ChatGPT slike i zabava milijuna: koliko zapravo koštaju 80s fotke

ChatGPT slike 80-ih preplavile su Instagram, no što sve trošimo kako bismo vidjeli sebe u najnovijim AI viralnim trendovima
11.09.2026.
IMAGE SOURCE: Julee Juu/Unsplash Vinicius "amnx" Amano/Unsplash TikTok @Manny Fernandez @Business Insider
RECOMMENDED

Nije mi namjera vikati ni na koga. Ja samo želim da malo promislimo. Jer Instagram ChatGPT slike ne donosi nam Zvončica uz malo vilinskog praha.

CHATGPT SLIKE VS PRIVATNOST

Ako osoba u običnom osobnom ChatGPT računu uploada svoju fotografiju i zatraži da je ChatGPT pretvori u 80s verziju, ta fotografija smatra se “User Contentom”, jednako kao promptovi, dokumenti i drugi uploadani sadržaj. OpenAI izričito navodi da se, ovisno o korisnikovim postavkama, i slike i datoteke mogu koristiti za poboljšavanje/treniranje modela.

chatgpt slike
Vinicius “amnx” Amano / Unsplash

Ključna stvar je postavka “Improve the model for everyone / Poboljšaj model za sve”. Na osobnim Free, Plus i Pro računima dijeljenje podataka za treniranje je prema aktualnoj OpenAI dokumentaciji uključeno po defaultu, ali ga korisnik može isključiti. Kada ga isključi, novi razgovori više se ne koriste za treniranje modela.

Smijem li vas upitati da li uopće znate za ovu opciju, mislite li o njoj, ako da smatrete li ju bitnom i je li vam uključena/isklučena? Ne pitam, naravno samo zbog 80s trenda.

Fotografija se ne koristi samo tijekom tih nekoliko sekundi dok nastaje 80s verzija. OpenAI navodi da se sadržaj pohranjuje na njegovim sustavima i sustavima pouzdanih pružatelja usluga širom svijeta. Ograničen broj ovlaštenih zaposlenika OpenAI-ja i (pouzdanih?) pružatelja usluga može mu pristupiti kada je to potrebno zbog sigurnosti i zloupotreba, korisničke podrške, pravnih razloga ili poboljšavanja modela – posljednje ne vrijedi ako se isključi training.

Postoji još jedna “sitnica”: uploadana fotografija ostaje spremljena kao datoteka u ChatGPT Libraryju. Brisanje razgovora pritom ne briše automatski datoteku iz Libraryja; jer se njome upravlja zasebno.

Ne smijem napisati da OpenAI nakon uploada “može raditi što želi s vašom fotografijom” jer to službena pravila ne govore. Ali tvrdnja da selfie postaje dio sadržaja korištenog za poboljšavanje modela ako korisnik nije opt-outao izričito je potvrđena njihovom dokumentacijom.

Koliko ovdje još vjerujete da ne postoje zloupotrebe? Nakon nebrojenih skandala s prodajom podataka, vjeruje li itko u tu pretpostavku? Prije će biti da kroz digitalne pukotine svašta prođe i da na kraju AI “može raditi što želi s vašom fotografijom”.

Ovo je odavno pokazano i dokazano kada su u pitanju sve kreativne industrije. Najveći problem nije čak ni to da vam netko ukrade ideju, već lik. Modeli, primjerice, često nemaju prava na vlastite AI avatare – pa se zato malo-malo pojave na sudu nakon što snime lookbook, a zatim klijenti naprave kampanje koje nisu platili naravno.

Ako vam se to ne čini dovoljno strašnim – a trebalo bi – možda bi vas zaustavilo kada bi se vaše lice pojavilo u nekom porniću? Ili lice vašeg djeteta, koje ste uploadali da vidite kako bi izgledalo da igra u kostimiranoj seriji.

chatgpt slike
Julee Juu / Unsplash

CHATGPT SLIKE U EPIZODI “KUD SVI TURCI…”

Six seven funkcionira gotovo identično. Monkey see, monkey do. Besmislena fraza koja je postala globalni fenomen samo zato što se ponavljala. Djeca je izgovaraju, odrasli pokušavaju skapirati što znači, brendovi uskaču jer je popularna, a svaki novi pokušaj objašnjenja samo joj daje još prostora. Smisao više nije uvjet za sudjelovanje. Sudjelovanje je smisao.

