“Beach body” i naše nesigurnosti: Krenimo na vrijeme

Ovaj tekst vam neće otkriti magičnu dijetu pomoću koje ćete izgubiti deset kilograma u mjesec dana
16.04.2022.
IMAGE SOURCE: BURO

Priprema za proljeće, skidanje u majice i haljine, a pogotovo za ljetni odmor, ponekad je slična obuci za najprestižnije sportsko natjecanje. Trošimo mjesece pripreme samo za ulazak u bikini. Zbog čega, koga? Nema nagrade na kraju ovog natjecanja, jer rijetko tko je sam sebi dodijeli.

Ovaj tekst vam neće otkriti magičnu dijetu pomoću koje ćete izgubiti deset kilograma u mjesec dana, ali će vam pomoći u biranju prioriteta i osvješćivanju nesigurnosti koje su došle nepozvane.

Na nekom nivou svi mi upadnemo u vrtlog tog početnog hypea oko dolaska proljeća i ljeta. Svi mi pomislimo na to idealno tijelo. 

Oblačenje kupaćih kostima ili kratkih hlača je većini zastrašujuće, često se tada osjećamo ranjivo i izloženo, bez obzira na oblik tijela. Svi imamo momente kada ne osjećamo povezanost s vlastitim tijelom i kada ga promatramo u nekom ogledalu iz paralelnog svijeta.

Iako je naš pristup do dolaska tog famoznog tijela za plažu – samo otići na plažu, ne znači da nemamo nesigurnosti, da se ne osjećamo neugodno i da se ponekada ne uspoređujemo s ljudima koji su u tom trenutku s nama na plaži.

Kako to da kupaći kostim otkriva toliko briga i anksioznosti u vezi s tijelom i nama samima? Što se zapravo događa?

Prvenstveno, tu su društvene poruke koje su prisutne od najranije dobi – silni priručnici kako žena treba izgledati i za koga! Sve ovo je pojačano društvenim mrežama na kojima se servira ideal ljepote – obrađene fotografije i inscenirani događaji koji stvaraju iluziju savršenog života. Naravno, ovim fotografijama nedostaje samo mali dio, a to je priča o tome što se sve trebalo “dotjerati” i u kojoj aplikaciji kako bi tijelo baš tako izgledalo.

Koliko je sve otišlo predaleko govori činjenica da se sve veći broj djece bori s poremećajima u prehrani, bulimijom, anoreksijom… Prije TikToka i Instagrama, djeca nisu u toj mjeri imala ideju da njihovo tijelo treba izgledati drugačije. Ovo pomicanje starosne granice je pojava modernog doba.

Na sreću, sve više ljudi je svjesno ovog problema i promjene su se počele događati, sporo, ali se događaju. Švedska vlada je uvela zakon da sve obrađene fotografije, koje su javno dostupne, moraju imati napomenu da su “fotošopirane ili da je na njima korišten filter”. Sve je veći broj brendova koji uključuju plus size modele u svoje kampanje. Također, sve je više Influencera koji pokazuju svoje tijelo bez filtera i obrade, boreći se za povratak u normalnost.

Hajde da nam izazov ovog ljeta ne bude beach body, nego revolucija! 

NACRT PLANA ZA REVOLUCIJU:

U nastavku teksta možete pronaći naše prijedloge za podršku ovoj osobnoj revoluciji. Shvatite ih kao samo neke od mogućnosti, nipošto kao imperativ.

POGLEDAJMO PREKO RAMENA:

Trendovi poželjnosti i kanoni idealnog fizičkog izgleda su se mijenjali kroz vrijeme. Oni su izuzetno promjenljivi, a mediji utječu na formiranje i forsiranje te slike koja je samo u tom trenutku aktualna. Ako sebe, svoj jedinstveni život, podesimo samo spram toga što se izvana nameće, u jednom trenutku činimo sve kako bismo bili što mršaviji, u drugom kako bismo imali što veće (određene) obline, u trećem kako bismo imali što veće mišiće itd. Sve su to samo mogućnosti. Osvijestimo njihovu relativnost i postojanje izbora u vlastitom životu.

ODABERITE KOGA ĆETE PRATITI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

Sadržaji kojima se izlažemo utječu na naše raspoloženje. Primijetite koji profili, vijesti i teme u vama stvaraju osjećaj neugode, ohrabrujuće i razigrane motivacije, a koji izazivaju pritisak i osjećaj moranja. U redu je ako vam ne pašu stvari koje se na prvi pogled čine pozitivnima (“voli sebe”, “prihvati svoje mane” itd.) jer se u njima često nalaze skrivene poruke inzistiranja na isključivo jednoj vrsti našeg postojanja – apsolutnog samoprihvaćanja do mjere tjeranja sebe na nešto. Uzmite ono što vam odgovara.

POSVETITE PAŽNJU SVOM TIJELU NA KOJI GOD NAČIN VAMA ODGOVARA

Ako želite trenirati – trening ne mora biti ekstremno naporan. Postoje različiti načini kako možemo biti fizički aktivni i postizati efekte koji doprinose našem zdravlju. Mnogi od njih čak ne zahtijevaju nikakvu posebnu opremu ni pripremu, kao na primjer šetnja, trčanje ili joga. Ako pronađemo fizičku aktivnost koja nam paše i koja je prilagođena našim mogućnostima, onda je manja vjerojatnost da ćemo brzo i lako odustati od nje. Svi smo različiti i OK je ako nam je neka aktivnost previše teška ili nam ne paše, iako je trenutno popularna i izgleda kao da je drugim ljudima laka.

Ako se želite posvetiti svojoj prehrani – značajno je osvijestiti da ona ne mora biti isključivo opterećenje već prirodna potreba. Ona predstavlja izvor energije, ali često i izvor uživanja. Imajući to u vidu potpuno je u redu da uživamo i u hrani koja nije zdrava, u onoj mjeri u kojoj to ne remeti naše zdravlje.

Cilj fizičkih aktivnosti i “zdrave” prehrane nisu samo rezultati, već i uživanje u slobodi da se posvetimo sebi i svom zdravlju onoliko i kada nama to odgovara, a u skladu s vlastitim potrebama. P.S. potrebe se i mijenjaju, manje ili više, od dana do dana, od mjeseca do mjeseca.

PROMJENA FOKUSA NA ZDRAVLJE, PRIORITETI SU PRESLOŽENI KOLEKTIVNO

Sjetimo se da su prethodne dvije godine pandemije unijele brojne promjene u naše živote i uopće u način na koji život, druge ljude i svijet oko nas doživljavamo. Postalo nam je jasno koliko su i fizičko i psihičko zdravlje značajni i da spram njih sve ostalo postaje manje važno. Pandemija nas je vratila s forme na suštinu.

NIKAD NIJE KASNO?

Proljeće je prirodno buđenje organizma, pokretanje i aktiviranje. U redu je što zimi imamo potrebu za ušuškavanjem i to ne znači da smo napravili grešku. To nas također ne ometa da se aktiviramo kada budemo osjetili potrebu i spremnost. To ne mora biti ni na proljeće, već baš onda kada smo mi spremni! Iz prirode i okoline nam može dolaziti podrška, a mi odlučujemo kada i kako ćemo posegnuti za njom. Kako kaže Mika Antić: “Nije sve u svoje vrijeme, već sve u tvoje vrijeme”.

TEKST: Psihološko Jezgro Centar

SAZNAJ VIŠE: