakom Mikulićem iz Regular. Company je doslovno eksplodirao na našem portalu. Moram priznati da je to jedan od najljepših privatnih prostora koje sam vidjela. Primijetit ću također da u interijeru voliš miks minimalizma i prirodnih materijala. Može li se tvoja estetika svrstati pod neki smjer i ako može, koji bi to smjer bio? Kako bi je opisala nekome tko se nije susreo s tvojim radom?
Pa iskreno ne znam u koji stil bih se svrstala jer danas ih ima more i svakim danom dolaze novi sa svojim crossover varijantama. Mislim da glavni moto, kako kod mene tako i kod ureda, je redukcija. Skidanja slojeva nepotrebnog dekoriranja i pokušaj da osvijestim svoje klijente o stvarima koje su najnužnije i bez kojih se ne može, jer budimo realni, svima se dogodi ili događa život i kao takav nosi svoje stvari pa tako i u naše životne prostore. Jako su nam bitne atmosfere jer one glavne čine prostor u kojem netko želi ili ne želi boraviti.
Za dobar ugođaj potrebne su teksture, mirisi, najviše svjetlo i sjena. Kako je danas izrazito bitno imati prostor koji pridonosi wellbeing korisniku i posjetitelju, a nema većeg wellbeing prostora od majke prirode, jako nam je bitno da segmente te prirode donesemo u naše prostore i zato su nam jako važni materijali i prirodni koloriti.
Da možeš osmisliti svoju idealnu kuću, koje komade namještaja bi uselila u nju?
Brian Thoreen – parafraphik single stack
Jean Pierre Vitrac – Flower Lamp
Hans Wegner – Flag Halyard Chair
Andrea Branzi – ‘Tree 5’ shelf
Mario Bellini – le mura sofa
and the list goes on an on….
Koliko se mijenjaju trendovi u arhitekturi? Kojom brzinom se to događa? Pretpostavit ću da se danas sve okreće održivosti i nekoj organskoj arhitekturi?
Mijenja se nevjerojatnom brzinom, što nije zdravo te ma koliko god oni „trubili“ o održivosti ta riječ danas je neodrživa. Sve je to jedna jako lijepa priča u lijepo ilustriranim koricama koju je teško reciklirati.
Ono što je meni danas kao pojam održivosti je ponovno korištenje, ne recikliranje. Nositi više sezona odjevne komade, kupovati kvalitetan bezvremenski namještaj koji se neće mijenjati kako koji trend dođe ili ode i kupovati savjesno.
Kako si odlučila da ćeš biti arhitektica? Je li to neka želja iz tinejdžerskih dana ili?
Mislim da to najviše mogu zahvaliti mojoj sestri koja me odgovorila od toga da studiram molekularnu biologiju. Očito je vidjela nešto u meni.
Ali inače uvijek me fascinirao fenomen kako ljudi žive u svojim domovima, i kad sam bila mala uvijek sam gledala u prozore i razmišljala kako je drugim ljudima uređen životni prostor.
Tko je po tvom mišljenju trenutno najveća zvijezda arhitektonskog svijeta, ako izuzmemo velikane poput Tadaa Andoa, Rem Koolhaasa ili Jean Nouvela. Tko su nove zvijezde čiji te rad intrigira?
Iskreno mi je teško reći, jer starhitekti (starchitects) se ne generiraju brzinom, bar nisu prije, kao današnje zvijezde. I naravno da postoje TikTok i Instagram fenomeni i među arhitektima, ali sve je to jako relativno jer je arhitektura prije svega spora i kompleksna disciplina. Mislim da se sve to sad jako brzo mijenja jer AI brzinom svjetlosti generira nešto što se projektiralo godinama pa mislim da tržište postaje jako zanimljivo. Teško mi je reći tko mi je trenutačno najdraži jer to ovisi u kojoj sam fazi ili na kakvom projektu trenutno radimo, ali u zadnje vrijeme ponovno proučavam Richarda Neutra i cijeli koncept case study kuća. I naravno jako mi je drag Vi Vincent van Duysen, najviše zbog pasa (smijeh).
Vratit ću se na collectible dizajn i pitati te planiraš li možda napraviti vlastiti brend u nekoj skorijoj budućnosti? Jesi li razmišljala o tome?
Sa mnom se nikad ne zna.
Kako bi opisala stanje u hrvatskoj arhitekturi danas? Kako scena diše?
Mislim da se super stvari događaju i ono što me javiše veseli je da ima toliko novih projekata i novih lica koja su out of the box bar za naše pojmove. Mislim da idemo u dobrom smjeru i da prije svega educiramo publiku i time stvaramo plodnije tlo za još bolje projekte i koncepte. Naravno uz dobro dolazi i loše što je isto dobro jer se filtrira tržište. Veseli me što sve dolazi.
Znam da trenutno radiš paralelno na nekoliko projekata i veselim se otkrivanju jednog koji će uskoro ugledati svjetlo dana. Poseban je i nije nalik ičemu što postoji kod nas. Pitanje za kraj je kojeg bi se svjetskog ili lokalnog projekta uhvatila odmah? Da možeš birati jednu stvar koju možeš projektirati, o čemu bi se radilo?
Mislim da me čak ne veseli što bi to moglo biti nego s kakvim klijentom to možemo realizirati. A ima ih nekoliko s kojima bih jako voljela surađivati.