To je najbolja paralela s ChatGPT slikama iz 80-ih. Nije stvar u tome da smo se kolektivno probudili s neodoljivom željom vidjeti sebe s trajnom, plavim sjenilom i naramenicama. Nitko zapravo ne mora znati zašto to radi niti mu se rezultat mora posebno sviđati. Dovoljno je da je vidio dovoljno drugih ljudi kako rade isto jer pola Instagrama izgleda kao godišnjak iz 1987. Six seven barem ne traži da zauzvrat uploadate svoje lice.

chatgpt slike
Julee Juu / Unsplash

CHATGPT SLIKE VS PLANETA

Netko će reći da se dogodila savršena “organska distribucijska petlja”: fotografija nastaje u ChatGPT-u, završava na Instagram Storyju, “Add Yours” je pretvara u lanac, sljedeća osoba odlazi u ChatGPT napraviti svoju i vraća je na Instagram. Je li organska ili okrestrirana, odlučite sami. To nije presudno.

Presudno je da odjednom svi vole, svi koriste AI. AI je preslatki alat.

I eto kontradikcije koja pada u drugi (ako i to) plan radi malo zabave. Data centri troše goleme količine električne energije za rad, a dodatna energija odlazi na infrastrukturu i hlađenje. Voda se koristi izravno za određene sustave hlađenja, ali postoji i indirektni vodeni otisak proizvodnje električne energije. Uz to dolaze proizvodnja čipova, rudarenje i obrada, izgradnja novih data centara i njihov lokalni utjecaj na životne sustave.

Ne mogu se frljakati viralnim brojkama tipa “jedna AI fotografija troši XY litara” jer potrošnja jako ovisi o modelu, hardveru, data centru, načinu hlađenja, lokaciji i električnoj mreži. Druga strana nije tako uviđavna kao ja: Sam Altman je prije nekoliko dana tvrdio da 38.000 ChatGPT upita zajedno ima vodeni otisak usporediv s proizvodnjom jednog badema i da noviji data centri koriste mnogo učinkovitije sustave hlađenja. Radi se o tvrdnji izvršnog direktora kompanije, ali plaši li vas još ko danas koliko Sam Altman?

Problem data centara nije izmišljen. Samo dva dana prije nego što su feedove preplavile 80s fotografije, Guardian je izvještavao o novom valu otpora data centrima zbog vode i otpadnih voda. Nisu svi problemi specifični za ChatGPT niti se mogu pripisati jednoj generiranoj fotografiji, ali pripadaju fizičkoj infrastrukturi na kojoj AI industrija raste vrtoglavom brzinom.

A onda dođe 80s trend ChatGPT slike i razum stvarno ode kroz prozor. Jer oni znaju dobar PR.

To je skoro školski primjer koliko je apstraktna ekološka briga slaba nasuprot neposrednoj društvenoj nagradi. “AI troši previše energije” zahtijeva da zamislite data centar koji nikada niste vidjeli. “AI troši vodu” zvuči ozbiljno, ali niste VI (trenutno) žedni i gladni zbog toga. Onda vam prijateljica pošalje svoju fotku na kojoj izgleda kao Rock Star Barbie i poziv da učinite isto. Sve traje manje od minute. Trošak je nevidljiv i kolektivan; nagrada je trenutačna i osobna.

Ovo nije ni priča o licemjerju. Društvene mreže su izuzetno dobre u pretvaranju ponašanja u refleks. Vidimo dovoljno istih fotografija da prestanemo donositi odluku želimo li sudjelovati i samo sudjelujemo. Isti ljudi koji bi prije mjesec dana shareali post o tome koliko AI troši vode danas generiraju pet verzija sebe jer im se u prvoj ne sviđa frizura.

Pri tom, backlash i viralnost više nisu ni dvije odvojene faze. Događaju se istodobno. Dok jedni dijele upozorenja o resursima koje AI troši, drugi dijele AI fotografije – a vrlo vjerojatno se te dvije skupine dobrim dijelom preklapaju.

Instagram nije učinio da zaboravimo da AI ima cijenu. Učinio je da nam na nekoliko minuta prestane biti važno. “Najveći trik koji je đavo ikada izveo bio je uvjeriti svijet da ne postoji”.

Najveći trik AI industrije jest uvjeriti nas da AI nema fizičko tijelo. Igrajući se našim.

SAZNAJ VIŠE: