Nedavno smo pisali o situationships odnosima i kako su oni zapravo najgora vrsta odnosa u kojoj se možete pronaći, a još jedan odnos, zapravo manjak istog, koji ostavlja vrlo gorak okus u ustima je ghostanje. Nije nužno riječ o nekom obliku odnosa, već je više način ponašanja i komunikacije, ali što god da je nije nimalo ugodno i vrlo loše može utjecati na mentalno zdravlje. Nažalost, ghosting je danas vrlo česta pojava, a većina ga smatra poprilično normalnim iako ne i nečim poželjnim i pozitivnim. U jednom istraživanju iz 2018. godine, 25% muškaraca i žena izjavilo je kako su barem jednom iskusili ghosting, a njih 22% izjavilo je kako su barem jednom oni nekoga ghostali. Mnogi za ovo krive moderne načine komunikacije i iluziju izbora no, smatram kako je problem mnogo dublji od toga. Zašto onda itko ima potrebu ghostati drugu osobu?
Što ghosting uopće je?
Ukratko, ghosting je vrlo nagli prekid komunikacije s osobom s kojom se razvija ili pokušava razviti neka romantična veza. Duža verzija? Ako mene pitate, ghosting je poprilično pasivno agresivan način završavanja komunikacije kojim si ta osoba taj odnos ostavlja otvorenim za povratak, jer nije točno definirano je li odnos završen, može li se nastaviti ili je to određena dinamika odnosa između te dvije osobe. Kada stvari tako ostanu visjeti u zraku, to može biti vrlo zbunjujuće za osobu koja je ghostana. Ljudi odabiru ghosting iz brojnih razloga, od gubitka interesa za taj odnos ili osobu, preko činjenice da su upoznali nekog drugog, pa sve do strah od vezanja i drugih, dubljih, psiholoških razloga. Mnogi psiholozi se slažu kako je ghosting čest obrazac kod osoba koje imaju strah od vezanja, sukoba i konflikta, što mi u jednu ruku ima smisla, jer se toj osobi može činiti kako je od problema najlakše samo otići dok se nije razvio u stvaran problem, točnije – njihov strah.
Detaljno zašto netko odlučuje ghostati drugu osobu, bih mogla pisati u nedogled no, ako to skratimo i sumiramo, izdvojila bih nekoliko razloga zašto te netko ghostao. I ne, većina ih nema veze s vama. Strah od vezanja i strah od konfrontacije sam već spomenula i smatram kako su poprilično jednostavni za razumjeti zašto bi oni bili razlog ghostanja nekoga. Nadalje, problemi s komuniciranjem, koji mogu potjecati još iz djetinjstva ili se komunikacijske vještine nisu nekome razvile u tinejdžerskoj dobi iz niza razloga, mogu biti velik razlog ghostanja. Često ovo i strah od sukoba idu ruku pod ruku, što još dodatno može povećati šansu sukoba, a samim time i osobu navesti da vas ghosta. Iako u većini slučajeva sukoba nema na vidiku, ove osobe u svemu vide potencijalni sukob, te kako bi ga spriječile, radije samo prekinu komunikaciju. Također, emocionalna nezrelost, nemogućnost nošenja s vlastitim emocijama, ali i shvaćanje tuđih, osobu mogu navesti na ghosting, jer jednostavno ne zna kako se na zreo i zdrav način nositi s intenzivnijim emocijama, posebice onim negativnim. Ovo često može biti razlog zašto će druga osoba, onu emotivno nezrelu ghostati, jer jednostavno uvidi da od takvog odnosa ne može biti ništa ozbiljnije.
Kao što sam rekla, o svim razlozima mogla bih pisati danonoćno i vjerojatno ih ne bi sve uspjela navesti no, ono što je meni interesantnije od samih razloga za ghosting, jesu razlozi zašto se te osobe ponovno odluče javiti nakon nekog vremena. Koliko god sam ghosting može zbuniti osobu, povratak te osobe koja je samo prekinula komunikaciju može biti još više zbunjujući, a za neke i štetniji za mentalno zdravlje. Bilo da osoba krene žaliti za time što je prekinula komunikaciju ili vidi da ste nastavili sa svojim životom, pa proradi ljubomora, velika je vjerojatnost da će vas ta osoba ponovno ghostati. Možda, ali samo možda, je ta osoba uistinu shvatila kakvu je osobu pustila i doista žali za time, radila je na sebi i sada je spremna za nešto ozbiljno, te na to ghostanje ne gleda kao na nešto loše, već ga shvaća kao vrijeme koje je bilo potrebno da prvo sebe izgradi, prije nego bude spremna za nešto više. Tada je zdrava veza potencijalno i moguća no, nažalost, ne postoji školski način za procijeniti trebate li pružiti još jednu šansu ili vas ponovno čeka isti ishod događaja. Svaki je odnos drugačiji, kao što je i svaka osoba drugačija, te ono što bih osobno napravila, ne mora nužno biti ono što je najbolje za vas. Tako da je vrlo važno procijeniti koji je najbolji tijek događaja za vas i postoji li šansa da je ghoster ovaj put iskren i želi nešto ozbiljnije i trajnije.
Ghosting je uistinu kompleksan psihološki fenomen koji može utjecati i na samog ghostera i na osobu koju on ghosta. Osim neke generalne definicije i činjenice da često dovodi do emocionalnih posljedica za obje strane, ne postoji isti ishod događaja za svaku situaciju. U jednom odnosu je osoba možda željela sebe izgraditi prije nego li se veže i vuče neriješene traume u ozbiljan odnos, dok u drugom osoba voli imati otvorene opcije i često joj brzo dosade odnosi, pa je ghosting najlakši način za „riješiti“ se odnosa koji više ne želi. Iako povratak ghostera često može jako zbuniti osobu, vrlo je važno na samom povratku postaviti određene granice (valja ih postaviti i prije) kako bi osigurali da sami sebi nećemo dopustiti da upadnemo u zamku slatkorječivosti i beskrajnih isprika i obećanja. Niti jedan razlog povratka ne može odmah povratiti nestalo povjerenje no, uz dobru komunikaciju i rad na njoj, povratak povjerenja i razvoj dubljeg odnosa je moguć. A ghosterima koji su se ovdje možda prepoznali, bih za kraj bih samo rekla da upamtite jednu staru, pomalo otrcanu poslovicu – ne čini drugima što ne želiš sebi.
