Rolex je danas sinonim za preciznost, luksuz i prestiž, a njegov put do tog statusa je započeo vrlo jednostavnom idejom. Sat koji može preživjeti vodu. U ranim 1920-ima ručni satovi su bili vrlo osjetljivi i nepraktični (iako estetski prekrasni), a svaka kapljica kiše značila je mogući kvar. Hans Wilsdorf je prepoznao ovaj problem i odlučio je to promijeniti i stvoriti prvi potpuno vodootporan sat. Tako je 1926. godine nastao Rolex Oyster, model koji je zauvijek promijenio industriju. Da bi pokazao kako njegova tvrdnja o vodootpornosti sata ne staje samo na riječima, on je pronašao vrlo zanimljiv način da to i dokaže. Dao je Oyster sat britanskoj Mercedes Gleitze da ga testira na svom pothvatu preplivavanja kanala Le Manche.
Kako se rodila ideja o Rolex Oyster satu?
Hans Wilsdorf, osnivač brenda Rolex, je u trenutcima kad su ručni satovi bili često osjetljivi na vlagu i prašinu, imao ambiciju promijeniti pogled na ono što sat može izdržati. U razdoblju 1920-ih skupio je i proučavao patente za brtvljenje kućišta i vijčane krunice, a sve s ciljem da stvori sat koji neće pretrpjeti svaki kontakt s nepovoljnim vanjskim uvjetima. 1926. godine Rolex je predstavio Oyster, prvi sat s hermetički zatvorenim kućištem koje je štitilo mehanizam od vode i prašine. Ključne inovacije koje je Rolex predstavio su bile kućište u tri dijela, vijčana krunica s mehanizmom spojke, te precizne brtve i konstrukcija, koja je u kombinaciji s navojnim poklopcima stvarala pritisak i sprječavala prodor vode i čestica.
Zanimljivo je to što dio tehnologije nije bio potpuno originalan. Wilsdorf je kupio patent od Perregauxa i Perreta iz 1925. godine, čiji je originalni model imao tehničke nedostatke, pa je Wilsdorf sustav revidirao i poboljšao. Oyster nije bio samo tehnički eksperiment, bio je i strateški element brenda. Nakon njegovog predstavljanja, Rolex je staklene akvarije s Oyster satovima stavljao u izloge, pokazujući satove koji rade pod vodom, te su tako uzimali pažnju prolaznika. A kako bi inicijalno pokazali da su tvrdnje o vodootpornosti istinite, 1927. godine odlučili su ga dati britanskoj plivačici Mercedes Gleitze.
Ona se te godine odlučila potvrditi svoj status prve Engleskinje koja je preplivala Le Manche, a Rolex joj je dao zlatni Oyster da ga nosi dok pliva. U uvjetima hladne i valovite vode, sat je bio izložen ekstremima. Iako Gleitze nije uspjela isplivati cijelu rutu, nakon otprilike 10 sati bila je primorana prekinuti plivanje, ipak sat je potpuno ispravno radio.
Mercedes Gleitze je tako postala prva Rolex ambasadorica, iako tada taj pojam nije još ni postojao. Kasnije su na njezino mjesto došli brojni drugi sportaši, istraživači, ronioci i glumci, ali njezin sat je zauvijek ostao onaj koji je prvi testirao granice. Sam Oyster sat nije bio nimalo napadan, zapravo je bio vrlo decentan. Zlatno kućište od 9 karata, ružičasti brojčanik, 27 milimetara promjera, što ga dimenzijama čini malim satom. Utjecaj je ipak bio enorman.
Rolex Oyster je otvorio put prema svim kasnijim Rolex inovacijama, od Oyster Perpetuala s automatskim navijanjem, do ronilačkih legendi poput Submarinera i Sea-Dwellera. Ono što je počelo kao eksperiment s vodootpornim kućištem postalo je filozofija marke, spoj izdržljivosti i elegancije. Svaki današnji Rolex i dalje nosi oznaku Oyster, kao podsjetnik na taj revolucionaran početak.
Zlatni Rolex Oyster koji je Gleitze nosila pojavio se u javnosti tek nedavno, nakon više od 20 godina u privatnoj kolekciji. Sotheby’s ga ove godine stavlja na aukciju u Ženevi, s procijenjenom vrijednošću od 1,3 milijuna dolara. Stražnja strana još uvijek nosi legendarnu gravuru “Miss M. Gleitze. The Companion ‘Oyster’. Vindication Channel Swim. October 21st, 1927.”, a teško je zamisliti manji, a značajniji sat.
Nema dragulja niti previše detalja, samo jednostavnost dizajna i priča o odlučnosti jedne žene i jednog brenda. Danas filozofija brenda utjelovljuje upravo to, elegancija i izdržljivost itekako idu ruku pod ruku jedno s drugim. Wilsdorf je prije svih shvatio kako preciznost i pouzdanost ne bi trebali biti luksuz, već standard. On nije prodavao samo mehanizam, nego povjerenje i zato je njegov mali Oyster iz 1926. više od komada metala.
