“Interijer s najljepšim pogledom u Zagrebu.” I doista, kad vas dočeka frizer Ivan Klaić u svom prekrasnom salonu, osim besprijekornog uređenja ugledat ćete pogled koji oduzima dah. Na adresi Trg Nikole Zrinskog 6, veliki prozori gledaju ravno na Zrinjevac – jedan od najljepših zagrebačkih parkova, čime ovaj salon dobiva gotovo filmsku kulisu. Smješten u reprezentativnoj dvokatnoj stambenoj zgradi s početka prošlog stoljeća, građenoj prema projektu arhitekta Janka Holjca za dr. Stjepana Antolkovića, prostor nosi i posebnu povijesnu težinu.
Zanimljivo je da ovaj prostor uopće nije bio dio prvotnog plana. Ivan je, naime, salon u početku zamišljao unutar vlastitog stana i nije aktivno tražio zaseban prostor za najam. No kada je slučajno naišao na ovu lokaciju, odluka je postala gotovo instinktivna – prostor ga je osvojio na prvi pogled i jednostavno mu nije mogao reći ne.
Salon će u svibnju proslaviti svoj drugi rođendan, a prema riječima vlasnika, još uvijek nije u potpunosti dovršen – iako bi se tako moglo učiniti na prvi pogled. Ideje za uređenje dolaze mu svakodnevno, a kao velikom ljubitelju dizajna i umjetnosti, taj proces za njega nikada zapravo ne završava. U oblikovanju prostora pomogla mu je arhitektica i prijateljica Sonja Škvorc, kojoj Ivan, u svom prepoznatljivo skromnom tonu, prepušta većinu zasluga. Rezultat je skladan, topao i promišljen interijer u koji se poželite vraćati.
Ali, osim estetike prostora, ne zaboravimo ono što je suština ovog prostora, a to je kosa. Prostorom svakog dana prođu zadovoljni klijenti koji svoje povjerenje stavljaju u Ivanove ruke (i škare), a uređen ambijent doprinosi tom cijelom iskustvu. Možda na internetu neće pronaći puno informacija o njemu, ali njegov rad govori više od tisuću riječi. Razgovarali smo s talentiranim mladim frizerom, za kojeg se uvijek traži termin više, o njegovim počecima karijere, želji da otvori vlastiti salon, otkud crpi inspiraciju i kakve trendove (ili samo jedan trend) u stiliziranju kose primjećuje.
Kada ste prvi put shvatili da je rad s kosom ono čime se želite baviti u životu?
Strast prema ovom poslu nisam prepoznao još od malih nogu, kako to neki kažu. Ta se spoznaja zapravo javila kasnije, negdje tijekom srednje škole ili neposredno nakon njezina završetka. Tada sam počeo raditi s vlastitim klijentima i shvatio da to ne doživljavam kao posao, već kao nešto što me iskreno veseli i ispunjava.
Znači li to da se ta odluka formirala kroz sam proces rada?
Upravo tako. Već tijekom školovanja i prakse osjećao sam veliko zadovoljstvo u radu. Često sam ostajao duže nego što je bilo potrebno, toliko da su me ponekad morali doslovno slati kući. Ipak, konačnu potvrdu da je to moj poziv dobio sam tek nakon završetka srednje škole.
Kada se pojavila ideja o vlastitom salonu?
Ta je ideja bila prisutna nekoliko godina nakon što sam počeo raditi, ali dugo nije bila potpuno jasno definirana. Ono što sam od početka znao jest da želim salon koji neće biti u izlogu, već u stanu, u intimnijem i zatvorenijem prostoru.
Zašto vam je takav koncept bio važan?
Takav prostor me jednostavno privlačio, i to ne samo zbog vizualne topline, već zbog nečeg puno dubljeg – osjećaja istinske opuštenosti i privatnosti. S vremenom se potvrdilo da takav ambijent zaista mijenja energiju ljudi. Klijenti s kojima sam ranije jedva razmijenio nekoliko rečenica, u ovom su se okruženju spontano počeli otvarati i razgovarati. To mi je bila najbolja potvrda koliko prostor u kojem radimo izravno oblikuje cjelokupni doživljaj i povjerenje koje se stvara.
