Kako se arhitektura mijenjala u 30 godina? Razgovarali smo s arhitektima studija 3LHD

Proslavljeni arhitektonski studio 3LHD vodi nas kroz tri desetljeća stvaranja i promjena na arhitektonskoj sceni
17.12.2024.
IMAGE SOURCE: Marija Gašparović
RECOMMENDED

Dobra arhitektura ne nudi samo prostor za život već se temelji na skladnom spoju funkcije, estetike i konstrukcije, a upravo te elemente posljednja tri desetljeća iz ideje u djelo provodi 3LHD, jedan od najpoznatijih arhitektonskih ureda na našim prostorima. 3LHD svoj put započinje 1994. godine, kako kažu, u razdoblju intenzivnih društvenih promjena. Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović i Silvije Novak dobili su tada priliku raditi na zajedničkom projektu u Seattleu, koji je postao manifest njihove vizije i temelj budućeg rada. Ključnu prekretnicu obilježila je pobjeda na natječaju za Hotel M u Zagrebu, što ih je potaknulo na osnivanje vlastitog ureda, a 2016. im se pridružuje nova partnerica Paula Kukuljica.

3LHD

Spoj poduzetnosti i praktičnog iskustva stečenog na gradilištu s idealima utrošenim u natječaje pokazao se ključan za kontinuirani rast i razvoj, govore iz 3LHD-a koji je kroz godine izrastao u studio iza kojeg su impresivna ostvarenja i nagrade struke. Kako promatraju arhitekturu danas i kako gledaju na svoj razvoj, otkrili su nam u razgovoru.

Iza vas je zaista puno projekata i nagrada struke. Što biste rekli da im je zajedničko, koja je poveznica koja spaja sve projekte?

Duboko razumijevanje konteksta – prirodnog, povijesnog, društvenog i ekonomskog – temelj je svakog našeg projekta. Polazimo od “geniusa loci”, kojeg interpretiramo na suvremen i prepoznatljiv način. Povezujemo arhitekturu s urbanizmom, krajobrazom i interijerom, sagledavajući svaki projekt cjelovito i interdisciplinarno.

Uvijek težimo istražiti nova područja u pristupu i materijalizaciji, pri čemu nagrade struke ne doživljavamo kao cilj, već kao potvrdu iskrenog pristupa i razumijevanja konteksta i vremena u kojem djelujemo. Bez obzira na kompleksnost arhitekture, razvili smo metodologije koje nam omogućuju da zadržimo jasan fokus na ključne teme koje čine srž svakog projekta i osiguravaju dodanu vrijednost.

Naš pristup projektiranju može se opisati kao “total dizajn” – proces koji započinje dijalogom s klijentima i korisnicima, te se razvija kroz konceptualizaciju i vizualizacije ideje. Vizualizacije za nas nisu samo alat prezentacije, nego služe kao sredstvo za daljnji razvoj projekta, oblikovanje detalja i provjeru izvedivosti.

Na kakvim projektima ipak najviše uživate raditi?

Posebno uživamo raditi na urbanističkim konceptima i projektima u javnim prostorima, s ciljem stvaranja funkcionalnijih i boljih gradova. Mnogo smo energije uložili u projekte poput zone Gredelja, nastojeći preokrenuti pogrešan smjer razvoja Zagreba – od širenja na periferiju i propadanja centra prema integriranom razvoju grada. Sličan smo pristup primijenili na projektima Delte u Rijeci i sveučilišnog kampusa u Dubrovniku.

3LHD
3LHD

Transformacija turističke zone u Rovinju u integralnu infrastrukturu grada jedini je takav projekt koji je u potpunosti zaživio. U manjem mjerilu, istaknuli bismo javne građevine poput Dvorane Bale i Dvorane Zamet koje imaju izuzetan utjecaj na lokalnu zajednicu. Intervencije u javnim prostorima, poput Mosta hrvatskih branitelja ili Splitske rive, uvijek su posebno izazovne zbog intenzivne reakcije javnosti.

Kojom filozofijom se 3LHD vodi od prvih dana do sada? Jeste li kroz godine morali pristajati na neke kompromise?

Razvijamo od samog početka timski pristup projektiranju, gdje su uključeni svi suradnici, ne samo arhitekti. Naš je stav da arhitektonski proces mora biti cjelovit: od početnog koncepta, kroz sve faze projektiranja i nadzora, do konačne realizacije. Takav pristup omogućuje nam da u potpunosti stanemo iza svog rada i ostanemo vjerni viziji.

Kompromisi se ponekad javljaju kao dio realnog poslovanja – vezani su uz budžete, rokove ili složene administrativne procese. Ipak, nikada ne odstupamo od temeljnih prostornih ideja i etičkih vrijednosti koje jamče kvalitetu i trajnost naših projekata.

