Wellness više nije samo industrija, nego ideologija. Od personaliziranih vitaminskih infuzija do luksuznih spa destinacija i high-tech tretmana, briga o sebi postala je novo mjerilo statusa. U svijetu u kojem su torbice i satovi izgubili moć iznenađenja, osjećaj unutarnje ravnoteže postao je luksuz koji se – paradoksalno – sve češće pokušava kupiti. Keringov novi izvršni direktor, Luca de Meo, je tako preuzeo zadatak koji se ne može nazvati jednostavnim: stabilizirati modni konglomerat koji je 2024. nosio gotovo 10 milijardi eura duga. Njegov prvi potez bio je odlučan: prodaja Keringove beauty divizije L’Oréalu za 4 milijarde eura, uključujući mirisni brend Creed i licence za ključne modne kuće poput Guccija, Saint Laurenta i Balenciage.

Ta transformacija wellnessa iz zdravog životnog stila u globalni premium sektor promijenila je i same temelje luksuza. Prema podacima Global Wellness Instituta, vrijednost svjetske wellness ekonomije dosegnula je više od 5,6 bilijuna dolara, s projekcijom rasta od gotovo 9% godišnje do 2028. godine. Luksuzne kuće sve češće prepoznaju taj trend – ne samo kao tržišnu priliku, nego i kao način da redefiniraju vlastiti identitet.
Ali ključni dio dogovora nije bio samo financijski. Kering i L’Oréal sada su u partnerstvu 50:50 za razvoj projekata na sjecištu luksuza, wellnessa i dugovječnosti – područja koje De Meo naziva “sljedećim velikim poglavljem” za luksuz. Riječ je o segmentu koji raste dvostruko brže od tržišta luksuza, a ono što ga čini posebno zanimljivim jest činjenica da je publika stabilna i riječ je o klijentima koji su već dio našeg svijeta, komentirao je De Meo.
Gucci i nova definicija prestiža
Za Gucci, koji već godinama traži novo poglavlje nakon kreativno turbulentnog razdoblja, ulazak u wellness sferu čini se kao prirodan korak. Ideja o Gucci Spa ili Gucci Health Clubu je neki očekivani smjer, s obzirom na druge luksuzne konkurente poput Diora i Chanela. Dok Dior već desetljeće uspješno razvija koncept luksuznih spa lokacija u Parizu, Portofinu i Tokiju, a Alo Yoga pozicionira sebe kao “wellness lifestyle” brend koji surađuje s 111SKIN i GHD-om, Gucci bi wellness mogao pretvoriti u vlastiti oblik ekskluzivnosti. Pitanje je – treba li nam?


Luksuz više ne znači samo nositi određeni brend, nego živjeti u skladu s njegovom filozofijom. A Gucci, sa svojom estetikom koja spaja hedonizam i introspekciju, ima dovoljno kulturnog kapitala da upravo taj spoj pretvori u novi oblik prestiža. No, svaki uspješan ulazak u wellness prostor mora balansirati između iskustva i autentičnosti.
Rizik od wellness “burnouta”
Kako pokazuju istraživanja, čak 61% mladih ispitanika priznaje da osjeća pritisak da izgleda “uravnoteženo” i “dobro”, dok više od polovice njih tvrdi da ih količina kontradiktornih informacija o zdravlju iscrpljuje. Drugim riječima, wellness se sve češće doživljava kao obveza i samo još jedna stavka na popisu optimizacije života. Za luksuzne kuće to je dvosjekli mač: wellness se može lako komercijalizirati, ali jednako lako i izgubiti smisao. Ako se svede na još jedan logotip na boci suplementa, nestaje autentičnost koju današnji potrošači traže. Ako luksuzne kuće wellness pretvore samo u još jedan kanal prodaje, riskiraju wellness burnout – fenomen u kojem potraga za ravnotežom postaje izvor stresa.

Ulazak Keringa u wellness nije samo poslovna odluka, to je znak promjene paradigme luksuza. U vremenu u kojem status više ne definiraju materijalni simboli, nego kvaliteta života, wellness postaje novi standard prestiža. Gucci u svojoj wellness eri mora dokazati da može postati brend koji ne prodaje samo izgled, već način postojanja. Jezgra brenda, pogotovo koji nema razvijene skincare linije koja, primjerice Dioru, tu daje ogromnu prednost i smisao iza toga. I wellness je danas širok pojam – od ljepote, treninga, zdravlja – sve ide pod isti koš. Zanima nas u kojem će Gucci smjeru ići i kakav wellness imaju u vidu.
