Prije nekoliko tjedana vidjeli smo još jednu uspješnu kolekciju Moncler Grenoble, održanu u Aspenu. Kroz gusti snijeg probijali su se modeli u luksuznoj zimskoj odjeći izrađenoj od visokokvalitetnih materijala. Medijsko pokriće i uspjeh kolekcije su nedvojbeni, ali i uspjeh čitave Moncler grupe koja je prema novom financijskom izvještaju u potpunosti nadmašila očekivanja tržišta. S obzirom na to da ostali brendovi poput Keringovog Guccija bilježe konstantan pad u prodaji i profitabilnosti, zapitala sam se, što to Moncler radi bolje od drugih luksuznih brendova?


Moncler kao vodeći primjer u industriji
Prema izvještaju, Moncler Group je u 2025. godini nadmašila očekivanja analitičara. Moncler je ostvario jači završetak godine s rastom u posljednjem kvartalu. Dakle, u 4. kvartalu 2025. godine bilježi značajan rast prihoda ostvarujući ukupne prihode od oko 3,13 milijardi eura, što je 3 % više nego godinu prije, zahvaljujući velikoj potražnji u SAD-u i Aziji. Ova potražnja nas zapravo ne bi trebala šokirati s obzirom na snažan poslovni model i strategiju koji stavljaju Moncler u “Rolex” kategoriju među drugim luksuznim brendovima, naročito kad je riječ o luksuznoj zimskoj odjeći.

Za modu, 2025. godina je bila izazovna. Već smo pisali o padu dionica luksuznog sektora koji je naglo utjecao na cijene, ali i rezultirao smanjenjem aspirativnih potrošača. Nitko više neće kupovati luksuz, osim kad je riječ o Moncleru, lideru u luksuznom segmentu zimskih jakni i vanjske odjeće. Iako Monclerove proizvode možemo pronaći u internetskim trgovinama, poput Farfetcha i Mytherese, njihova temeljna strategija temelji se na direct-to-consumer prodaji.

To znači da većinu proizvoda prodaju kroz vlastite fizičke i internetske trgovine, a generirali su 87 % prihoda u prvom kvartalu 2025. godine. Ako pogledamo Gucci, do 2025. godine ostvaruje više od 40 % prodaje kroz wholesale kanale poput robnih kuća i internetskih platformi. Upravo iz tog razloga, Gucci ima manju kontrolu nad cijenama i kupčevim iskustvom, a uvelike je osjetljiv na pad potražnje u takozvanim trećim kanalima poput luksuznih internetskih trgovina.
Kada sam u potrazi za “pravom” zimskom jaknom, među prvim brendovima kojeg se sjetim je upravo Moncler. Od samih početaka ima veliki “hype” i ekskluzivni prizvuk među zimskom odjećom, ali i šire. Kako to uspijeva? Kroz svoj Moncler Genius program, surađuje s dizajnerima i umjetnicima poput prošlogodišnje suradnje s Johnatanom Andersonom, trenutačnim kreativnim direktorom Diora i Rick Owensom. Uz to, proširio se i na casual liniju šireći svoju publiku. U širenju publike pridonose i snažne kampanje poput one koja je osvojila obožavatelje filma Kum s Al Pacinom i Robertom De Nirom.
Prema financijskom izvještaju, snažan rast se pripisuje velikoj potražnji u Aziji i Americi. U četvrtom kvartalu bilježi rast globalnih prihoda od 7 %. A u moru nekvalitetnih proizvoda Moncler nudi premium iskustvo kroz visokokvalitetne materijale, fokus na izradu i jak status brenda koji mu omogućuje veliku zaradu i svoju premium poziciju.


S druge strane, Kering, konglomerat u čijem su vlasništvu brendovi poput Guccija, Saint Laurenta, Bottega Veneta i drugih, dugo se suočava s padom prodaje. Njegov najveći brend Gucci, zabilježio je ukupan pad prihoda od 19 % za prošlu godinu. Nestabilnost, kreativna nekonzistentnost, pad potražnje, a zatim i cjelokupna ekonomska okolina u kojoj Gucci, ali i drugi Keringovi brendovi jednostavno ne mogu opravdati visoke cijene svojih proizvoda s onime što “nude”, zaljuljala je kompaniju, stvarajući veliku neizvjesnost o budućnosti konglomerata.
Moncler dokazuje kako brendovi ipak mogu rasti u izazovima koji su pogodili svijet mode, no samo ako prate jasnu formulu; kvaliteta, održiva strategija i ekskluzivnost koja će nas uvijek privlačiti. Upravo iz tog razloga, Moncler je održao svoj status lidera među zimskom odjećom kojemu je zaista teško konkurirati.