I vrapci na grani znaju da je ovaj ponedjeljak prvi ponedjeljak u svibnju, da je to dan kada se održava MET Gala, ali i da je tema ovogodišnje večere “gilded glamour.” Ako vas malo buni ova odrednica, ona se odnosi na tzv. Gilded Age, period u američkoj povijesti između 1870-1890, kada je ekonomija najbrže rasla u povijesti SAD-a. Ali, hajde da ne zaboravimo da se najveći problemi društva vrlo često kriju iza fasade balskih haljina i mašni. Pitamo se je li Anna Wintour ovo uzela u obzir i je li ovo namjerni slučaj poslovičnog “neka jedu kolače”? Kako god bilo, ovo je sve što treba znati o Gilded Age periodu – i po čemu to podsjeća na onaj u kojem trenutno živimo.
THE GILDED AGE I MODA BOGATIH
“Moda raskoši” – otprilike tako glasi Vogue opis mode ovog perioda. Zahvaljujući novim mašinama i industrijalizaciji, proizvodnja tkanina je u drugoj polovici 19. stoljeća postala znatno jeftinija. Proizvodilo se više odjeće nego prije, a i sama odjeća je bila raskošnija – mašne, trake, karneri i volani, čipka, ogromni rukavi i rukavice, kragne i vez perlama. Pored korzeta, ispod sukanja stavljani su jastučići koji su davali iluziju širih bokova. Paleta boja također je bila u skladu s ovom željom za raskoši pa su prevladavale ljubičasta, smaragdnozelena, tamnoplava… Prilično povijesnu korektnu ideju dat će vam HBO serija “Pozlaćeno doba”, predlažemo da bacite pogled prije ovog događaja.
Po prvi put u povijesti odjeća za sport postala je dio svakodnevne (ženske) garderobe zbog velike popularnosti tenisa i biciklizma, sve s pufastim haljinama punim volumena: upravo one su bila najudobnija odjeća u kojima su se žene mogle kretati . U New Yorku je 1892. godine izašlo i prvo izdanje magazina Vogue – od čak 16 stranica.
THE GILDED AGE KAO ALUZIJA NA SUVREMENU MODNU INDUSTRIJU
Već smo rekli da je ovo period u kojem je cvjetala ekonomija, razvijala se industrija. Edison je patentirao sijalicu, Bell telefon, industrijalizacija je bila u punom zamahu, gradovi se širili, neboderi rasli… Ipak, u isto vrijeme pojačale su se ionako velike socijalne razlike, a bogati ekstremno bogatili na račun radnika koji su radili u apsolutno nehumanim uvjetima. Čak i sam naziv Gilded Age implicira da se radi o pozlati, lažnom sjaju. Ovaj izraz prvi su upotrebili Mark Twain i Charles D. Warner u istoimenom romanu koji se bavi temom korupcije, nezajažljive pohlepe i prljavim političkim igrama u Americi.
Amy Odell, novinarka i autorica biografije Anne Wintour, nedavno je usporedila Gilded age sa suvremenom modnom industrijom. Industrijom koja je praktično isključivo u posjedu milijardera kao što su Bernard Arnault i Amancio Ortega, u čijim tvornicama radnici rade u uvjetima koji su ispod ljudskog nivoa i zarađuju nekoliko dolara na dan. “Moda nikada nije napravila ovoliki jaz između svojih kupaca i radnika, ” piše Odell. “Luksuzni brendovi neprekidno dižu cijene zato što njihovim bogatim kupcima ne smeta platiti skuplje. Boli me to što znam cijene benzina, na primjer, dok jedna Bottega suknja košta koliko i polovan automobil.”
THE GILDED AGE I NASTANAK SINDIKALNOG POKRETA U AMERICI
Sindikalni pokret je u SAD-u nastao u drugoj polovini 19. stoljeća. Radnici željeznice organizirali su se u veliki štrajk sa zahtjevima za humanije uvjete i višu cijenu rada (poznat kao The Great Railroad Strike 1877) tijekom kojeg su vlasnici željeznica pretpjeli ogromne gubitke. Ovo je bio početak organiziranja radnika u sindikate što je na kraju rezultiralo kontroliranjem minimalne cijene rada i osiguranjem od povreda na radu.
Simbolična je činjenica da su zaposleni u američkom Condé Nastu već godinama na ovaj ili onaj način u pokušajima da se izbore za svoja prava, kao i to da su prvi veći udruženi sindikat oformili tek krajem ožujka ove godine. Zahtjevi im se ne razlikuju mnogo od onih postavljanih u 19. stoljeću, a pretpostavljamo da će neki dogovor biti postignut vrlo brzo pošto teško da će Wintour željeti da joj se njen pozlaćeni glamur povezuje sa štrajkovima umjesto sa korzetima i fancy šeširima.
