Thoravej 29 u Kopenhagenu projekt je koji precizno prikazuje kako arhitektura može biti istovremeno funkcionalna, održiva i estetski dosljedna, bez potrebe za velikim intervencijama ili spektakularnim gestama. Ured Pihlmann Architects preobrazio je staru industrijsku zgradu – bivšu tvornicu – u suvremeni uredski i multifunkcionalni prostor, pritom zadržavši 95 % postojeće strukture. Ovakav pristup ne polazi od ideje građenja novog, već od razumijevanja i korištenja onoga što već postoji.
Ured Pihlmann Architects preobrazio je staru industrijsku zgradu: Thoravej 29
Zgrada se nalazi u nordijskom kontekstu u kojem industrijska prošlost često definira suvremene gradske prostore. Umjesto potpunog rušenja i gradnje ispočetka, arhitekti su se odlučili za proces koji više nalikuje arheologiji nego graditeljstvu – uklanjanje suvišnog, razotkrivanje vrijednoga, promišljeno dodavanje samo gdje je neophodno. Sve intervencije pažljivo su odabrane, jasno su čitljive i temelje se na materijalnosti, teksturi i postojećem identitetu zgrade.
Umjesto da beton iz nekadašnje tvornice završi u građevinskom otpadu, njegovi elementi pretvoreni su u stubišta. Stare drvene i metalne konstrukcije postale su dio interijera – korištene su za izradu namještaja, obloga i detalja. Elementi pročelja, umjesto da budu uklonjeni, prenamijenjeni su kao popločenja u vanjskom prostoru. Arhitektura ovdje nije izvor izgradnje, nego proces transformacije kroz prepoznavanje potencijala postojećeg.
U suradnji s naručiteljem – Zakladom Bikuben – projekt nije vođen idejom reprezentacije, nego dugoročne održivosti, prostorne fleksibilnosti i društvene uključenosti. Thoravej 29 nije samo uredski prostor, već zgrada s više namjena: omogućuje rad, suradnju, događanja i svakodnevni boravak, pritom ne gubeći vezu s vlastitom prošlošću. Njegova struktura ne skriva svoju povijest, već je naglašava i koristi kao aktivni sloj identiteta prostora.
Završetak projekta 2025. godine donosi konkretan primjer kako adaptacija ne mora značiti kompromis između funkcionalnosti i estetike. Ovdje je arhitektura u službi prostora i ljudi, ali i okoliša. Kroz gotovo potpuni izostanak klasične gradnje, drastično su smanjeni ugljični otisak i potreba za novim resursima. Zgrada ne pokušava impresionirati, nego funkcionirati. I upravo u toj nenametljivosti nalazi se njezina stvarna snaga.
Thoravej 29 pokazuje kako je moguće stvoriti suvremen i kvalitetan prostor bez odbacivanja postojećeg. Arhitektura Pihlmann Architectsa nije dodatak, već dijalog sa zatečenim. Kroz ovaj projekt redefinira se pojam prenamjene: ne kao estetski ukras, već kao nužna, promišljena i odgovorna praksa.