Posljednjih pet godina nalazite se u prostoru bivšeg kina Urania. Preslikavaju li se vrijednosti studija kroz prostor i na koje načine?

Naš stari ured u Božidarevićevoj nije zadovoljavao potrebe rastućeg tima, pa smo krenuli u potragu za alternativnim prostorom. Posjeta bivšem kinu Urania, prostoru iz 1939. godine koji je 20 godina stajao napušten bio je kurtoazne prirode, ali smo pri obilasku prepoznali njegov potencijal i jedinstvenu konstrukciju, koja nas je inspirirala za obnovu.

Naša je misao vodilja bila održivost – ponovna aktivacija postojeće zgrade, očuvanje povijesnog naslijeđa i prilagodba suvremenim potrebama. Ojačali smo konstrukciju, pustili dnevno svjetlo u prostor, pobrinuli se za vrhunske radne uvjete po pitanju akustike i ugodne klime.

Prostor omogućuje paralelno vođenje brojnih velikih projekata, a javni dio zgrade otvoren je zajednici kroz kafić i prostor udruge Urania. Tu se održavaju predavanja, tribine i kulturna događanja. Urania je tako postala mjesto susreta, razmjene ideja i suradnje s gradom i ljudima koji u njemu žive.

Što je arhitektura danas, u odnosu na onu prije dva ili tri desetljeća? Kako je danas definiramo?

Danas je arhitektura puno kompleksnija nego prije dva ili tri desetljeća. Ne možemo je zamisliti bez integracije različitih disciplina koje zajedno rade na projektu. Zgrada više nije samo prostor za život, već svojevrsni suvremeni stroj koji mora ispuniti razne funkcije.

Velik dio našeg posla čine iteracije – neprestano usklađivanje i suradnja s kolegama kako bismo pronašli najbolje oblikovno i funkcionalno rješenje. Kompleksnost nas je natjerala da razvijemo metode rada koje nam pomažu zadržati fokus na ključnim idejama, onima koje projektu daju dodanu vrijednost i od kojih nikada ne odustajemo.

Kako je digitalna revolucija utjecala na vaš rad?

Unatoč digitalnoj revoluciji, proces gradnje u osnovi nije daleko od 19. stoljeća – projekti se i dalje realiziraju putem papirnatih nacrta, a projektna dokumentacija razmjenjuje se kaotično. Građevinska industrija znatno zaostaje za ostalim sektorima u digitalizaciji.

Ipak, tehnologija je sve prisutnija. Već više od 15 godina koristimo BIM sustave kako bismo unaprijedili koordinaciju tijekom projektiranja. Kad smo počeli raditi na velikim projektima poput hotela, klasični troškovnici su pokazali nedostatke u specificiranju materijala i opreme. Kako bismo riješili taj problem, razvili smo vlastiti sustav specifikacija.

3LHD
Silvije Novak
3LHD
Marko Dabrović

Na gradilištima smo se suočili s izazovima revizija projektne dokumentacije, dok su sastanci rezultirali nepovezanim i kaotičnim zapisnicima. Budući da na tržištu nije postojalo integralno rješenje, odlučili smo razviti vlastitu platformu – VOLUM3, sustav u oblaku koji povezuje sve faze i sudionike projekta na jednom mjestu. VOLUM3 je dokazao svoju vrijednost na projektima poput kampusa Infobip i Rimac, optimizirajući upravljanje dokumentacijom i smanjujući pogreške. 3LHD je svojim iskustvom znatno pridonio razvoju platforme koja je danas otvorena svima i koristi je više od 3500 korisnika. Vjerujemo da će software značajno unaprijediti efikasnost procesa.

Često se vode diskusije o tome kako napredak umjetne inteligencije utječe na umjetnost i stvaranje. Kakva je situacija u sferi arhitekture?

Vidimo da je umjetna inteligencija ušla u prostor gdje smo to najmanje očekivali. Umjesto razvoja u repetitivnim i za ljude dosadnim poslovima, razvila se u sferi kreativnih domena poput pisanja tekstova, izrade slika i videa.

Umjetna inteligencija tek ulazi u našu struku, trenutačno nam pomaže pri izradi vizualizacija i pisanju tekstova. Kao i svaka inteligencija, ovisi o “školovanju”, a u našoj branši, gdje dominiraju prototipovi i jedinstveni projekti, primjena je ograničena zbog nedostatka standardizacije i velikih uzoraka podataka. Iako AI ima potencijal, i definitivno je novi alat, njegova prilagodba specifičnostima arhitekture i graditeljstva tek treba zaživjeti.

Paula Kukuljica

A po pitanju trendova i promjena? Primjerice, u modi se trendovi izmjenjuju toliko brzo i stalno je naglasak na nečem novom. Može li se povući paralela s arhitekturom?

