Digitalni svijet postao je temelj industrije ljepote, oblikujući brendove kroz viralnost, vidljivost i gotovo religijsku posvećenost skincare rutinama. No, tiha revolucija “de-influencinga” polako mijenja pravila igre i tko će zapravo imati utjecaj na društvenim mrežama. Mnogi TikTokeri pridružuju se trendu s rečenicom koja odmah zaustavljaja skrolanje: “Let me de-influence you for a minute.” De-influencing mijenja način na koji publika doživljava brendove i sadržaj. Sve veći broj kreatora okreće se autentičnosti i svjesnijoj potrošnji, umjesto beskrajnih preporuka i prenaglašenih tutorijala.

Zašto je de-influencing era započela?
Publika postaje sve skeptičnija prema kuriranom sadržaju i sve otpornija na otvorenu promociju proizvoda. Upravo iz toga nastaje ovaj pokret u kojem kreatori smanjuju pretjerane preporuke, potiču svjesniju potrošnju i redefiniraju svoj odnos s beauty proizvodima na internetu. Za brendove to znači da uspjeh više ne dolazi kroz performans, već kroz prisutnost. Prema najnovijem izvješću Jellyfishovog alata Social Agents, najangažiraniji beauty sadržaj 2025. godine tiši je, emocionalno intuitivniji i temeljen na pričama iz trenutka, a ne na korak-po-korak tutorijalima. Za brendove, to predstavlja i izazov i priliku: nova pravila komunikacije traže izgradnju povjerenja i relevantnosti u industriji u kojoj utjecaj više ne izgleda niti funkcionira kao prije.
Podaci pokazuju pad upotrebe pojmova poput “rutina” ili “glam”, dok ih zamjenjuju izrazi poput “u pokretu”, “sunce” i “hidratizirano”. Sadržaj sve više oblikuje intuicija, a sve manje instrukcija. I vizualni identitet se također duboko mijenja. Dok su 2024. prevladavali visoko producirani materijali, kao što su uska kadriranja, tekstualni slojevi i scenarizirani tutorijali, današnja publika sve više preferira “emocionalno glasnije” vizuale: prirodne sjene, dodire, zamućene krupne planove i nefiltarizirano svjetlo. To ne znači pad kvalitete, već svjesno opuštanje kontrole. Ljudi i dalje mare za estetiku, ali ne žele osjećaj manipulacije.

Utjecaj bez influencera
Najveća promjena jest u tome tko jest, a tko više nije u centru kadra. Dok su 2024. dominirali prepoznatljivi influenceri, 2025. Social Agents bilježi porast sadržaja označenog kao “in-house” ili “without talent”. Lica su zamućena ili potpuno izostavljena, ruke nanose serum, glasovi utihnu. Svjedočimo decentralizaciji utjecaja gdje se ne radi o osobi koja prodaje proizvod, već o tome kakav osjećaj sadržaj budi.
Anoniman, jednostavan sadržaj često nadmašuje skupe influencer kampanje. To je oslobađajuće, ali i izazovno za brendove, jer publika danas prepoznaje prodajnu poruku – i sve ju češće odbija. Umjesto da budu vođeni, ljudi žele birati sami. Unatoč imenu, de-influencing nije protiv komercijale. Pozivi na akciju poput “kupi”, “klikni” ili “tapni” i dalje su prisutni, no način prezentacije se mijenja. Umjesto naglašavanja što proizvod radi, naglasak je na tome kakav je osjećaj kad ga nanesete, kako klizi, kako sjaji, kakvo raspoloženje stvara. Jedan trenutak može vrijediti više od desetominutnog tutorijala.
Kolektivna želja za usporavanjem
U srži, de-influencing je kulturni odgovor na iscrpljenost tradicionalnom influencer scenom. Odražava šire trendove poput quiet luxuryja, dopamine dressinga i zasićenosti AI-jem. I to sve u vremenu preplavljenom bukom, reklamama i ispeglanom savršenošću. Rezultat je želja za sporijim tempom, teksturom i istinom. To se vidi u porastu znanstveno potkrijepljenih opisa skincare proizvoda, većoj potražnji za dermatološkim znanjem i naglašenom važnosti stručnog pripovijedanja. Brendovi poput The Ordinaryja, nekoć viđeni kao nišni, ponovno dobivaju na relevantnosti zahvaljujući jednostavnom jeziku i kliničkom pristupu.

Što brendovi trebaju učiniti dalje
U zasićenom kreativnom prostoru jasnoća brend misije ključna je. Znati tko ste i kome se obraćate, tako ćete znati kada na trend odgovoriti, a kada ga pustiti. Vrijednost se često skriva u prazninama, ondje gdje brendovi mogu zadovoljiti stvarne potrebe, umjesto stvaranja dodatnog, a nepotrebnog sadržaja koji ne daje nikakve rezultate. Brendovi koji će uspjeti bit će oni koji zamijene masovnost specifičnošću, performans prisutnošću i prodaju ne spektaklom, nego iskrenošću. Budućnost će donijeti utjecaj koji je nišnije orijentiran, zajednicom vođen i emocionalno snažniji. Široki UGC možda će oslabiti, no stručni kreatori: dermatolozi, vizažisti slavnih ili autentični identitetski glasovi ostat će prisutni.
Influenceri svakako neće nestati. Ali oni koji će opstati bit će oni koji nude više od lica: nude perspektivu, preciznost i povjerenje. U konačnici, de-influencing nije odbacivanje utjecaja, već njegovo ponovno osvajanje jednim nesponzoriranim trenutkom.
