Ako do sada niste čuli izjave na temu “jedite lubenicu umjesto da mažete SPF”, smatrajte se sretnima. Algoritam vas je poštedio. Konkretno ovu glupost propagira jedna supruga poznatog čovjeka u Srbiji već godinama. Narod je čak i sluša. Tvrdnje o hrani kao prirodnom SPF-u sve su više prisutne. Nekad su to rajčice, nekad lubenica, ponekad mrkva, a vrlo često se spominju i dodaci prehrani bogati karotenoidima. U najekstremnijim verzijama ide se do toga da se sugerira kako “pravilna prehrana” može značajno smanjiti potrebu za kremama sa zaštitnim faktorom. Dakle, hrana kao zaštita od sunca.

Zvuči privlačno. Ideja da se zaštita od sunca može riješiti nekakvim ukusnim tanjurom puno je jednostavnija od svakodnevnog nanošenja i obnavljanja SPF-a. Problem je (samo?) u tome što znanost nikada nije rekla ono što internet tvrdi da je rekla.
Postoji razlog zbog kojeg dermatološke organizacije i dalje preporučuju kombinaciju zaštitnog faktora, odjeće, hlada i izbjegavanja najjačeg sunca. Nijedna namirnica nije pokazala sposobnost blokiranja UVA i UVB zraka na način na koji to rade proizvodi formulirani upravo za tu svrhu.
TKO ŠIRI PRIČU O “JESTIVOM SPF-U”?
Najčešće je riječ o wellness influencerima, samoproglašenim stručnjacima za hormonalno zdravlje, biohakerima i različitim kreatorima sadržaja koji vole predstavljati prehranu kao rješenje za gotovo svaki zdravstveni problem. U pravilu se pozivaju na stvarne studije, ali iz njih izvlače zaključke koje same studije nikada nisu donijele.
Primjerice, nekoliko istraživanja pokazalo je da dugotrajna konzumacija rajčica bogatih likopenom može smanjiti intenzitet crvenila kože nakon UV izlaganja. To je zanimljiv i vrijedan podatak. No smanjiti crvenilo nije isto što i spriječiti UV oštećenje, a još manje znači da možete preskočiti SPF.
Jasno vam je da je to ozbiljan problem: znanost govori o dodatnoj podršci koži, a društvene mreže to pretvaraju u zamjenu za zaštitu od sunca.
IMA LI ZAŠTITA OD SUNCA HRANOM IKAKVU KORIST ZA KOŽU?
Da bismo razumjeli gdje nastaje zabuna, prvo moramo razumjeti što UV zračenje radi koži. Kada je koža izložena suncu, nastaju slobodni radikali i oksidativni stres. Oni sudjeluju u procesima koji dovode do upale, ubrzanog starenja kože i oštećenja stanica.

Tu na scenu stupaju antioksidansi.
Karotenoidi poput likopena, beta-karotena, luteina i zeaksantina mogu pomoći organizmu da se učinkovitije nosi s dijelom tog oksidativnog stresa. Drugim riječima, oni ne djeluju kao krema koja reflektira ili apsorbira UV zrake. Oni pomažu tijelu da se lakše nosi s nekim od posljedica izlaganja suncu. Ponavljam, to nije isto.
Zbog toga stručnjaci često govore o “unutarnjoj podršci koži”, a ne o unutarnjem SPF-u.
KOJA SE HRANA NAJČEŠĆE POVEZUJE SA ZAŠTITOM OD SUNCA?
Rajčice su vjerojatno najistraženiji primjer. Bogate su likopenom, snažnim antioksidansom koji se još bolje apsorbira kada je termički obrađen. Upravo zato se u studijama često koristi koncentrat ili pasta od rajčice. Nekoliko istraživanja pokazalo je da redovita konzumacija može pomoći u smanjenju UV-induciranog crvenila kože.
Lubenica također sadrži likopen, dok mrkva, batat, špinat i kelj sadrže beta-karoten i druge karotenoide povezane sa zdravljem kože.

Često se spominju i borovnice zbog visokog udjela antioksidansa, kao i orašasti plodovi i sjemenke koji sadrže omega-3 masne kiseline važne za održavanje zdrave kožne barijere.
Zeleni čaj još je jedan favorit stručnjaka. Njegovi polifenoli proučavaju se godinama zbog potencijalne uloge u smanjenju oksidativnog stresa i upalnih procesa povezanih s UV izlaganjem.
Drugim riječima, gotovo sva hrana koja se pojavljuje na popisima “prirodne zaštite od sunca” zapravo je hrana koju bi većina nutricionista preporučila i bez ikakve veze sa sunčanjem.
ZAŠTO SPF NEMA ZAMJENU?
Ono što nijedna od ovih namirnica ne može napraviti jest fizički ili kemijski zaustaviti UV zrake prije nego što dođu do kože.
SPF proizvodi formulirani su upravo za taj zadatak. Njihova je svrha smanjiti količinu UV zračenja koja dopire do stanica kože. Hrana to ne radi. Hrana može pomoći organizmu da se učinkovitije nosi s dijelom posljedica izlaganja suncu, ali ne može zamijeniti mehanizam zaštite koji pruža krema sa zaštitnim faktorom.
Zbog toga je ideja da rajčica, sok od mrkve ili nekoliko dodataka prehrani mogu zamijeniti SPF ne samo netočna nego i potencijalno vrlo opasna.

ŠTO JE RAZUMAN ZAKLJUČAK?
Najpametniji pristup zapravo nije posebno kontroverzan. Jedite rajčice. Jedite lubenicu. Jedite zeleno lisnato povrće, bobičasto voće i orašaste plodove. Pijte zeleni čaj ako ga volite. Sve su to navike koje mogu imati pozitivan učinak na zdravlje kože tijekom cijele godine, a posebno ljeti kada je izloženost UV zračenju veća.
Samo nemojte očekivati da će vam zdjela salate odjednom dati SPF 50. Prehrana može biti koristan saveznik kože. Zaštita od sunca i dalje ostaje posao za SPF.