Moda često definira suvremena kretanja u vizualnim i izvedbenim umjetnostima. Za razliku od mode koja stavlja naglasak na novo i prolazno, arhitektura mora biti dugovječna, funkcionalna i ekološki održiva. Zgrade koje su slijedile trendove ubrzo su postale zastarjele i disfunkcionalne jer se nisu temeljile na trajnim estetskim i funkcionalnim vrijednostima, već na prolaznoj privlačnosti.

3LHD
Saša Begović

Arhitektura nije poput odjeće koju mijenjamo više puta dnevno, ona mora trajati desetljećima, pa i stoljećima, uz minimalan utjecaj na okoliš i uz odgovorno korištenje resursa, ostavljajući skladan i održiv trag. Interijeri koji su se nekada smatrali prolaznima i podložnima trendovima danas se u razvijenim dijelovima Europe restauriraju čuvajući povijesni karakter i prilagođavajući se suvremenim potrebama.

Tanja Grozdanić Begović

Na koje načine primjenjujete održivost i ekološku odgovornost i jesu li takve prakse budućnost ili čine samo nišni dio struke?

Održivost je postala ključni dio našeg pristupa arhitekturi. Bez obzira na veličinu ili vrstu projekta, naglasak stavljamo na rješenja koja povezuju energetsku učinkovitost, osjetljivost na kontekst i primjenu održivih principa. Početak našeg rada bio je obilježen intuitivnim pristupom održivosti, temeljenim na osjećaju za prostor i prirodne resurse. Tijekom godina, taj pristup evoluirao je kroz stručna znanja, suradnju s konzultantima i integraciju naprednih tehnologija.

U Rovinju, Grand Park Hotel ima 10.000 m² zelenih krovova zasađenih mediteranskim biljem, dok je Karlovački akvarij prekriven autohtonim vrstama koje potiču bioraznolikost. Infobipov kampus koristi bio-dinamičko pročelje s vegetacijom koja ljeti smanjuje insolaciju, a zimi omogućava više prodora sunca za potrebnu toplinu. Park Kneževa je zasađen s desetcima tisuća biljaka i brojnim stablima u urbanoj jezgri, čime se znatno ublažava efekt toplinskih otoka.

3LHD

Na novijim projektima suradnja s vrhunskim konzultantima poput Transsolara za Hotel Belvedere i kampus Rimac ili AtelierTen na novom projektu hotela omogućuje stvaranje inovativnih rješenja koja minimaliziraju potrošnju energije.

Uskoro će se zgrade vrednovati kroz cijeli životni ciklus, od izbora održivih materijala, energetske učinkovitosti tijekom korištenja, pa sve do mogućnosti reciklaže i ponovne uporabe nakon završetka njihova vijeka trajanja. Održiva arhitektura nije samo trend – ona je temelj budućih standarda struke i ključ za smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.

Što vidite kao najveći problem danas i što čini dobru arhitekturu? Je li estetika važnija nego funkcija?

Najveći problem danas je neodrživo upravljanje prostorom. Umjesto revitalizacije napuštenih industrijskih i urbanih zona, svjedočimo rasipanju gradova na periferiju, što dovodi do neodrživog razvoja. Nedostaje sinergija struke, politike i javnosti koja bi omogućila planski i održiv razvoj prostora.

3LHD

Dobra arhitektura temelji se na skladnom spoju funkcije, estetike i konstrukcije. Estetika nije važnija od funkcije – one su međusobno isprepletene. Prostor može biti “lijep” samo ako ispunjava svoju svrhu i doprinosi kvaliteti života. Danas su slike često površne, bez dubljeg sadržaja i značenja. Mi se bavimo prostorom uključujući sve osjete – pogled, dodir, miris, okus, zvuk, toplinu, hladnoću, pa čak i bol i pokret. Prostor je srž arhitekture, a rad arhitekta stvara jedinstvenu i koherentnu priču. Arhitektura je oblik vizualnog pripovijedanja, gdje izgrađeni okoliš prenosi povijest mjesta kroz prostorne doživljaje.

Što poručujete svakom mladom arhitektu s kojim se susretnete i koji tek ulazi na tržište?

Mladim arhitektima uvijek poručujemo: razvijajte se, učite i ne prestajte usavršavati svoje vještine. Posvećenost i ljubav prema arhitekturi temelj su uspjeha. Budite radoznali, kritični i strpljivi – arhitektura je spor proces, a od ideje do realizacije često prođe i više godina. No upravo ta sporost daje priliku da sazrijete s projektom i oblikujete ga u skladu sa svojom vizijom.

3LHD

Arhitektura je više od gradnje zgrada – neka vas vodi misao da svakim projektom ostavite svijet barem malo ljepšim i funkcionalnijim nego što ste ga zatekli. Vaša strast i ustrajnost mijenjaju način na koji živimo i radimo. Budite hrabri u svojim idejama i uvijek težite inovacijama, jer upravo vaša kreativnost oblikuje budućnost arhitekture.

SAZNAJ VIŠE: