Prije nepunih tjedan dana zasjela sam na kavu s prijateljicama, a jedna od njih mi je, s dobrom dozom oduševljenja, pokazala torbu koju je dodala na sam vrh svoje “kupit ću jednom” liste. Poznavajući ju, znala sam da njezin ushit, kada je riječ o modi, zaslužuju tek probrani komadi. Radilo se, naime, o maloj crnoj crossbody torbi, a prva stvar koju sam zamijetila je savršeno pedantna izrada na prvi pogled posve klasičnog komada koji će sigurno izdržati test vremena i modu u kojoj se trendovi non stop mijenjaju.
Vjerujući fino izbrušenom ukusu svoje prijateljice bacila sam se u istraživanje Drop Companyja, a moje istraživanje dovelo me je do spoznaje da u ponudi imaju cijelu paletu savršenih kožnih ruksaka koji su me “kupili” na prvu. Uz to da riječ “savršeno” zbilja ne koristim olako. I ne samo to, osim ruksaka i crossbody torbica, u ponudi Dropa nalaze se i drugi asesoari poput remenja, novčanika, torbi za laptop, torbica s harnessom i mnogo drugih modela, a sve ih ujedinjuje nevjerojatno pedantna izrada, preciznost, te klasičan i jednostavan, bezvremenski izgled bez suvišnih detalja koji odolijeva hirovitosti trendova. Impresionirana estetikom Dropa i vještinom koja je potrebna da bi svaki komad izgledao besprijekorno, nisam mogla odoljeti, a da dizajnera Ivoja Stepića ne pozovem na mali razgovor.
Ivoje, kako si i kada otkrio svoj interes za kreiranjem modnih dodataka? Jesi li još kao klinac naginjao kreativnom izražavanju?
Interes za izradom modnih dodataka je došao prije pet godina kada sam odlučio napraviti prvi ruksak jer nigdje nisam mogao pronaći onakav kakav bi mi odgovarao. Naravno, taj ruksak je izgledao užasno i bio je u potpunosti nefunkcionalan i neudoban, pa sam odlučio napraviti još jedan “bolji” i tako je nastala moja opsesija koja još uvijek traje. Ali da, još od djetinjstva, dok su se drugi vani igrali, ja sam visio u dedinoj garaži i izrađivao svakakve stvari. Općenito rad s rukama mi je oduvijek bio bitan, od likovnih grupa i obrade drveta u osnovnoj školi pa do srednje tekstilne gdje sam završio za krojača.
Kada je nastao Drop Company? Kako si odlučio fokusirati se na modne dodatke među kojima prevladavaju baš torbe?
Na početku, Drop je bio više kao hobby uz posao. Tada sam radio u coffee shopu pa me šef pitao mogu li napraviti veliki ruksak za dostavu kave. Mislim da je to prvi ruksak koji sam prodao. Nakon nekog vremena sam počeo objavljivati svoje radove na Instagramu i tako je sve polagano krenulo te se zadnje dvije godine bavim time full time. Mislim da se izradom modnih dodataka mogu bolje izraziti i sagraditi objekt kakav sam zamislio. Smatram da modni dodatak kao torba ima jako puno karaktera i može totalno uništiti ili upliftati nečiji look.
Tvoji komadi bezvremenski su, minimalistički i pretežito uniseks. Kako bi ih ti sam opisao? Koja je glavna ideja koja se krije iza tvog dizajna?
Koristim većinom tradicionalne western tehnike obrade kože što proizvodu daje sirov i vintage dojam. Na svoje proizvode više gledam kao na objekte koji ima funkciju i priču. Koža s kojom radim dolazi iz Italije i Francuske. Obrađivana je na tradicionalan način koji koži daje dodatan karakter i prirodnost dok 90% industrije kožu obrađuje na kemijski način koji je štetan za okoliš. Kopče i metalne komponente najčešće koristim od lijevanog mesinga te se neke od njih koriste pri izradi sedla. Svoje proizvode bih opisao kao jednostavne i minimalne s dozom ozbiljnosti i tradicije.
U posljednje vrijeme podosta radiš s kožom. Zašto baš koža? Koliko je s njome zahtjevnije raditi u usporedbi s drugim materijalima?
Koža sve više postaje primarna sirovina s kojom radim jer s njom mogu doći do strukture i forme objekta koji izrađujem. U prvi kupljeni komad kože sam gledao pet dana prije nego što sam skupio hrabrosti da ju počnem rezati, koža sama po sebi ima priču cijelog jednog života, tako da se kod izrade torbe odnosim prema njoj s puno poštovanja. Također, tu je i cijela povijest jer ljudi koriste kožu oduvijek te se i dan danas otkrivaju nove stvari kao što je kožna torba stara 3200 godina izrađena istom tehnikom šivanja koja se još danas koristi.
Dosta je zahtjevno raditi s kožom jer ne oprašta. Ako krivo zašiješ rupe one ostaju i ne možeš ispraviti grešku, dok kada pogriješiš s tkaninom, isparaš i ponovno zašiješ. Rekao bih da je rad s kožom više kao obrada drveta, oboje su prirodne sirovine, moraš nad njom dominirati da bi je obradio, a istovremeno biti pažljiv.
Dosad je iz tvoje radionice izašao popriličan broj komada. Koji je publici omiljen?
Trenutno mala crossbody torbica, crni kožni ruksak i rolltop ruksak… Ovisi koga pitaš. 🙂
Po kojem principu izbacuješ nove komade? Paziš li na sezone, slažeš kolekcije, ili te za ta “pravila” nije previše briga?
Cijelo vrijeme isprobavam nove stvari ali se većinom fokusiram na usavršavanje već postojećih komada. Cilj je napraviti jednu kolekciju proizvoda i stalno raditi na isprobavanju novih tehnika i unaprjeđivanju postojećih proizvoda. Imao sam kupce koji su se nakon dvije godine vratili i kupili isti proizvod koji je od boljih materijala i bolje napravljen. U kolekciji se još uvijek može naći taj prvi roll top ruksak, samo što nakon pet godina on izgleda u potpunosti drukčije.
Na čemu trenutno radiš?
Trenutno se najviše fokusiram na izradu webshopa koji će, nadam se, uskoro biti aktivan, a radim i na novom dizajnu za bucket bag.