Što Vas danas, nakon godina iskustva, i dalje inspirira u ovom poslu?
Najveći izvor inspiracije su mi ljudi, odnosno klijenti. Dobra atmosfera i energija na poslu ključni su pokretači svega što radim. Kada je okruženje pozitivno, sve ostalo dolazi prirodno. Posebno me inspiriraju klijenti koji jasno znaju što žele i imaju izraženu želju za promjenom. Takva energija me dodatno motivira i potiče kreativnost.
Tko vam je bio uzor u početcima?
Možda David Mallet, pariški frizer. Bio sam u njegovom salonu u New Yorku i u Parizu baš prošle godine, kad sam već otvorio svoj salon. Intrigirao me njihov pristup, pa sam htio iz prve ruke osjetiti tu dinamiku rada i način na koji svoju viziju pretvaraju u vrhunsku uslugu. Bio je on tamo i što je najbolje, on je pokrenuo komunikaciju sa mnom, prepoznao je da sam stranac. Pitao me odakle dolazim, a ja sam samo pristojno na to odgovorio i nisam išao dalje u razgovor jer sam prirodno malo sramežljiv. On mi je izrazio dobrodošlicu u Pariz i to je bilo to.
Usporedim li Pariz i Zagreb, rekao bih da su naši frizeri tehnički precizniji. U Parizu je fokus na dojmu; Parižanke su modno osviještene, ali vole opušten, pomalo raščupan izgled i ne teže savršenstvu. S druge strane, kod nas je utjecaj medija i poznatih osoba ogroman. Kod nas je gotovo nezamislivo pojaviti se negdje bez prethodnog posjeta frizeru dok je vani sasvim normalno imati ležernu kosu. Upravo taj dašak opuštenosti želim dovesti u Zagreb.
Što je, po Vašem iskustvu, najzahtjevniji dio frizerskog posla koji klijenti često ne primjećuju?
Najveći izazov je održati visoki standard koji smo si postavili – istovremeno zadržati opuštenu atmosferu, a pružiti vrhunsku uslugu i rezultat. Svaki dan donosi nove okolnosti, nove ljude i različita raspoloženja, pa je kontinuitet kvalitete ono što zahtijeva najviše pažnje i energije. A mi prvenstveno želimo da se ljudi kad kroče u salon osjećaju posebno i zbrinuto.
Što radiš kada vidiš da ono što klijentica želi zapravo nije najbolja opcija za nju?
Uvijek biram iskrenost i transparentnost jer mi je prioritet kvaliteta i zdravlje kose. Ako procijenim da bi neki tretman trajno oštetio kosu ili da rezultat jednostavno neće laskati klijentici, kroz savjetovanje pokušavam pronaći bolji put. Većina ljudi nam dolazi putem osobne preporuke, što znači da je svaka kosa koju napravimo naša ‘živa reklama’ na ulici. Zato mi je važno da klijentica ode s kosom koja ne izgleda dobro samo taj dan, nego je održiva i kvalitetna na duge staze.
Što klijentice u posljednje vrijeme najčešće traže kada je riječ o šišanju i bojama?
Za mene je najveći trend prirodan izgled koji je dugoročno održiv. Cilj je stvoriti frizuru i boju koja će izgledati dobro i mjesecima nakon dolaska u salon, bez potrebe za stalnim korekcijama. Prevladavaju srednje duge i duže frizure, iako ima raznolikosti. Kod boja prevladavaju prirodni prijelazi i tehnike koje se skladno stapaju s prirodnom bazom kose.
Misliš li da danas više biramo frizure koje nam stvarno stoje ili one koje dobro izgledaju na društvenim mrežama?
Nažalost, da. No to ne vrijedi samo za frizure, već za mnoge aspekte života. Smatram da smo svi pomalo preopterećeni tim utjecajem. Društvene mreže imaju velik utjecaj, ali i korisnu stranu. One pomažu ljudima da prepoznaju stil određenog salona, pa klijenti koji dolaze već imaju određena očekivanja koja se podudaraju s onim što nudimo.
Kada vam klijent dođe na šišanje ili bojanje, osjećate li se više kao stilist ili kolorist?
Nemam striktno pravilo. Iskreno, i danas se ponekad zapitam što bih odabrao kada bih morao raditi samo jednu stvar do kraja života. Nekad me više privlači šišanje, nekad bojanje, ali ono što je sigurno jest da su te dvije stvari neraskidivo povezane.
Ako je kosa loše ošišana, ni najbolji pramenovi na svijetu neće doći do izražaja. Isto vrijedi i obrnuto. To je kao kod vrhunske haljine – potreban je i kvalitetan materijal i dobar kroj. Ako jedno nedostaje, konačni rezultat neće biti dobar. Upravo zato šišanje i bojanje čine jednu cjelinu i ne mogu se promatrati odvojeno.
Koja je najčešća greška koju ljudi rade sa svojom kosom?
Jedna od čestih pogrešaka jest nepravilno pranje kose – kosa se treba prati dva puta kako bi se temeljito očistila. Također, pretjerano korištenje toplinskih uređaja može značajno oštetiti kosu. Jedna od ključnih stvari koju često naglašavam jest da kvaliteta boje izravno ovisi o zdravlju kose. Ako kosa nije zdrava, ni boja ne može biti lijepa. Boja se mijenja ovisno o stanju kose i njezinoj strukturi.
Česta pogreška, osobito kod mlađih djevojaka, događa se nakon svježeg bojanja ili posvjetljivanja. Kosa tada izgleda odlično i javlja se želja da se dodatno stilizira, primjerice intenzivnim korištenjem figara ili drugih toplinskih uređaja. Međutim, upravo je to najveća pogreška.
Bez obzira na kvalitetu proizvoda koji se danas koriste, kosa nakon takvih tretmana doživi određeni šok. U tom trenutku potrebno joj je dati vrijeme za oporavak, “da diše”, a ne je dodatno opterećivati toplinom.
Klijentima to često objašnjavam kroz jednostavnu usporedbu: ako opečete kožu, njegujete je kremama i hladite kako bi što prije zacijelila. Kada biste je svakodnevno izlagali toplini, rana ne bi mogla zacijeliti. Isto je i s kosom – samo što taj proces ne osjećamo fizički. Upravo zato u salonu inzistiramo na specifičnim tretmanima za njegu i obnovu. Naš je posao da kroz te usluge osiguramo zdravu bazu, jer je to jedini način da kosa i tjednima nakon izlaska iz salona ostane zdrava i postojana.
Vaš salon djeluje vrlo smireno i nenametljivo, s puno svjetla i neutralnih tonova — koliko Vam je bilo važno stvoriti takav prostor? utječe li prostor na Vaš rad?
Prostor ima velik utjecaj na rad i atmosferu. Kada ste u okruženju koje ima dobru energiju, sve postaje lakše. Također, takav prostor privlači ljude koji se u njemu prepoznaju. Salon je nastao u suradnji s arhitekticom i prijateljicom Sonjom Škvorc. Kako ja volim umjetnost i interijere, prostor stalno nadopunjujem novim detaljima. Biram ih intuitivno, prema osjećaju i trenutku.
U prostoru se pojavljuju i umjetnički radovi snažnih boja koji odskaču od ostatka interijera – što Vam taj kontrast znači i kako utječe na atmosferu koju želite stvoriti?
Odabir je bio spontan, vođen osjećajem i estetikom, ali uvijek s ciljem da se skladno uklope u cjelinu. Važno mi je da prostor da prostor inspirira i da nudi nešto drugačije od svakodnevnog sadržaja.
