Moram priznati da sam potaknuta pisati ovaj tekst iz osobnog iskustva koje mi nije nimalo lagano palo. Prije par mjeseci najnormalnije sam stala pred ogledalo i počela se češljati, rutinski, kao što to radim svakog dana. Kako inače doma nemam prejako svjetlo pred ogledalom (što je spas ako imate tendenciju kopati po licu – ništa ne vidite što je “krivo”), ovog puta nisam bila kod kuće i uočila sam jedan detalj za koji sam mislila da će još neko vrijeme proći – sijede. Ne znam kako sam ju uopće spazila jer je doslovno sakrivena ispod prvog sloja kose, ali točno se presijavala jače na svjetlu od ostatka kose. Onda sam krenula istraživati i ustanovila da na tom istom mjestu nije samo jedna, već dvije, tri, četiri. Horor. Zašto baš ja, pitanja su se samo krenula nizati, ali onda sam se sjetila svoje prijateljice koja ih je imala već u srednjoj školi. Sigurna sam da vas ima još s istim pitanjem, pa ajmo malo istražiti što utječe na pojavu sijedih i ima li tome lijeka.

“Jesam li ostarjela preko noći?” pitanje je koje se javlja gotovo refleksno. Taj tihi, pomalo nelogični trenutak panike danas se događa sve ranije. Sve je više dvadesetogodišnjaka, osobito u kasnim dvadesetima, koji se susreću s prvim sijedim vlasima i pitaju se: je li to normalno? Odgovor nije jednostavan – i sve više ovisi o biologiji, nego o godinama.
Što se stvarno događa u folikulu?
Boju kose stvaraju melanociti, stanice koje proizvode pigment melanina. S vremenom se njihov „rezervar“ troši: pigment se proizvodi sporije, a vlas postaje svjetlija ili posve siva. Kod nekih ljudi taj se proces pokrene ranije, a kod drugih kasnije – u prosjeku oko sredine tridesetih kod Europljana, nešto ranije kod Azijaca i još ranije kod osoba afričkog podrijetla.
Genetika je i dalje najjači prediktor. Ako su vaši roditelji posijedili rano, vjerojatno ćete i vi, no danas se čini da se isti obrasci pomiču nekoliko godina unaprijed. Zašto?

Stres, okoliš i moderni stil života
Posljednjih godina znanost sve jasnije povezuje kronični stres s ranijim sijedenjem. Istraživanja sa Sveučilišta Harvard pokazala su da aktivacija simpatičkog živčanog sustava – onog koji se pali u “bori se ili bježi” situacijama, može oštetiti matične stanice odgovorne za pigment u kosi. Rezultat: folikul se ponaša kao da je „ostarijeo“ ranije nego što bi trebao.
No stres je samo dio slagalice. Ulogu imaju i oksidativni stres koji se javlja od UV zračenja i zagađen zrak. Pušenje, za koje je dosljedno pokazano da povećava rizik od ranijeg sijedenja, ali i nedostatak određenih nutrijenata, poput vitamina B12, folata, željeza i vitamina D. Utjecaj mogu imati i autoimune bolesti, kao i nepravilan rad štitnjače.
Važno je naglasiti: sami nedostaci ne “uzrokuju” sijede kod svakoga, ali mogu pogurati proces naprijed kod onih koji su genetski osjetljiviji.

Sijede i Mitovi koji i dalje žive
Sijeda kosa je okružena mitovima koji se iznenađujuće teško iskorjenjuju. Da imam euro za svaki put kad sam čula: “Ako iščupaš jednu, izrast će ih deset.” Neće. Čupanje ne utječe na susjedne folikule. Ali stalno čupanje može oštetiti korijen i dovesti do trajnog ispadanja, pa ga dermatolozi ne preporučuju.
Čula sam i da nekim uljima ili šamponima možete povratiti boju, ali to nije istina. Mogu poboljšati izgled i zdravlje vlasišta, ali ne obnavljaju pigment ako su pigmentne stanice već izgubljene. Također, tvrdnje da bojanje pogoršava sijedenje. Bojanje ne ubrzava proces; no može isušiti i oštetiti vlas ako se radi prečesto ili uz agresivne formule.

Može li se proces zaustaviti ili čak preokrenuti?
Iskreno: potpuno sprječavanje nije moguće. Kod većine ljudi sijedenje je prirodan biološki proces koji se prije ili kasnije dogodi. Ono što se često može učiniti jest – usporiti ga. Možemo pokušati slijedeće:
- liječiti eventualne nedostatke vitamina i minerala (uz nalaze i preporuku liječnika),
- normalizirati san, prehranu i tjelesnu aktivnost,
- smanjiti kronični stres (tehnike relaksacije),
- zaštititi vlasište od sunca i smoga,
- prestati pušiti.
Postoje slučajevi djelomičnog povratka boje kad se otkrije i ispravi jasan uzrok, primjerice teži nedostatak B12, no to je iznimka, a ne pravilo. Terapije regenerativne medicine i eksperimentalni pristupi koji obećavaju “ponovno pigmentiranje” zasad su u vrlo ranoj fazi i traže ozbiljnija, dugoročna istraživanja.
Sijeda kosa izaziva emocije
Ono što često previdimo u ovim situacijama nije biologija, nego emocije koje taj proces izaziva u nama. Prva sijeda mnogima je simbol prolaznosti, ponekad i gubitka kontrole nad vlastitim tijelom. Istodobno, sve je više mladih žena i muškaraca koji svoje “power streaks” nose s ponosom. Sijede se polako pretvaraju u znak individualnosti, a ne poraza.
Možda je zato pitanje manje: kako ih sakriti, a više: što nam govore o našem tijelu i životu. Jer ponekad jedna srebrna vlas nije znak da starimo brže, nego da živimo u vremenu koje naše tijelo katkad teško prati.