DA! Festival: sve što trebate znati o studentskom festivalu umjetnosti, dizajna i arhitekture

Ovaj studentski festival, koji traje od 4. do 18. travnja, okuplja mlade talente kroz predavanja, radionice, izložbe i diskusije
03.04.2025.
IMAGE SOURCE: Da! Festival
RECOMMENDED

U srcu Zagreba, u travnju 2025., održava se DA! Festival, jedinstvena proslava kreativnosti, dizajna i arhitekture. Ovaj studentski festival, koji traje od 4. do 18. travnja, okuplja mlade talente kroz predavanja, radionice, izložbe i diskusije, nudeći inspirativnu platformu za razmjenu ideja i povezivanje umjetnika. Smješten na nekoliko lokacija, uključujući Arhitektonski fakultet i Društvo arhitekata Zagreba, festival slavi inovaciju i istražuje suvremene teme dizajna i umjetnosti. Upravo zbog toga smo odlučili popričati s organizatorima: Ivanom Levakom, Teom Pintar i Reom Novaković Matošić.

DA! Festival
Ivan Levak

Festival DA! ove godine slavi svoje jubilarno deseto izdanje. Kada pogledate unatrag, koji su najveći izazovi i uspjesi koje ste doživjeli tijekom ovih deset godina? Postoji li neki trenutak koji smatrate prekretnicom u razvoju festivala?

Ivan: Najveći uspjesi i izazov je sama činjenica da DA! festival i dalje postoji. U doba gdje je entuzijazam rijetka pojava, konzistentnost je još rjeđa. I zato, kao jedan od osnivača festivala, iznimno mi je drago i ponosan sam na novice generacije koje su ga uspjele održat na životu i da su ga razvili u ovako konkretnu priču. Ono što je krenulo kao Dizajn + Arhitektura (D+A), danas se umrežilo i proširilo na sve druge fakultete čiji su studenti kreativnog duha, puni dobre volje. DA! festival je u jednom trenutku stao, ali od kada su ga ponovno animirali, a profesori prigrlili, DA! festival je sve kompleksniji i konkretniji sadržajem.

Rea: Svako novo izdanje festivala bilo je prekretnica za sebe. Kao volonterski studentski projekt, najveći izazov bio je održati dosljednost i istovremeno uvoditi inovacije. Kako je projekt s vremenom prelazio iz ruku u ruke, morao se prilagođavati i razvijati, a izuzetno mi je drago vidjeti njegov neprekidan rast i napredak kroz nove generacije. Kao organizacija koja je preuzela odgovornost i kasnije je prenijela na druge, smatrali smo ključnim očuvati osnovni duh festivala – biti festival za studente, od studenata. S vremenom, napredak projekta govori sam za sebe.

dizajn
Rea Novaković Matošić

Tea: Izazovi su zahtijevali prilagodbu, a naša nam je fleksibilnost omogućila opstanak u raznovrsnim i nepredvidljivim okolnostima. Uz to, festival je prepoznat kao vrijedna studentska aktivnost unutar, ali i izvan akademske zajednice što nam daje samopouzdanje da svake godine hrabro istražujemo i ispitujemo mogućnosti. Nakon nekoliko godina festival se vraća u zgradu u Kačićevoj, ponovno smo ‘doma’ i u slavljeničkom duhu desetog izdanja. Kako će se razvijati dalje vidjet ćemo s vremenom i novim generacijama, ali ono što je sigurno je to da budućnost uvijek donosi nove prilike i izazove, a tako i odvažne studente.

kultura
Tea Pintar

Kako se mijenjao interes studenata za različite kategorije festivala? Postoje li trendovi koji se pojavljuju iz godine u godinu, primjerice, veća popularnost digitalnih medija u odnosu na klasične umjetničke forme?

Ivan: Prvo izdanje je bilo apstraktno, sve se baziralo na dobroj volji i entuzijazmu. Selekcije nije bilo, dapače, bili smo kao organizatori sretni da su ljudi uopće pokazali interes. Da imamo što više pozitivne energije oko sebe i sudionika s kojima ćemo se kasnije družiti i minglati. A trendovi, oni su uvijek prisutni. Više stilski. Na faksu su nas učili da za dobar dizajn postoji određeni recept s par varijacija na temu. Recept koji kasnije začinimo svatko po svom osobnom guštu.

DA! Festival

Rea: U ime COVID generacije koja je festival prvotno provela u online, a zatim u hibridnom formatu, moram reći da su trendovi uvelike ovisili o tim specifičnim uvjetima. Ipak, uspjeh koji je festival postigao u tom formatu za mene više svjedoči o studentskom entuzijazmu i upornosti nego o trendovima. Moj dojam je uvijek bio da studenti s kreativnih područja pokazuju veliki interes za širok spektar umjetničkih i kreativnih formi, a popularnost festivala upravo to potvrđuje. Iako su trendovi uvijek prisutni, smatram da oni cirkuliraju kroz svaku novu generaciju studenata, koji neprestano istražuju i razvijaju interese prema različitim poljima.

Tea: Kao generacija koja je preuzela festival u trenutku povratka programa uživo rekla bih da su nam radionice bile najdraži dio. Osim dugoočekivane prilike za druženjem, studenti su imali priliku učiti iz prve ruke i zajedno stvarati nešto novo; čini nam se da je to bilo neophodno nakon nekog vremena provedenog u izolaciji i prezasićenosti digitalnim sadržajem. Trend koji se pojavio je da se radionice popune u roku par minuta od kada otvorimo prijave (što je često popraćeno rušenjem web stranice) i neopisivo nas veseli kad čujemo od kolega da spominju radionice ili predavanja kao posebno i drago iskustvo.

Zagreb

Ove godine studenti mogu prijaviti radove u osam kategorija – arhitektura, urbanizam i krajobrazna arhitektura, dizajn vizualnih komunikacija, industrijski dizajn, film i fotografija, modni i tekstilni dizajn, likovna umjetnost i tipografija. Kako su odabrane baš ove kategorije i planirate li ih proširiti u budućnosti?

Ivan: Široki spektar kategorija govori o tome kako se dobar duh DA festivala proširio i na ostale ‘kreativne’ zajednice (fakultete). Osnovna ideja DA festivala je bila spojiti, i time upoznati, studente dizajna i arhitekture. Tada, a i još uvijek, ti studenti dijele prostorije Arhitektonskog fakulteta i referadu. Unatoč tome, svojevremeno, nije bilo previše dodirnih točaka između jednih i drugih. Nedostajalo je kvalitetne interakcije. Svatko se držao svojih zadataka i problema. Osnivanjem i pokretanjem ovog festivala htjeli smo spojiti duhove kreativnosti. Sada, deset izdanja nakon, vidimo da je vizija urodila plodom. Vidimo da se studenti sve više umrežavaju i pletu multidisciplinarnu mrežu kreativne energije.

dizajn

Rea: Kategorije su se razvijale paralelno s rastom samog projekta. Kako je festival postajao sve popularniji, sve više studenata iz različitih područja željelo je pronaći ‘svoje mjesto pod suncem’, pa se proširenje kategorija činilo kao ispravna odluka. Izuzetno mi je drago vidjeti da se one i dalje nadograđuju, jer to znači da studentski interes raste, a broj prijava se povećava. U konačnici, sve se vraća na temeljnu interdisciplinarnu ideju festivala, koja je nakon deset izdanja postala još samo izraženija.

Tea: To potvrđuje i nova kategorija koju smo uveli ove godine – tipografija. Interes je bio dosta velik pa se veselimo vidjeti i te radove, a ne sumnjamo u pojavu novih kategorija.

S obzirom na to da festival uključuje i predavanja te radionice, koliko su oni važni u odnosu na samu izložbu studentskih radova? Primjećujete li da studenti više sudjeluju u jednom ili drugom segmentu festivala?

Ivan: Izložba studentskih radova je od prvog izdanja temelj festivala, tako studenti preko svojih radova iz prve ruke saznaju jedni za druge. Profiliraju se na neki način:” Ti znaš ovo, ja znam ovo, hajdemo nešto skupa…” Na kraju krajeva, to su budući mladi profesionalci koji će surađivati na projektima jednog dana. Biti na gradilištima, natječajima itd. Stoga, izložba je tu glavni animator i prevoditelj. Radionice i predavanja, raznih stručnjaka i starijih kolega, su prisutne da prodube znanje i prošire sliku struke. Zahvaljujući predavanjima i radionicama studenti dobivaju sliku profesionalnog života koji ih čeka nakon diploma.

DA! Festival

Rea: Studentska izložba uvijek će biti u srcu ovog festivala i njegova osnovna bit, no predavanja, radionice, druženja, paneli su sve ono što upotpunjuje projekt i čini ga prostorom potencijala. Još prije vlastitog angažmana, festival sam doživljavala kao priliku za pristup znanjima koja često nisu dostupna unutar akademskog okruženja. Zaista je inspirativno shvatiti koliko je pojedinaca iz različitih struka spremno samo tako podijeliti svoje iskustvo sa studentima – a sve što smo treba je samo pitati. Stoga bih na ovo pitanje odgovorila da, iako neki sadržaji možda budu popularniji od drugih, svi oni zajedno čine festival jedinstvenim i iznimno važnim za buduće generacije kreativaca.

lifestyle

Tea: Odlična stvar kod DA! festivala je da ima jako puno različitog sadržaja i da studenti imaju priliku sudjelovati i doživjeti od svega po malo i koliko žele… Nismo primijetili neku  podjelu i upravo je to poanta ovako dinamičnog i interdisciplinarnog festivala za studente; svatko može pronaći nešto za sebe i doprinijeti na svoj način. Ove godine vratili smo DA! market, jednodnevni događaj na kojem studenti imaju priliku izložiti svoje radove od dizajna i printeva do raznih rukotvorina, a posjetitelji ih mogu podržati donacijama u zamjenu za izložak.

Jedna od ključnih misija festivala je afirmacija mladih umjetnika i dizajnera. Jeste li svjesni primjera gdje je sudjelovanje na DA! festivalu pomoglo nekom studentu da dobije posao, suradnju ili drugu značajnu priliku u profesionalnom svijetu?

Ivan: Promocije, priznanja i eksponiranost puno znače mladim umjetnicima i kreativcima. Naime, puno osobne energije je u svakom kreativnom procesu. Sudjelovanje na festivalima i izložbama kao što su DA festival jako pomažu individualcima da iskuse svoje prve korake prema profesionalnom putovanju. Ove godine, npr., žiri za industrijski dizajn čine ljudi koji su jedni od hrvatskih najvećih stručnjaka na području dizajna. Možda neki radovi, nakon selekcije, vide svjetlo dana na policama dućana ili svom komercijalnom obliku na jesen…

DA! Festival

Rea: Jedan od glavnih ciljeva ovog festivala upravo je povezivanje, i svaki put me iskreno razveseli kada prepoznam neko poznato ime koje mogu povezati s ovim projektom. U kreativnim krugovima nikada ne znaš kamo te putevi mogu odvesti niti koliko nevjerojatnih suradnji može proizaći iz jedne radionice ili predavanja. Bude mi iznimno drago kada vidim kako se festival razvija u rastuću zajednicu koja spaja talentirane ljude i otvara vrata novim prilikama, no u isto vrijeme i njeguje neke prijašnje suradnje.

Tea:  Bilo je slučajeva da netko iz struke kontaktira studente za praksu ili ih pozovu na suradnju. Mnogim je studentima od velikog značaja već i sama vidljivost na izložbi, a posebno ako su im radovi nagrađeni.

dizajn

Kako izgleda proces odabira radova i selekcije najboljih? Kakve kriterije stručni žiri koristi prilikom ocjenjivanja i što ih najviše impresionira kod prijavljenih radova?

Ivan: Radovi se selektiraju na temelju njihove razine inovacije, kvalitete izvedbe i originalnosti autora, tj. načina kojim je rad prezentiran javnosti.

Rea: Ono što su sve organizacije dosljedno zadržale jest princip da se svi prijavljeni radovi izlažu, dok se najbolji dodatno nagrađuju. Kako su se kategorije prijava širile, razvijao se i žiri, koji je danas daleko kompleksniji nego u ranijim izdanjima – što smatram još jednim važnim korakom u rastu i profesionalizaciji festivala. Ipak, temeljna ideja ostala je nepromijenjena: svaki student dobiva priliku predstaviti svoj rad, dok je selekcija najboljih samo dodatna motivacija.

Tea: Svake godine sve je veći i raznolikiji broj prijavljenih radova, a i povećan je interes studenata izvan Hrvatske. Zanimljivo je sagledavati izložbu radova koji nadilaze zadatke i granicu/granice, a kojima je zajedničko to što su studentski.

DA! Festival

Kako publika reagira na festival – dolaze li samo studenti i struka ili se interes širi i na širu javnost? Jeste li uočili povećanje interesa izvan akademske zajednice?

Ivan: Tajna uspješnosti svakog festivala leži u tome koliko se publika uspješno poistovjetila s njegovom energijom i vibrom. Kada radite festival kojeg potiče čisti entuzijazam i dobra volja, skoro je nemoguće imat loš odaziv. Dovoljno je da vam se odazovu prijatelji, susjedi, kolege i obitelj i već ste pobijedili! A kako znamo da energija stvara energiju, tako jedni vuku druge. Malo prije smo spomenuli da je kategorija radova sve šira, to samo govori o tome do kuda i gdje se sve duh DA festivala proširio.

Rea: Porast odaziva kroz ovih deset izdanja bio je neminovan, prateći kontinuirani razvoj festivala. Nova imena donose novu publiku, dok se festival istovremeno profilirao kao važna točka unutar kreativnih sektora, privlačeći sve veći broj sudionika. Širenjem kategorija izložbe, kao i raznovrsnošću tema predavanja i radionica, festival nastavlja privlačiti nove ljude, a sigurna sam da će se taj rast i dalje nastaviti.

lifestyle

Tea: Istaknula bih jedan slatki trenutak kad su nam na festival došli maturanti, a na kraju su nam kasnije postali i kolege. I još nešto – nitko nije sretniji od nas kad svaki put u gradu vidimo nekoga s našom torbom ili uočimo DA! stickere u kafićima i na tuđim laptopima.

Organizacija ovako velikog festivala sigurno je izazovna. Koliko unaprijed krećete s pripremama, s koliko ljudi radite na organizaciji i što je najzahtjevniji aspekt cijelog procesa?

Ivan: Prvo izdanje festivala krenulo je na proljeće, te, na vrh na nos, u svega par tjedana, s puno energije i kolektivnosti, uspjeli smo sve postaviti na noge do zadnjeg trena – otvaranja prvog DA festivala. Ljude je teško motivirati kada treba volontirati. To je po meni najveći izazov. S druge strane, oni koji od starta povjeruju i “vide” viziju, naprave većinu posla. Najteže je ostat motiviran. Pogotovo kad stvari zapnu ili krenu nizbrdo.

Rea: Vjerujem da bi se svi bivši i sadašnji organizatori složili sa mnom kada bih rekla da se uvijek nešto moglo napraviti pametnije i bolje. No, organizacija ovakvog projekta zaista je životna škola pa me tako naučila puno više o radu s ljudima nego neka druga profesionalna iskustva. Za ekipu koja je festival organizirala tijekom COVID razdoblja, to je stvarno bilo eksperimentiranje. Sve što smo do tada planirali odjednom nije bilo moguće realizirati u online formatu, pa smo, na neki način, morali početi ispočetka. Usudila bih se reći da je to donijelo i prednosti i izazove, ali u konačnici je predstavljalo prekretnicu koja nam je omogućila da proširimo sadržaj i učinimo ga znatno fleksibilnijim unutar online okvira. Na kraju, svaka generacija uči na iskustvima one prethodne, a svaki pokušaj inovacije samo je još jedan korak naprijed.

DA! Festival

Tea: Dugogodišnje iskustvo organizacije festivala i prenošenje znanja s generacije na generaciju uvelike olakšava cijeli proces. Na neki način smo se već uigrali s rokovima za prijave na javne natječaje za sufinanciranje projekata pa se neki dijelovi organizacije festivala događaju i prije samog početka organizacije; festival je proljetni pa ozbiljniji dio uglavnom počinje krajem godine, ali već se u jesen okupimo i mozgamo o idućem izdanju. Broj ljudi u organizacijskom timu svaki je put drugačiji, no od malog tima od nekoliko ljudi za ovo smo se izdanje udvostručili. Festival je ambiciozniji svakim novim izdanjem i opseg posla premašuje radni kapacitet pet-šest osoba; trenutno nas je jedanaestero. Teško je međusobno uskladiti rasporede i održati motivaciju, posebice na početku kad je sve još u zraku i financijski neizvjesno, ali drži nas to da radimo nešto za viši cilj. Na kraju uvijek uspijemo, usprkos svim problemima i nepredviđenim okolnostima, nakon čega slijedi neizmjeran osjećaj ispunjenosti te smo zadovoljni i ponosni na uspjeh svakog izdanja festivala.

zagreb

Jedna od posebnosti DA! festivala je to što ga organiziraju studenti za studente. Koliko autonomije studenti imaju u organizaciji i koje su najveće lekcije koje nauče kroz sudjelovanje u pripremi festivala?

