Svi znamo barem jednu osobu čija koža, čak i uživo, izbliza i bez pudera izgleda poput bluring filtera. Jeste li ikada primijetili kako takvi ljudi imaju minimalnu ili gotovo nikakvu skincare rutinu? Nikad im nije ni trebala – najčešće ćemo čuti od njih. Takvi ljudi imaju ludu genetsku sreću s čvrstom kožnom barijerom i uravnoteženim mikrobiomom kože. Sve se više toga otkriva u svijetu mikrobioma, pa tako i kad je riječ o mikrobiomu kože.
Naša je koža prava mala džungla bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama. Kad je sve u svom balansu, svi ovi mikroorganizmi funkcioniraju skladno, štite kožu od vanjskih utjecaja, održavaju je hidratiziranom i kako se kaže – žive sretno do kraja života. Ipak, ako neki od njih odluče postati diktatori ili se namnože više nego što ih je potrebno, kožni ekosustav izbačen je iz balansa. U mikrobiološkoj teoriji, svi kožni problemi rezultat su takvog disbalansa. Od akni, ekcema i svih drugih vrsta dermatitisa. Isto tako – u teoriji – vraćanjem mikrobiološkog balansa lako rješavamo sve kožne probleme. Vidite li posvuda samo probiotički skincare? Naravno da ne! U čemu je problem?
Predobro da bi bilo istinito. Dobra stara izreka koja i ovdje vrijedi. Mikrobiom kože je još uvijek mlada grana medicine koja se proučava. Na našoj koži žive milijuni mikroorganizama. Koje sastojke dodati kako bi se oni dobri vratili u balans? To je glavno pitanje. Ne hrane se svi istim prebioticima niti su svim mikroorganizmima potrebni isti prebiotici. Isto tako, preveliko zasićenje čak i dobrih bakterija nije poželjno. Glavni je problem izoliranja mikrobiološke slike kože koja ima, na primjer, problema s aknama u donosu na kožu koja se bori s ekcemom. Kako znati koju “hranu” (čitaj; prebiotike) nanijeti na kožu kako bi se uspostavila ravnoteža. Ovo je polje istraživanja koje još uvijek zahtjeva detaljan i iscrpan rad.
No problemi s probiotičkim proizvodima za njegu kože ne staju na znanju izoliranja mikrobioloških uzročnika ili prebiotika koji su potrebni da bi se uspostavio balans. Problem je i zakonske prirode. Kozmetika koja se bavi mikrobiološkim pristupom, često tvrdi da je baziranja na probioticima. Probiotici su po definiciji živi mikroorganizmi koji su poželjni za obnovu mikrobiološke slike organizma. Sva kozmetika, da bi mogla biti plasirana na tržište, prolazi mikrobiološka testiranja – jer ih ne smije biti u kozmetici.
Čitav sustav konzervansa stvoren je kako ne bi došlo do razvijanja mikroorganizama u proizvodima za njegu kože. Protuzakonito bi bilo (bar unutar EU-a) prodavati kozmetiku sa živim mikroorganizmima. Zato probiotički skincare, zapravo uglavnom sadrži prebiotike (hranu za dobre mikroorganizme) ili fermente nekih bakterija (koje su mrtve). Nedavno je u SAD-u poznati probiotički skincare brend TULA završio na sudu upravo zbog korištenja termina probiotički skincare, kad je zapravo sadržavao prebiotike i postbiotike. Dakle riječ je o lažnom oglašavanju. Ako na tren zanemarimo ovu problematiku, i svijet prihvati termin, prebiotički skincare, vraćamo se na prvi problem manja znanja. Još uvijek nije u potpunosti kristalno jasno, koje prebiotike dodati za specifične kožne probleme. Možda koža s aknama zahtjeva druge prebiotike u odnosu na kožu s atopijskim dermatitisom.
Osobno, prebiotici u njezi kože su mi vrlo zanimljivi. Čitav sustav njege kože baziran na obnovi mikrobioma kože mi je iznimno zanimljiv. Volim pratiti novosti iz ovog svijeta te isprobavati proizvode na bazi prebiotika i postbiotika. Ne odbacujem mikrobiološki pristup, ali on još uvijek nije razvijen do te mjere da možemo točno naciljati kojeg je mikroorganizma previše na koži, ili koju hranu trebamo dovesti da bi neki drugi mikroorganizam mogao uspostaviti balans. Veoma obećavajuć pristup, ali ima još mnogo mjesta za razvoj. Ipak, vjerujem da kad se jednom desi dovoljno zasićenje znanja o ovoj grani, svi ćemo imati barem jedan prebiotički serum u svojoj rutini.
