Pisali smo o Haringu, pisali smo o Basquiatu, pa i Banksyju no, jedan umjetnik često prolazi ispod radara. Francuski ilustrator Guy Billout legenda je u svojim krugovima, ali za širu scenu ipak nije toliko poznat. Njegove jednostavne ilustracije, jasnih linija, nježnih boja, uvijek skrivaju neku poruku, neki ironičan detalj. Baš ti detalji i jednostavnost ilustracija su nas oduševili. Iako apsurdi u ilustracijama Guy Billouta nisu uvijek jasni na prvu, jednom kada ih primijetite, teško da će vas ostaviti bez reakcije. Iako je karijeru započeo u Parizu, ipak je odlučio da je njegov poziv preko oceana, u New Yorku. No, vratimo se na početak.
Guy Billout i početci u dizajnu
Rođen 1941. godine u Francuskoj, svoj je put započeo u školi primijenjene umjetnosti u Beauneu. Za vrijeme školovanja, radio je u nekoliko oglašivačkih agencija diljem Pariza kao grafički dizajner, a 1969. shvatio je kako Pariz ipak nije za njega. S crtežima pod rukom uputio se preko oceana, u New York. Tražio je više prostora za svoj rad i rast, a ondje ga je i pronašao. Nije dugo trebalo da mu The New Yorker objavi prve radove, a ostalo je povijest. Iako suptilna i tiha, za ilustratore je ipak značajna. Nakon The New Yorkera, objavljivan je i u Redbook, Time, Life, Fortune, The Reader Digest, The New York Times, The Wall Street Journal i mnogim drugim etabliranim tiskovinama. Čak 24 godine je u The Atlantic Monthly, imao kolumni svaki drugi mjesec, s potpunom uredničkom slobodom, a od 2001. do 2011. je ilustrirao članke Seymour Hersha o ratovima u Iraku i Afganistanu.


Billout nije tip ilustratora koji snagu pronalazi u glasnim bojama. On je ipak malo suptilniji, što još više dodaje njegovoj ironiji. Njegove ilustracije su čiste, često minimalističke, s pomaknutom logikom koja ne upadne odmah u prvi plan. Čovjek koji stoji na valu kao da je na vrhu planine, avion koji leti preblizu mjesecu, čovjek koji zalijeva bazen dok mu vlastiti odraz maše. Jednostavne, a upečatljive ilustracije. Njegov stil je geometrijski precizan, ali emotivno neuhvatljiv. Tu i leži njegova moć. Ne upada odmah u oči, kao gotovo sve dana, već ipak zahtijeva malo pažnje, malo truda da se ta ironija shvati. Teme njegovih radova često obuhvaćaju izolaciju, nelagodu, apsurd i krhkost svakodnevice. Nema tu prostora moraliziranju i drami, samo dovoljan pomak stvarnosti da te natjera pogledati dvaput.



Osim svih svojih angažmana za velike tiskovine i portale, poput The Atlantica, The Los Angeles Timesa i drugih prethodno spomenutih, predavao je i ilustraciju na prestižnoj School of Visual Arts u New Yorku. To je bio samo logičan nastavak njegove karijere. Desetljećima je vježbao promatranje i preciznost, a sada je imao priliku to podijeliti s novim generacijama ilustratora. Njegov se utjecaj zato ne očituje samo u njegovim radovima, već i u radovima onih koje je inspirirao. Mnogi nadolazeći umjetnici smatraju da je važno biti glasan i napada, a eto Billout pokazuje kako ipak nije tako, kako ipak najveći utisak ostavlja ona suptilnost i tišina koju nose njegovi radovi. Jer sve izgleda logično i ima smisla, dok se ne zagledamo, a onda uočimo taj namjerno postavljeni pomak, iskorak, promjenu na koju nismo navikli.



Neki ga uspoređuju s Magritteom, belgijskim slikarom koji je poznat po svojim domišljatim slikama u kojima je stvarne objekte prikazivao u inače nemogućim odnosima. Magritte ipak ostaje u svijetu slikarstva, nadrealizma, dok Billout koristi alate dizajna. Precizne linije, savršeno usklađene boje, jasan fokus. Svaki element kod njega ima neku svrhu. Zanimljivo je koliko su njegove ilustracije zapravo bezvremenske. Iako su neke nastale prije 20 godina (a i više) one i danas svojom estetikom i tematikom rezoniraju. Jer ironija svakodnevice, nelagoda rutine i apsurd malih trenutaka su univerzalne stvari koje ne ovise o vremenu. Iako njegovo ime nije poznato kao Banksyjevo ili Basquiatovo, u krugovima vizualne komunikacije, njegov rad je studija o tome kako se puno može reći s vrlo malo. Minimalizam kod njega nije samo estetika, već i filozofija. Danas je Guy Billout u mirovini, ali njegov rad i dalje cirkulira među ljubiteljima ilustracije, grafičkog dizajna i vizualne poezije.