Ivan: Prilikom slaganja prvog izdanja festivala, kao studenti smo imali potpunu slobodu. Uglavnom jer nitko nije obraćao previše pozornosti na nas, a kako nismo nikoga vukli za novce, nismo imali ni stresa odgovornosti. Trebali smo samo održat obećanje da ćemo sve vratiti na mjesto i počistiti. Prvu lekciju koju smo tada kao organizatori savladali bila je: ako ne pitaš, nemoj ni očekivati da ćeš dobiti – pitaj, guraj inicijativu, idi dalje. Te tri lekcije i dan danas koristimo.

dizajn

Rea: Studentska autonomija je ključ. Iako je razvoj projekta donio i određene odgovornosti, posebno u vezi s financiranjem festivala ove veličine, najvažnije je da sve ostane u rukama studenata i da se ta autonomija ne izgubi u procesu. Ako me pitate koje lekcije iz organizacije festivala možeš naučiti rekla bih da je to apsolutno sve. Od pronalaženja financiranja i prijavljivanja na natječaje do upravljanja vremenom, logistike rasporeda, multitaskinga i fleksibilnosti. Naučiš kako raditi s ljudima i, što je još važnije, kako zatražiti ono što ti treba jer, na moje iznenađenje, često je dovoljno samo pitati. Stoga ako se pitate što sve studenti rade – rade apsolutno sve.

DA! Festival

Tea: Potpuna autonomija! Izniman je osjećaj raditi velike i ozbiljne stvari poput ovog festivala bez ‘nadzora’, da ovisimo o nekome. Znanje i iskustvo koje smo stekli organizirajući festival je neprocjenjivo, a vjerujem da za mnogo toga nikada ne bismo niti saznali kako se radi ili se uopće usudili raditi. Proces produkcije je složen i zahtjevan, no nauči te na brzo donošenje odluka, slanje ozbiljnih mailova, obavljanje zastrašujućih poziva, raspisivanje i prijavljivanje projekta na natječaje za sufinanciranje pa onda i upravljanje tim financijskim sredstvima, traženje smještaja i prijevoza u zadnji čas za predavače i studente koji nam dolaze, kako komunicirati i raditi s velikim brojem ljudi u kratkom vremenu, kako presavinuti letak jer niste imali dovoljno sredstava za platiti print pa jedno popodne stvorite manufakturu na faksu i slično. Koliko god ozbiljno festival djelovao izvana, pozadinu čini skupina nekolicine studenata s prijateljima i kolegama, a svima nam je zajednička karakteristika neumorna ambicioznost uz studentski kolektivni duh.

dizajn

Kada biste mogli ostvariti bilo kakvu suradnju ili ugostiti bilo kojeg predavača na festivalu, tko bi to bio i zašto? Postoje li neka imena iz svijeta umjetnosti, dizajna i arhitekture koje biste voljeli vidjeti na budućim izdanjima festivala?

Ivan: Ponosno mogu reći da je festival do sada ugostio skoro sve velikane kreativne scene u Hrvatskoj. Oni koji nedostaju doći će na red u idućim izdanjima. Ideja da generacije studenata i posjetioci festivala imaju sve veći program i sve više domaćih predavača je nešto o čemu smo samo sanjarili i ugodno se smijali kada smo krenuli. DA, treba ostat pozitivan i širiti dobre ideje i volju.

DA! Festival

Rea: Kroz godine je festival okupio toliko značajnih pojedinaca, pa mislim da je možda pravo vrijeme i za ambicioznije poduhvate. U ime svih bivših i budućih organizatora, nadam se da će projekt nastaviti rasti i širiti se, jer vjerujem da, ako već nije, ima potencijal postati jedna od ključnih inicijativa u regiji, pa možda čak i šire.

festival

Tea: Festival je odlična platforma jer osim velikih imena pruža priliku i svježim licima. Dosad smo surađivali s mnogim poznatim osoba iz domaće sfere, ali i studentima i mladim uspješnim ljudima širokih interesa koji su voljni podijeliti svoje iskustvo s ostalim studentima i posjetiteljima. Posebno nam je drago kad (u recentnijim izdanjima) festivala predavanje ili radionicu održava netko tko je kao student sudjelovao na festivalu i/ili i prijavio rad, odnosno čiji je rad nagrađen.

SAZNAJ VIŠE: