Uhvatite li se nekada kako samo listate društvenim mrežama u nedogled iako imate pametnijih stvari za obavljati? Često to započne s onim famoznim „idem samo provjeriti nešto“ i završi scrollanjem u nedogled i mijenjanjem „pejzaža“ mijenjajući samo društvenu mrežu na kojoj se nalazimo. Možemo se lagati i reći kako nam se ovo nikada nije dogodilo no, sigurna sam kako ste se barem jednom pronašli u ovoj situaciji. Kako danas za baš sve postoji neki termin, tako postoji i za ovo – doomscrolling. Uz samu riječ doom uvijek se vežu negativne konotacije, jer joj je ipak doslovan prijevod na hrvatski – propast. Iako se često ne koristi baš u tome smislu, uvijek se koristi u nekom negativnom svjetlu, pa tako ni ovaj izraz nije iznimka. Doomscrolling se najviše odnosi na ono scrollanje bespućima interneta koje nas dovede do informacije koje nismo nužno morali znati, a koje negativno utječu na nas. Može li ikada proizaći nešto pozitivno iz ovoga i kako doomscrolling utječe na naše mentalno zdravlje?
Što je doomscrolling?
Doomscrolling opisan je kao provođenje mnogo vremena online (najčešće na društvenim mrežama) te pritom konzumirajući negativne vijesti. Često će taj doomscrolling započeti vedrim sadržajem koji nam inače prikazuju For You stranice no, samo jednim zaustavljanjem na nečemu negativnom, naš će algoritam prepoznati da je to ono što želimo vidjeti i počet ćemo dobivati sve više negativnih stvari. Nažalost, ovakav sadržaj najčešće će se pojaviti onda kada se mi najgore osjećamo. Zašto? Jer ćemo tražiti neke informacije koje će opravdati taj naš osjećaj. Neki stručnjaci nalažu kako depresija i doomscrolling funkcioniraju po istom principu, jer ljudi kada su depresivni najčešće traže informacije koje mogu potvrditi kako se osjećaju, a kod doomscrollinga on često prvo potakne malo negative u nama, a onda daljim padanjem u zečju rupu taj osjećaj samo potvrđujemo i produbljujemo.


Mislim da je odgovor na pitanje „može li iz doomscrollinga proizaći nešto pozitivno“ vrlo očit, a on glasi da ne može. Što više vremena osoba provede padajući niz tu zečju rupu i konzumirajući negativan sadržaj, to će više negativnih posljedica osjetiti na svom mentalnom zdravlju, čak i onda kada ne konzumiraju nikakav sadržaj. Također, rukom pod ruku uz doomscrolling često dolazi i vrlo loš san i neispavanost. Najviše vremena na društvenim mrežama i medijima provodimo zapravo tik prije spavanja, a onoga trena kada upadnemo u vrtlog informacija koje ne izgledaju kao da ikada imaju kraja, naš se odlazak na spavanje pomiče i pomiče i pomiče, sve dok ne shvatimo koliko smo vremena bespotrebno proveli konzumirajući još bespotrebniji sadržaj. No, kao i većini poroka (da, usudila bih se ovo nazvati porokom) i ovome postoji rješenje.

Kako prestati iznova zapinjati u pijavici negativnih informacija?
Osobno mi je „let them“ teorija jedna od dražih koja postoji, a može se primijeniti i u ovom slučaju. Zapitajte se, utječu li te informacije na vas direktno, mogu li utjecati na vas ili vaš život u budućnosti, trebate li doista znati toliku količinu informacija, postavite si sva pitanja koja bi vam mogla pomoći malo se bolje osjećati. Iako se možda čini kao da te informacije koje konzumirate uvelike mogu utjecati na vas, činjenica je da najčešće taj sadržaj nema nikakve veze s nama samima i našim životom, te da bi ikako mogao utjecati na naš život sada, ali i u budućnosti. Naravno, valja biti upoznat s onime što se događa u svijetu no, ne do te mjere da počinje negativno utjecati na naše mentalno zdravlje. Najbolji primjer je početak pandemije prije nekoliko godina. Mnogima su istraživanja na samom početku pandemije bila vrlo bezazlena, poput toga kakvu masku nositi i je li uistinu potrebno brisati sve kupljeno u trgovini. No, otvaranjem jednog po jednog članka, mnogi su upali u rupu bez dna i tako je krenula masovna panika, a stvarnost je bila takva da su realne informacije bile vrlo limitirane, a laička reinterpretacija istih mnoge je navela na najnegativnije misli.
Kako biste izbjegli da vam negativne informacije s društvenih mreža preuzmu život vrlo je važno ostati kritičan, prepoznati što je preuveličano i što doista može utjecati na vas, a što je samo još jedna od informacija koja nam je dostupna samo zato što imamo tu privilegiju interneta i povezanosti sa svima. Probajte savjesnije koristiti društvene mreže, a vrijeme prije odlaska na spavanje iskoristiti za nešto produktivnije i nešto što će pozitivno utjecati na vas, poput čitanja neke knjige o kojoj razmišljate već neko vrijeme. Na kraju, ključ leži u ravnoteži. Društvene mreže i internet neizbježan su dio naše svakodnevice, ali način na koji ih koristimo uvelike određuje njihov utjecaj na naše mentalno zdravlje. Svjesnost o doomscrollingu prvi je korak prema promjeni navika – ako prepoznamo kada upadamo u taj vrtlog negativnih informacija, možemo svjesno donijeti odluku da ga prekinemo. Možda ne možemo promijeniti sve što se događa u svijetu, ali možemo promijeniti kako na to reagiramo. A ponekad je najbolji izbor jednostavno zatvoriti aplikaciju i posvetiti se nečemu što nas ispunjava.