Prostoria na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu predstavlja Revisiting Richter, izložbeni projekt i novu kolekciju kojom po prvi put u proizvodnju postavlja dizajn namještaja Vjenceslava Richtera (1917.–2002.), jednog od ključnih autora hrvatskog modernizma. Riječ je o projektu koji ne samo da uvodi Richterov dizajn u suvremeni proizvodni kontekst, nego ga i pozicionira unutar šireg kontinuiteta modernističkih ideja koje i danas zadržavaju svoju relevantnost.
Od arhiva do proizvodnje: Prostoria predstavlja Richterov namještaj
Vjenceslav Richter bio je arhitekt, umjetnik i teoretičar čiji se rad razvijao na sjecištu arhitekture, vizualne umjetnosti i dizajna. Kao središnja figura poslijeratnog modernizma u Hrvatskoj, zagovarao je sintezu vizualnih umjetnosti te redefinirao arhitekturu kao dio šireg sustava prostornih, društvenih i kulturnih odnosa. Rođen u blizini Zagreba, diplomirao je arhitekturu 1949. godine, a već početkom karijere postaje jedan od osnivača avangardne grupe EXAT 51, koja odbacuje socrealizam i afirmira apstrakciju, pozicionirajući domaću scenu unutar međunarodnog modernističkog diskursa.
Njegov profesionalni razvoj obilježen je snažnim oslanjanjem na izložbenu arhitekturu kao eksperimentalno polje. Već krajem 1940-ih i početkom 1950-ih projektira paviljone i izložbene postave diljem Europe i Sjedinjenih Američkih Država, razvijajući pristup u kojem izložbe funkcioniraju kao integrirani prostorni i multimedijski sustavi. Međunarodno priznanje stječe kroz projekte jugoslavenskih paviljona na velikim svjetskim izložbama, među kojima se posebno ističe paviljon na Expo 58 u Bruxellesu, uvršten među najznačajnija arhitektonska ostvarenja tog vremena. Slične ideje razvija i kroz projekte za Trijenale u Milanu, izložbu Italia ’61 u Torinu te Expo 67 u Montrealu.
Paralelno s arhitekturom, Richter djeluje i kao umjetnik unutar međunarodne neoavangarde, sudjelujući na izložbama pokreta New Tendencies te izlažući u institucijama poput Guggenheim Museuma u New Yorku i LACMA-e. Njegov rad obuhvaća širok raspon disciplina – od urbanizma i teorije do dizajna proizvoda – često razvijen kao eksperimentalni sustav, a ne kao konačan objekt. Upravo zato velik dio njegovog dizajna namještaja nikada nije bio prilagođen serijskoj proizvodnji, već je ostao na razini prototipova ili manjih serija, zamišljen kao produžetak arhitektonskog razmišljanja.
Središnji koncept njegova teorijskog rada, sinturbanizam, definira grad kao fleksibilan i integriran sustav, dok ideja „prostorne slike” nastoji objediniti umjetnost i arhitekturu u jedinstvenu strukturu. Kroz međunarodne projekte i kulturne mreže Richter djeluje kao važan posrednik između lokalnog i globalnog modernizma, a njegovo nasljeđe i danas se reinterpretira kroz izložbe poput Toward a Concrete Utopia u Museum of Modern Art u New Yorku.
Upravo iz tog bogatog i interdisciplinarnog opusa proizlazi projekt Revisiting Richter. Kao nastavak njegovanja modernističkih vrijednosti u Prostori, projekt je fokusiran na Richterov rad na sjecištu arhitekture, dizajna i vizualne umjetnosti. Kolekcija obuhvaća pet cjelina – VR51, VR52, VR53, VR58 i VR61 – s ukupno dvadesetak proizvoda razvijenih iz arhivskih crteža, modela i prototipova.
Projekt je razvijen u suradnji dizajnerskih studija Neisako, Numen/ForUse i Grupa, uz Prostorijin interni tim za istraživanje i razvoj. Kroz proces analize i rekonstrukcije, Richterovi koncepti prevedeni su u suvremeni proizvodni kontekst i prilagođeni današnjim standardima tehnologije i udobnosti.
„Desetljeća nakon sredine 20. stoljeća bila su svojevrsno ‘zlatno doba’ hrvatske arhitekture, umjetnosti i dizajna. Bilo je to vrijeme snažnog kulturnog optimizma, kada su kreativnost, industrija i društvo bili usko povezani, a ideje nastale u Zagrebu bile su globalno relevantne. Vjenceslav Richter jedan je od autora koji to razdoblje snažno utjelovljuju. Projektom Revisiting Richter željeli smo te ideje dovesti u stvarni život, ne kao reprodukciju prošlosti, već kao njezin nastavak, i po prvi put ih podijeliti s domaćom i inozemnom javnošću. U tom smislu, ovaj projekt nije samo o namještaju, već o ponovnom povezivanju s kulturnim trenutkom u kojem je dizajn imao značenje, odgovornost i jasan smjer”, objasnio je Tomislav Knezović, vlasnik Prostorije.
Richter namještaj nikada nije razvijao kao samostalne objekte, već kao integralni dio arhitekture – kao produžetak prostora i sustava koje je projektirao. Mnogi njegovi prijedlozi stoga nisu bili prilagođeni serijskoj proizvodnji, a pojedini komadi iz kolekcije proizlaze iz konkretnih arhitektonskih i izložbenih konteksta: od transformacije Umjetničkog paviljona u Zagrebu i EXAT-51 izložbe 1952., preko interijera hotela u Umagu, do jugoslavenskog paviljona na Expo 58 u Bruxellesu i izložbe Italia ’61 u Torinu.
Kroz Revisiting Richter, Prostoria prvi put prevodi te arhitektonske ideje u funkcionalni namještaj. Rezultat je kolekcija koja djeluje istovremeno poznato i suvremeno, zadržavajući izvornu logiku prostora, ali je prilagođavajući današnjem načinu života.
Nakon milanske premijere, izložba će biti predstavljena i hrvatskoj publici na Danima Orisa, 9. i 10. svibnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. U drugom dijelu 2026. kolekcija će biti dostupna na tržištu, dok se projekt u lipnju nastavlja u Chicagu sudjelovanjem Prostorije na NeoConu, vodećem sjevernoameričkom događaju za namještaj, čime se Richterov rad dodatno otvara međunarodnoj publici.
